Udruženje “Lokalni odgovor”: Analiza budžeta pokazala da Valjevo ne izdvaja dovoljno novca za rešenje aerozagađenja

Nejasno postavljeni indikatori, budžetsko kršenje pravilnika i netransparentne javne rasprave o budžetu – ovo su samo neke od zamerki u analizi budžeta Grada Valjeva koju je radilo udruženje  „Lokalni odgovor“. Udruženje je svoje predloge, sugestije i preporuke uputilo Gradskoj upravi, ali su, kažu, naišli na zatvorena vrata.

Iako po pravilniku Grad Valjevo za zaštitu životne sredine iz budžeta treba da izdvaja 5%, godinama unazad izdvajanja su manja od 3%, kaže Predrag Matić iz udruženja „Lokalni odgovor“.

„Mi kao građani Valjeva u proteklih sedam godina suočavamo se sa situacijom da naš Grad krši tu uredbu koju je sam doneo i sredstva koja se izdvajaju, a koja su ovom prilikom zabeležena i konstatovana u samom izveštaju po godinama jesu od 0,78% do 3%“, navodi Matić.

Ovaj, ali i sve ostale probleme na koje udruženje ukazuje, pokazala je analiza budžeta koju su uradili za period od 2015. do 2020. godine.

„Osnovne zamerke i nedostaci su budžetska nedisciplina grada u posmatranom periodu, nejasno postavljeni indikatori kojima bi mogao da se meri učinak realizacije sredstava koja se izdvajaju za problem same životne sredine“, dodaje.

Veliki problem, kaže, predstavljaju i javne rasprave u kojima bi građani trebalo da učestvuju, što u Valjevu, po rečima Matića, nije slučaj.

„Za proteklih sedam godina, javne rasprave ne oglašavaju na adekvatan način. Ljudi nisu informisani, one se nijedan jedini put nisu održale u propisanom roku, uvek je kršen rok, što možemo podvesti pod samo kršenje budžetskog kalendara“, kaže Matić.

Matić dodaje da je javna rasprava održana u decembru prošle godine, iako joj tada nije bilo vreme i nije bila održana u zakonskom roku. „I ovoga puta gradska vlast nije uvrstila nijednu sugestiju i predloge od strane građana ka samom načinu trošenju sredstava u okviru budžeta za zaštitu životne sredine“, dodaje on.

Kako gradska uprava nije imala sluha za građane, tako nije imala ni za članove udruženja „Lokalni odgovor“. Kako kažu, iako su imali konkretne predloge koje su izneli pred Gradsku upravu na javnoj raspravi, ništa od njih nije prihvaćeno.

„Nekog valjanog objašnjenja nema, jer prosto možemo razumeti da ga ne može ni biti, jer načinom na koji ova gradska vlast rukovodi samim budžetom i stara o problemima životne sredine jeste konstantno kršenje samog zakona, tako da budem iskren mi nismo negde ni očekivali išta, iako smo želeli da vlast prihvati neki naš predlog kao dobru i kvalitetnu sugestiju koja može napraviti neki pomak u rešavanju aerozagađenja i ovaj put smo naišli na nerazumevanje i odbijanje“, objašnjava Matić.

Oni su već ukazivali na ovaj problem time što su organizovali više akcija kako bi široj, ali i stručnoj javnosti ukazali na same nedostatke.

Da na ovaj način sagleda budžet grada, izdvajanja za životnu sredinu, ali i da daju adekvatne predloge i preporuke udruženje je uspelo uz pomoć projekta Tvoje mesto u Srbiji i konkurisanju preko sajta promeni.rs za projekat. Kažu da su stekli iskustvo, ali i znanje koje su dobili.

„Ostvarili smo kontakte sa velikim brojem udruženja. Od donatora imali smo pomoć u svakom pogledu, izlazili su nam u susret uvek kada je trebalo, uspeli smo da našim angažovanjem i samim izveštajem ispunimo naš osnovni cilj a to jeste da animiramo i podstaknemo veliki broj građana Valjeva da steknu jasniju sliku i predstavu o kakvom se problemu radi“, ističe on.

Građani treba da znaju kakav vazduh dišu

Informisanost građanki i građana Valjeva treba da bude na prvom mestu, navode iz udruženja „Lokalni odgovor“. U analizi je naznačena preporuka da stanovništvo mora da bude blagovremeno obavešteno o visini koncetracije zagađujućih čestica u vazduhu, ali i da grad na dnevnom nivou u realnom vremenu obaveštava građane i izdaje preporuke kako se treba ponašati.

„Takođe, predložili smo da grad počne da poštuje budžetski kalendar tj. da javne rasprave organizuje na vreme, da u skladu sa zakonom obaveštenja za građane i pozive za građane budu vidljivi, da se grad Valjevo pridržava kalendara i da on odluke koje je doneo počne da poštuje“, dodaje Matić.

Inače, prema rečima Matića, tokom ove godine Valjevo je prvi grad u Srbiji po broju dana sa prekomernim aerozagađenjem. Zakonski je godišnja propisana granica 35, dok je Valjevo u martu imalo više od 60 dana sa prekomernim zagađenjem vazduha.

Filmom o ljubavi Romkinje i Srbina u Prokuplju završene radionice koje umetnošću ruše predrasude

Kako bi rešili pitanje predrasuda između romske i srpske populacije, udruženje “Film klub Prokuplje” odlučilo je da pokrene inicijativu “Prikaži svoje – upoznaj tuđe”. Reč je o filmskim radionicama koje okupljaju mlade koji kroz edukaciju o filmu, glumi i likovnoj umetnosti razbijaju predrasude prema pripadnicima drugih nacionalnosti. Na kraju je nastao i kraći film čija je tema bila život u romskoj i srpskoj zajednici gde je prikazana ljubavna priča o Romkinji i Srbinu.

Tokom leta je u Prokuplju 60 polaznika romske i srpske nacionalnosti pohađalo likovne, filmske i glumačke radionice. Rad je, kaže jedan od pokretača inicijative Žikica Jovanović, bio je zasnovan na tome da su deca zajedno učila, družila se i stvarala, tako da je bilo primetno smanjenje stereotipa i razbijanje predrasuda među učesnicima radionica. 

Kako kaže, pokazalo se da su deca i mladi dobar primer i ostalima, da je potrebno bolje upoznati jedni druge i uz pomoć kulture i filma prevazići prepreke i zajedno živeti jedni sa drugima.

“Zainteresovanost je bila odlična, jer je retkost u ovom delu Srbije, da deca imaju mogućnost da učestvuju na ovakvim skupovima, a pored toga film i gluma im nisu dostupni u školi, jer nisu predviđeni školskim obrazovanjem, tako da im je veoma izazovno da imaju mogućnost da sami stvaraju svoj prvi film”, kaže Jovanović.

Pored predavača, radionicama su prisustvovali i mladi volonteri koji su pomagali organizatorima. U toku realizacije projekta imali su i 10. Prokupački filmski festival ProFiFest, po kome je ovo udruženje prepoznatiljivo u svom gradu, pa su i mnogi polaznici radionica učestvovali i mimo projekta i prisustvovali projekcijama, ali i u organizaciji samog događaja.

“Radionice su bile interaktivne, tako da su deca i mladi zajedno sa predavačima razgovarali, družili se i učili. To je takođe novina i nešto veoma interesantno za ove mlade ljude, tako da su se radovali i jedva čekali naredne radionice. Imali smo odlično saradnju sa mentorkom sa kojom smo zajedno smišljali igrice koje su takođe privlačile odličnu pažnju ovih mladih ljudi i opuštali ih da se više druže i sarađuju”, kaže on.

Nakon svih radionica snimljen je film čija je projekcija ove jeseni izazvala pažnju javnosti, kaže Jovanović. Velika je bilai radost i zadovoljstvo kod dece koja su snimila svoje prvo ostvarenje.

“Oni su preponosni što su na kraju projekta svojim prijateljima, roditeljima i ostalom stanovništvu pokazali produkt ovih radionica. Završna manifestacija je privukla lepu pažnju, jer su deca pre samog događaja lepila plakate i delila flajere. Putem društvenih mreža su pozivala na događaj, a pre same projekcije u centru grada išla je muzika i deca su šetala i pozivala ljude na projekciju filma”, kaže Jovanović.

Sem predavača, mladih i volontera, uključili su se i građani. Oni su bili uključeni najviše na završnim manifestacijama. 

“Tu su posmatrali film, postavljali pitanja, a što je najznačajnije, videli mlade Rome i Srbe kako se druže i zajedno raduju onome što su stvorili na kraju radionica”, ističe Jovanović.

Podsetimo, „Film klub Prokuplje“ je zvanično osnovan 2015. godine, iako je aktivan kao neformalna grupa od 2010. godine. Misija je edukacija dece i mladih o širenju građanske kulutre, očuvanju životne sredine, poštovanju različitosti i očuvanju ljudskih i manjinskih prava snimanjem i emitovanjem filmova, organizovanjem tribina i radionica pretežno na teritoriji grada Prokuplja, ali i širom Srbije i inostranstva.

Ima li u Srbiji neke Grete Tunberg?

Dok svedočimo ekspanziji „zelenih” stranaka, pokreta i inicijativa u Srbiji koje se bave ekološkim problemima, aktiviste koji se bave klimatskim promenama ne čujemo i ne vidimo. Gotovo da nema većeg grada u svetu kome se u prethodnih nekoliko godina nije dogodio protest protiv klimatskih promena, ali Srbiju za sada takav trend nije zahvatio. Da li je po sredi nezainteresovanost građana za globalni problem ili su ga, jednostavno, nesvesni?
 
Više o ovoj temi možete pročitati ovde. 
Autorka: Nikolija Čodanović
Foto: Canva
 

Za beloglave supove u okolini Prijepolja hranu obezbeđuju poljioprivrednici, vlasnici klanica i aktivisti

Kako bi beloglavim supovima obezbedili dovoljno hrane, udruženje “Jadovnik” iz Prijepolja okupilo je poljoprivrednike i vlasnike klanica koji žele da pomognu. Pored toga što zajedničkim snagama prikupljaju hranu za ove ptice, udruženje se potrudilo da im objasni i koliko su one značajne, kao i način na koji oni mogu da se uključe u njihovu zaštitu ali i održavanje hranilišta “Kašan”.

Za beloglave supove, ali i brojne divlje životinje, “Kašan” predstavlja dom i izvor života. Udruženje je “Jadovnik” pre 12 godina formiralo ovo hranilište i od tada čestim akcijama brinu o tome da naše najveće ptice budu site. Oni su pokrenuli inicijativu “Zaštitimo beloglavog supa”, a ideja im je da osiguraju kontinuirano snabdevanje hranilišta uz pomoć vlasnika poljoprivrednih gazdinstava i klanica. Do sada su se tri klanice obavezale da će stalno obezbeđivati hranu za supove, dok su drugi odlučili da povremeno pomažu.

Cilj je da se inicijativa proširi i uključi nove poljoprivrednike i vlasnike klanica kako bi hrane za supove uvek bilo, a istovremeno i manje otpada koji zagađuje prirodu. Odštampane su i podeljene brošure o značaju zaštite beloglavog supa za Prijepolje, kao i način na koji poljoprivrednici i vlasnici klanica mogu da se uključe u zaštitu”, navodi jedna od pokretačica inicijative Dragana Terzić.

Osim obezbeđivanja hrane za životinje, ovi volonteri i ljubitelji prirode se trude i da hranilište održavaju čistim. 

Redovno održavanje higijene hranilišta je veoma važno, a članovi udruženja ‘Jadovnik’  su uz pomoć volontera i ljubitelja prirode u Prijepolju, napravili akciju i zajedno očistili hranilište. Na kraju projekta, održan je sastanak udruženja, lokalnih poljoprivrednika i vlasnika klanica sa namerom da učvrste saradnju i da se dogovore oko nastavka stalnog obezbeđivanja hrane za supove”, ističe Terzićeva.

Realizacija aktivnosti u okviru inicijative u značajnoj meri je bila otežana zbog celokupne situacije izazvane pojavom virusa COVID – 19. Kako kažu, celokupna organizacija aktivnosti morala je biti sprovedena u skladu sa preporukama i merama koje su tada bile na snazi. 

“To je bio i slučaj sa završnim sastankom, koji je krajem februara održan u Prijepolju. Na sastanku su se okupili članovi udruženja, lokalnih poljoprivrednika i vlasnika klanica sa namerom da učvrste saradnju i da se dogovore oko nastavka stalnog obezbeđivanja hrane za supove”, kaže Terzićeva. 

Inače, ovo udruženje od samog osnivanja 2009. godine sve aktivnosti realizuje iz sopstvenih sredstava. 

“Iako naša organizacija brine o funkcionisanju hranilišta za beloglave supove ‘Kašan’ (dovoženje hrane, čišćenje hranilišta, ukljanjaje otpada sa hranilišta), nemamo kontinuiranu podršku za ove aktivnosti. Tako je da je jedan od glavnih ciljeva u budućnosti regulacija statusa hranilišta ‘Kašan’. U dosadašnjem radu pomogli su nam mnoge organizacije i institucije. U dosadašnjem radu, udruženje su podržali i pomogli: Telekom Srbije koji je finansirao ogrlicu
za prvu markiranu jedinku vučice u Srbiji, zatim firma Balkan eco team, SWG organizaija. Tu želimo dodati da udruženje ima odličnu saradnju sa upravljačem zaštićenog područja JP ‘SRBIJA ŠUME’ i lokalnom samoupravom Prijepolje. Ovde moramo pomenuti i profesora Ćirovića sa Biološkog fakulteta iz Beograda koji daje značajan doprinos u radu udruženja zajedno sa svojim timom”
, ističe Terzićeva. 

Za ceo proces i dobijanje materijalne, ali i logističke podrške, konkurisali su preko sajta promeni.rs. Iz njihove perspektive, iskustvo sa apliciranjem projekta preko sajta promeni.rs je zaista odlično. Kako kaže Terzićeva, put za apliciranje projekta  preko ove platforme je umnogome olakšan i dodaje da je od velike koristi svima koji žele nešto da pokrenu kako bi stvorili pozitivnu promenu u svojoj sredini. 

“Nakon unošenja naše ideje na ovu platformu i dobijenog pozitivnog odgovora da je naša inicijativa podržana, krenuli smo u realizaiju svih projektnih aktivnosti. Mi smo kroz ovu inicijativu dobili materijalnu podršku, ali ovom prilikom moramo spomenuti i savetodavnu pomoć koju smo imali od tima ORCA organizacije tokom trajanja i realizacije inicijative ‘Zaštitimo beloglavog supa’. Zaista nam je veliko zadovoljstvo što smo imali priliku da ORCA podrži našu inicijativu kojom istovremeno štitimo ove prelepe i retke ptice i utičemo na rešavanje problema nesanitarnog odlaganja otpada životinjskog porekla u opštini Prijepolje”, kaže ona.

Podsetimo, početkom godine je, tokom trajanja inicijative, ovo udruženje, zajedno sa vlasnicima klanica i poljoprivrednicima, prikupilo više od 2,5 tona otpada životinjskog porekla, kojim se hrane beloglavi supovi.

Udruženje “Sociativa” kroz razgovor sa građanima želi da unapredi sistem socijalne zaštite

Kako bi čuli iskustva u vezi sa socijalnim pitanjima, socijalnom zaštitom, ali i drugim problemima sa kojima se građanke i građani suočavaju, udruženje “Sociativa” organizovalo je ulične akcije u Beogradu i okolini. Za sva pitanja, primedbe i predloge građana snimiće video odgovore i napraviti brošuru koje će potom proslediti nadležnim institucijama, a sve u cilju unapređenja sistema socijalne zaštite. 

Građani Zemun polja imali su priliku da svoje dileme i sugestije vezane za socijalnu zaštitu podele sa udruženjem “Sociativa” i njihovom partnerskom organizacijom “Daj mi ruku”, u okviru ulične akcije “Pomagači i građani na istoj strani – da nas institucije bolje čuju”.

“Želeli smo da čujemo građane kakvo iskustvo imaju sa institucijama sistema socijalne zaštite, sa ostvarivanjem određenih usluga i prava, ali i da čujemo predloge građanki i građana kako bi se isti sistem unapredio”, dodaje Gordana Marčetić-Radunović, jedna od pokretačica inicijative.

Ona objašnjava da udruženje “Sociativa” čine socijalne radnice, ali i buduće socijalne radnice – studentkinje socijalnog rada. Za Biljanu Petrović, studentkinju socijalnog rada, ovakva akcija značila je mnogo, jer se kako kaže, direktno susrela sa građanima na ulici.

“Smatram da se posao socijalnog radnika ne svodi na administrativni rad u kancelariji. Projekat mi je omogućio da kroz ulične akcije budem u kontaktu sa građanima”, kaže ona.

Ideja je i bila da građanke i građani za njih čuju i razgovaraju o problemima van kancelarija. 

“Zbog toga smo hteli da izađemo, da razgovaramo, da razjašnjavamo različite dileme, da li oni imaju sve informacije koje su im značajne za ostvarivanje određenih prava – da li je to pravo na socijalnu zaštitu odnosno na socijalnu pomoć, jednokratnu novčanu pomoć, smeštaj u domove za stare, hraniteljstvo, usvojenje i druge neke usluge”, ističe Marčetić-Radunović.

Pored razgovora, oni u isto vreme ispituju njihove stavove i predloge kroz popunjavanje upitnika.

“Ako žele da postave pitanje institucijama ili da nešto predlože, postoji mogućnost da to urade putem ceduljica. Putem flajera koje delimo d

anas oni će moći da dođu do informacija gde se nalazimo, ali i do svojih odgovora”, dodaje ona.

Najčešće se građani interesuju za finansijsku odnosno novčano-socijalnu pomoć, kaže ona.

“Uglavnom su pitanja kako da je ostvare, kako je moguće povećati, kako ostvariti prava na stan… Tu se oseća potreba za finansijskom podrškom. Do

sta smo imali pitanja za nasilje u porodici, kao i pitanja za procedure oko hraniteljstva. Konkretno, pošto je dosta bila negativna strana u medijima o socijalnim radnicima poslednjih nekoliko godina, građani su zainteresovani zbog čega se deca izdvajaju iz porodice, koje su procedure za smeštaj u hraniteljsku porodicu, tako da nam je to bio fokus razjašnjavanja tih prava i koje su situacije u kojima se oduzima dete iz porodice”, kaže Marčetić-Radunović.

Nakon uličnih akcija, pregledaće pitanja i kontaktiraće ustanove, koleginice i kolege, koje rade u različitim ustanovama.

“U saradnji sa njima uradićemo pet video-klipova koji će predstavljati odgovore na pitanja. Paralelno ćemo raditi i na brošuri o pravima i uslugama iz sistema socijalne zaštite na osnovu postavljenih pitanja građanki i građana.”

Do uličnih akcija, ali i drugih aktivnosti, ne bi došlo da nisu konkurisali preko platforme promeni.rs i dobili materijalnu, ali i savetodavnu i logističku pomoć. 

“Nama je CRTA kao partnerska organizacija. Ceo proces je bio saradnički i značila nam je mentorska podrška za neke od zagovaračkih aktivnosti, kako konceptirati upitnike, gde se fokusirati, planove za dalje, komunikaciju sa ustanovama i sa donosiocima odluka, ali i u vidu unapređenja kapaciteta naše organizacije”, ističe ona. 

U narednom periodu sledi analiza podataka i pisanje preporuka koja će im služiti za javno zagovaranje u centrima za socijalni rad i nekim višim ustanovama.Inače, udruženje “Socitiva” je osnovano u novembru 2007. godine u Beogradu. Vizija udruženja je, kažu, društvo jednakih mogućnosti za slobodno, svesno, aktivno i kreativno izražavanje i delovanje, uz slobodan pristup svim društvenim uslugama za sve svoje građane i građanke bez obzira na kulturne, socijalne, političke, verske i druge razlike.

“Komšije sa Dorćola” pokrenule su inicijativu za parkić u ovom delu grada

Kako bi napravili parkić u svom kraju, “Komšije sa Dorćola” pokrenuli su inicijativu “Želimo parkić”. Ova inicijativa bavi se urbanim džepovima koji su zapušteni decenijama unazad, a koji postoje u urbanističkim planovima. Planiraju da ožive i naprave mesto za decu i starije koji će moći da uživaju u ovom kraju. 

Kako kaže Srđan Cvetić inicijativa je nastala zbog jedne zajedničke akcije koja je krenula pre dve godine u vezi sa urbanističkim planovima koji su se sprovodili na donjem Dorćolu. 

“Mi smo se tu okupuli iz što bi se reklo lokalne zajednice da bukvalno iskažemo jednu vrstu protesta u vezi sa trolejbuskim saobraćajem koji se tada sprovodio ulicama koje mislimo da nisu bile adevatne i primetili smo tek u fazi izvođenja da se nešto dešava tako da smo izašli da iskažemo vrstu neko građanskog protesta”, kaže Cvetić. 

Tada su tražili da im se dostave sve informacije u vezi sa tim projektima koji su se izvodili.

“U tim postupcima pokušali smo da se uključimo kao građani. Formirali smo građansko udruženje da bi mogli kao pravno lice da ukažemo na neke nedostatke i da zatražimo neke informacije za koje mislimo da nam nikad nisu predočene. Samim tim došlo je do toga da se ti projekti zaustave na nekih godinu – godinu i po dana u izvođenju, a kasnije smo se žalili i došli do Upravnog suda gde se sada vodi i pravni spor u vezi sa tim građevinskim dozvolama za koje mislimo da su nezakonite”, ističe Cvetić.

Jedan vid urbanističih džepova predstavlja i deo kod Sportske gimnazije na Dorćolu. Oni su u urbanističkom planu pronašli da je taj deo namenjen zelenim površinama. 

“Suštinski, to su urbani džepovi koji su iz nekog da li privatnog interesa, investitorskog interesa ostavljeni da tako propadaju gde bi grad trebao da reši imovinsko-prave odnose i da omogući da se na tim parcelama naprave ili parkovi ili urbane bašte što smo mi pokrenuli preko nekih građanskih anketa u kojima hoćemo da aktiviramo sve ljude i lokalnu zajednicu da se uključe u taj projekat i da kažu šta bi zapravo želeli da bude na Dorćolu”, ističe on.

Na Dorćolu, kaže, nema dovoljno ni zelenih površina a za sada ima samo jedan parkić. 

“Od grada nismo dobili nikakve informacije, za sada, oni su se samo zainteresovali u čišćenju ovog dela parcele koji je jedna četvrtina, koja bi trebalo da se kasnije formira u veliki park. Grad je rekao da nema trenutno para, što mislimo da nije suštinski problem. Građani, oni stariji, znaju za neke projekte, koji su stari i 20 godina. Mi smo čak došli do nekih urbanista koji su radili na tom projektu i rekli su da to definitivno treba da se uradi, ali da prosto iz nekog drugog interesa nije došlo do izvođenja. Najmlađi naši sugrađani, deca i ljudi sa kućnim ljubimcima, su najviše zainteresovani za to i mi smo njima kroz tu anketu omogućili da nacrtaju na primer šta bi želeli ovde da bude što će biti jako interesantno da vidimo koja su sva rešenja”, kaže Cvetić. 

Iz inicijative pozivaju sve da im se priključe, i starije i mlađe, jer bi najviše voleli da dođu ljudi sa decom zato što žele da bude akcenat na deci koja će zapravo crtati i koji će zamisliti idejno park. 

“Mislimo će deca imati najbolje ideje i njihove želje su nam nekako najbitnije. Naravno, i najstariji su nam bitni, želimo i za njih da napravimo negde gde bi oni mogli da na javnoj površini se okupe i da se druže. Biće neke male nagrade za sve učesnike i za one koji budu imali najbolje ideje ćemo spremiti posebne nagrade, i ono što je najbitnije, na kraju, da se družimo, da se upoznamo i da se svi starograđani i Dorćolci zapravo dođu i da vidmo kako bi izgledao najnoviji odosno najmađi park na Dorćolu”, dodaje Cvetić.

Do sada su imali skupljali potpise, jednu vrstu peticije koja se obavlja na Dorćolu. Uskoro planiraju festival, na kome će se promovisati zaštita životne sredine, koja je, kako kaže Cvetić, ozbiljno narušena i zagađena. 

“Imamo tu anketu koja se dešava i preko društvenih mreža, Fejbuka, Instagrama, ljudi popunjavaju anketu i mi ćemo na kraju videti šta najviše ljude interesuje. 19. septembra biće organizovan festivač na ovom delu koji je sada raščišćen, gde ćemo napraviti neku vrstu radionica, gde će nam naši prijatelji iz Ekonauta pomoći oko urbanih bašti i uopšte nekih biljaka koje bi mogle da se zasade u ovom urbanom jezgru”, ističe on. 

Za potrebe inicijative konkurisali su preko sajta promeni.rs gde su od organizacije “CRTA” dobili i materijalnu, ali i i savetodavnu pomoć. 

“Mnogo nam je značilo, jer je ovo pre svega grupa ljudi koji su entuzijasti, koji se bave različitim strukama. Niko od nas nije urbanista, ali mislimo da možemo da skrenemo pažnju kroz tu neku zajedničku akciju i da nekako napravimo kampanju koja će biti ostvariva i skladu sa zakonom, tako da definitivno nam mnogo znači ko god nam pomogne, a CRTA nam je tu dosta pomogla”, ističe on.

U narednim danima je planirana akcija čišćenja ovog dela prostora kako bi sve bilo spremno za predstojeći festival.

Valjevci detaljnom analizom budžeta istražuju “Kako se troši zeleni dinar”

Kako bi građani Valjeva znali kako se iz budžeta troši njihov novac koji je namenjen za zaštitu životne sredine, udruženje “Lokalni odgovor” iz ovog grada pokrenulo je inicijativu “Kako se troši zeleni dinar”. Oni će, uz pomoć stručnjaka, detaljno analizirati ekološki budžet grada, zatim će o tome razgovarati sa građanima, strukom i nadležnima, a onda i uraditi izveštaj sa preporukama koji će prezentovati javnosti.

“Kako se troši zeleni dinar” je inicijativa u kojoj će se obrađivati problem aerozagađenja koji je, kako kaže jedan od predstavnika udruženja Predrag Matić, i te kako veliki.

“Naš cilj je da uključimo što veću javnost u rešavanje problema aerozagađenja, problema po kome je naš grad prepoznatljiv, u Srbiji, Evropi i u svetu. Želimo da građanima damo odgovor, jer oni mogu da vide i vrlo dobro znaju kakvi su rezultati i efekti ekološkog budžeta, ali građani Valjeva već godinama ne mogu da dobiju odgovor da li se plan kvaliteta vazduha primenjuje i kakva je učinkovitost ekološkog budžeta našeg grada”, dodaje Matić.

Oni će posle detaljne analize budžeta koji je namenjen za zaštitu životne sredine sastaviti i izveštaj. Sve informacije biće prikazane tako da ih svi građani dobro razumeju.

“Zbog istraživanja ćemo angažovati licenciranog revizora koji će se baviti efektima i analizom budžeta kroz punjenje budžeta, trošenje istog… On će ustanoviti i usklađenost planskih i strateških dokumenata, od nivoa Republike pa sve do plana kvaliteta vazduha koji je usvojio grad Valjevo 2016. godine”, ističe Matić.

Do građana planiraju da dodu pokretanjem internet platforme, jer će na taj način sa njima imati direktnu komunikaciju.

“Pokušaćemo da saznamo šta misle o ovim problemima, da čujemo sve njihove sugestije, uvrstimo ih u našu analizu i istraživanje, a takođe i da sprovedemo anketu sa njima koja će se naći na platformi”, kaže Matić.

Kako objašnjava, do svega ovoga ne bi došlo da nisu dobili pomoć od Nacionalne koalicije za decentralizaciju iz Niša, ali i drugih partnera na projektu.

“Od NKD smo dobili višestruku pomoć koja nam je mnogo značila već od starta. Zajedno smo došli do formata projekta, zajedno smo iskristalisali ideju i upravo ona jeste koju ćemo mi uz pomoć partnera, pokušati da primenimo i na druge gradove u Srbiji, budući da je ovaj problem poprilično rasprostranjen”, rekao je Matić.

Veruju da će izveštaj koji planiraju da urade u narednim mesecima, poslužiti kao osnova za uticaj na lokalne i nacionalne politike, ali i za konkretne kampanje informisanja i pokretanja građana.

Gadžin Han: Park za mališane u selu Donji Barbeš, uskoro i bioskop na otvorenom

Kako bi se mladi vratili i oživeli svoj kraj, u Donjem Barbešu je osnovana poljoprivredno-socijalna zadruga “Barbeš”. Žele da se u selu pokrene poljoprivreda, jer je, kako kažu iz udruženja, zemlja plodna, ali najmanje obrađena, a kasnije da se pokrene i proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda. Za najmađe je prošlog vikenda otvoren park u centru sela, dok je u planu da se u narednom periodu radi i na parkovima za starije. 

U Donjem Barbešu kraj Gadžinog Hana zvanično je otvoren park sa mobilijarom za. U početku su, kako kažu u udruženju, u saradnji sa opštinom rasčistili rastinje i šiblje, kako bi ceo park bio spreman za za mališane koji će sada svoje vreme često provoditi ovde.

“Do sada smo donacijom svih meštana i nekih ljudi sa strane nabavili sredstva za pravljenje i postavljanje prohromskog krsta koji smo postavili i osveštali za Markovdan ovde. Takođe, planiramo ubuduće postavljenje još dečijih mobilijara za malo stariju decu, sada smo ovim sredstvima nabavili samo za najmlađe”, dodaje direktor zadruge “Barbeš” Milan Stevanović.

U planu je postavljenje i bioskopa na otovorenom. Sem parka, oni su prikupili sredstva donacijom većine prijatelja iz inostranstva i napravili letnjikovac.

“Težićemo da obogatimo ceo ovaj kompleks da tu ima sadržaja i za mlade i za starije ljude. Naravno, ovde u selu su za sada stariji ljudi i za njih ćemo gledati da uradimo neke stvari koje će njima značiti”.  

Prvenstveno žele pokrenu mlade koji žele da urade nešto za svoju zajednicu i mlade koji su se odselili kako bi svoje slobodno vreme više provodili na selu.

“Naš cilj je da se u ovom selu razvije poljoprivreda. Ovde, na teritoriji naše opštine, je da kažem, veoma plodno zemljište, ali najmanje obrađeno u ataru našeg sela. Tako da smo mi planirali da svo to zemljište koliko možemo u početku pomalo, a kasnije sve više i više, stavimo u svrhu proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, zatim dalje prerade i prodaje”, dodaje Stevanović.

Selu nedostaju deca, ambulante, prodavnice, ali i češći javni prevoz ka gradu

Imali su podršku svih mladih u selu, koji su im se, kako kaže, sem na rečima, pridružili i na delu. Naime, na seoskoj slavi “Markovdan” okupili su se i organizovali anketu, kako bi videli kako će ljudi reagovati na akcije i planove koje imaju u narednom periodu, ali i uvideli šta meštanima u ovom kraju najviše nedostaje.

“Anketa je imala neke zanimljive odgovore. Najviše ovom selu nedostaju deca, mladi ljudi, zatim prodavnica, ambulanta, češći polasci autobuskih linija i tako dalje. Ljudi su se usaglasili da bi podržali i naredne akcije koje ćemo imati”. 

Iz udruženja kažu da ovo ne bi mogli da urade da nisu konkurisali za sredstva preko sajta promeni.rs. 

“Od Nacionalne koalicije za decentralizaciju dobili smo logističku podršku i savete, u okviru pisanja ovog projekta i pripremanja za sledeću fazu, za kojuse nadamo da ćemo takodje konkurisati i nadamo se uspešnom ishodu”, kaže Stevanović.

Jerej Dušan Janković, paroh zapljanski, kaže da je veliko čudo videti mlade ljude koji su u ovom kraju pokrenuli ovakvu inicijativu. Dodaje da je srpsko selo napaćeno, a zapljanska još više, jer je prosek godina na ovim prostorima preko 45. 

“Videti sve ove mlade ljude zasita je veliko čudo, ne samo za ovaj kraj i za ovo mesto, nego i za državu. Tošto su se okupila ova deca je divno. Jedan osmeh, jedna radosna reč i taj dečiji osmeh jači je od miliona, miliona razjarenih duša. Ovaj njihov osmeh danas pokazuje veliku pobedu u jednoj bitki, ali ne i u ratu. Ovo jeste jedna bitka, bitka za srpsku porodicu, bitka za srpsko selo, bitka za ovaj kraj, ali i bitka za celu državu. Jer naše selo je trenutno razapeto, mi smo počeli da se okupljamo oko krsta, obnovili smo krst i evo došli smo do tog trenutka da okupimo ove mlade ljude ovu mladu dečicu sa namerom da im učinimo jednu radost. Zahvaljujući  donacijama i, mi smo im učinili tu jednu radost i učinili, da sve ono što imaju gradska deca da na delić i ova deca koja ovde odrastaju to imaju”

Ovakva inicijativa je pre svega obradovala mališane, ali i roditelje. U narednom periodu radiće se na novim elementima kako bi se park proširio.  

Udruženje “I ja se pitam” otvorilo kancelarije u Leskovcu

Građani Leskovca i okoline koji imaju probleme vezane za korupciju, nepotizam, zloupotrebe i nepoštovanje njihovih prava to mogu da prijave udruženju građana “I ja se pitam”. Od nedavno svi ih, osim preko društvenih mreža, mogu kontaktirati i putem sajta, a sa članovima udruženja mogu razgovarati i lično u njihovoj novootvorenoj kancelariji.

Udruženje “I ja se pitam” smatra da je najvažnije da u državi ne zavisi sve od pojedinca i da je potrebno sistemski urediti funkcionisanje države i organa vlasti, na čemu oni, kako kažu, aktivno rade. Pokrenuli su inicijativu “Imaš pravo da odlučuješ”, i tokom javne rasprave u Skupštini Grada Leskovca, krajem prošle godine, dali su 15 predloga o kojima se raspravljalo. Ipak, zbog epidemijske situacije, nisu bili u mogućnosti da sednici i prisustvuju.

“Mi kao udruženje nismo imali mogućnost, zbog onlajn prenosa i pandemije koju je vlast iskoristila kao argument da ne dozvoli direktne diskusije i ukazivanje na opravdanost budžeta i predloga, da učestvujemo i suočimo se sa predstavnicima gradske uprave kako bismo izneli argumentaciju i opravdanost predloga. Neki od predloga su već uključeni u plan za ovu godinu kao što je rešavanje odvodnog kanala u selu Veliko Trnjane, ali nismo zadovoljni celinom koja je predviđena, jer jedan deo naselja, koji je možda i najugroženiji, nije obuhvaćen planiranim radovima”, navodi Bratislav Stamenković, jedan od osnivača udruženja.

Stamenković ističe da među građanima postoji interesovanje za ono što rade i da im se stalno javaljaju novi članovi, ne samo iz Leskovca nego i okoline.

“Pripremili smo više predloga aktivnosti sa kojima počinjemo direktno na terenu u saradnji sa ljudima ne samo iz urbane, već i iz ruralnih sredina, a imamo saradnju i sa više udruženja i inicijativa kao što su Porečje iz Vučja, Žene za Mir iz Leskovca, Dubočica u srcu, pojedincima koji imaju slične stavove i vrednosti kao i članovi udruženja”, dodaje Stamenković.

Svi građani koji žele da se priključe ovom udruženju ili da prijave problem, od aprila to mogu uraditi i lično, dolaskom u njihovu kancelariju. Ona se nalazi u Tržnom centru “Cvećar”, a sredstva za njen zakup, opremanje i promociju udruženja dobili su apliciranjem na sajtu promeni.rs.

“Odštampali smo i liflet sa naslovom “I ja se pitam” i motom “Moć običnih ljudi” čiji je cilj podsticanje građana na aktivizam, a koji je delom podeljen građanima i medijima”, kaže Stamenković.

Objavljena je i prezentacija „Decentralizacija Vs Centralizacija“ na Youtube kanalu udruženja, u kojoj su zajedno sa ljudima iz struke za planiranje i razvoj objasnili važnost decentralizacije, koja im pomaže da svoj cilj prezentuju i približe i drugim grupama i organizacijama.

Udruženje pomoglo sugrađanki da ponovo dobije ispravnu pijaću vodu

Da građani žele da se uključe i pomognu najbolji dokaz je taj da je za jedan dan ovo udruženje, uz njihovu pomoć, prikupilo novac i pomoglo meštanki sela Guberevac blizu Leskovca, da ponovo dobije ispravnu pijaću vodu.

Naime, domaćinstvo Slavice Kostić ostalo je bez ispravne pijaće vode, kada su jake kiše i poplave oštetile bunar u njenom dvorištu. Stamenković, kaže da su neka domaćinstva u tom nasilju dobila nove hidrofore, ali da ovo, iako je pretrpelo možda i najveću štetu nije, te su oni odlučili da pomognu.

“Udruženje je u roku od jednog dana prikupilo dovoljno novca od svojih članova i građana koji su hteli da pomognu, ne samo iz Leskovca, već i iz drugih gradova. Njen sugrađanin se angažovao oko rešavanja administrativnih procedura i nakon skoro mesec dana, voda je priključena i sada domaćinstvo sebi može da priušti vodu kako za piće, tako i za druge higijenske potrebe”, navodi on.

Ovo nije prvi put da pomažu sugrađanima, a Stamenković dodaje da su srećni što su akcije dobile veliku podršku javnosti. 

Osim ličnim dolaskom do njihovih kancelarija, iz udruženja podsećaju da svi koji žele mogu da ih kontaktiraju i putem njihovog novog web sajta gde postoji link za direktno slanje poruka udruženju na adresu [email protected], kao i preko Facebook stranice udruženja.

Inicijativa “Otvorena vrata Pirot” za pomoć najugroženijima u ovom kraju

Udruženje žena “Lav” u poslednje četiri godine, uz podršku brojnih donatora, samostalno ili u partnerstvu, realizuje brojne projekte koji se bave položajem socijalno ugroženih lica na području Pirotskog okruga. Inicijativa “Otvorena vrata” koju je pokrenulo ovo udruženje postoji skoro pet godina i želja im je da najugroženiji najpre postanu vidljivi za zajednicu, a da se potom javnim zagovaranjem izbore da dobiju mesto koje zaslužuju u strateškim dokumentima. 

Istraživanja koja su sproveli pokazala su im da lica, koja sistem socijalne zaštite prepoznaje i koja imaju kakvu takvu podršku države, žive u veoma teškom položaju, ali da ima i mnogo onih koji su “nevidljivi” za društvo i koji zbog komplikovane administrativne procedure ili nedorečenih zakona nisu u mogućnosti da ostvare osnovna ljudska prava, kaže jedna od članica inicijative Snežana Manić

“Ciljevi inicijative su da agresivnom medijskom kampanjom kao i u direktnim kontaktima sa Piroćancima ali i šire, stanovnicima Pirotskog okruga podignemo svest o  postojanju velikog broja lica u stanju socijalne potrebe među kojima ima mnogo onih koji žive ispod svake granice siromaštva”, dodaje Manićeva. 

U prva dva meseca formirali su mrežu podrške koju čini desetak uglednih Piroćanaca, koji će, kako navodi Manićeva, svojim imenom i delom pomoći u promociji projekta i ostvarenju zacrtanih ciljeva. 

“Iznajmili smo prostor koji je otvoren za sve, kako ljude koji su u stanju socijalne potrebe tako i za one koji imaju želju i volju da se priključe ovoj inicijativi. Završeno je idejno rešenje za flajer i promo material, očekujemo odobrenje i ovih dana sve ide u štampu. Ako sve bude išlo po planu za nekih desetak dana bismo mogle da krenemo sa uličnim akcijama. Imale smo preliminarne sastanke sa predstavnicima relevantnih institucija i lokalne samouprave, medija i drugih NVO, i načelno smo dogovorili zajednički doprinos u realizaciji inicijative. Predstoje nam gostovanja u medijima, snimanje reportaža koje će biti emitovane na regionalnoj TV Pirot i javna tribina”, ističe Manićeva.

Udruženje žena “Lav” otvorilo je širom vrata za sva pitanja, predloge i sugestije, kako od strane socijalno ugroženih gradjana tako i od ostatka populacije. 

“Brojni projekti koje smo realizovali u poslednjih pet godina doprineli su da nas lokalna samouprava prepozna kao partnere, odnosno članove radne grupe za unapređenje društvenih delatnosti. Očekujemo da će rezultati ove saradnje doprineti unapređenju procesa donošenja odluka i razvoja javnih politika u gradu Pirotu”, ističe.

Pored osam stalnih i aktivnih članica Udruženja žena “Lav” i desetak volonterki, članovi inicijative su i potpisnici mreže podrške, predstavnici institucija socijalne zaštite, Udruženja mentalno nedovoljno razvijenih lica, novinari, kao i svi Piroćanci koje će javnom kampanjom animirati da se svi priključezajedničkoj borbi za bolji položaj ranjivih kategorija stanovništva.

“Ova inicijativa značajna je pre svega za najsiromašniji deo populacije jer ćemo javnom kampanjom učiniti da budu vidljiviji u društvu i doprineti da ostvare neka svoja prava. Za protekla dva meseca, koliko traje projekat, već smo mapirali neke osnovne probleme sa kojima se suočavaju marginalizovane grupe, a za koje u postojećim strateškim dokumentima grada do sada nije postojalo rešenje. Budući da su članice udruženja do sada uspešno realizovale brojne akcije u gradu i da smo stekle kredibilitet, grad nas je prepoznao kao partnere u borbi za unapređenje društvenih delatnosti”, kaže Manićeva. 

U toku je izrada Nacrta strategije socijalnog razvoja grada Pirota, koju je inicijativa inicirala javnim zagovaranjem kroz projekat “Zajedno do cilja”, tako da će aktivnim učešćem u radnoj grupi i konstruktivnim predlozima doprineti da se sve marginalizovane grupe obuhvate ovim dokumentom.