Novi Beograd: Zelenom oazom protiv betona

Kako bi uredili svoj kraj, grupa stanara sa Novog Beograda pokrenula je inicijativu “Zelena Oaza”. Krenuli su sa akcijom, kupili i postavili zemlju, a početkom marta ih očekuje sadnja žive ograde, ukoliko vreme to dozvoli. Veliki problem predstavljao je, kako kažu, “more betona” koje su imali oko svojih zgrada, te su na inicijativu došli veoma lako, u kojoj učestvuju tri generacije stanara.

Kako kaže jedna od članica Milojka Maksić-Kozomara pokušavali su i ranije, ali je jedini način bio da se stavi velika količina zemlje preko koje će izdržati biljke u životu.

“Kao što ste videli na slici, to je beživotna površina upravo zbog peska, ovo je Novi Beograd, nema zemlje… Mi smo skupili novac, oko 400 evra, i kupili i platili pravljenje ivičnjaka koji su izdigli površinu da bi mogli da nanesemo zemlju preko, i tek tad da nam se izdrži trava i živa ograda”, kaže Maksić-Kozomara.

Dok su to radili pridružili su im se i stanari okolnih zgrada jer, kako kažu, ljude vezuju isti ciljevi.

“Ali, neverovatno, pridružili su se i momci zdrave pameti, neki od njih su prvi put uzeli lopatu u ruke, i to je fenomenalno bilo kad smo postavljali te ivičnjake, i to nas je povezalo i pokazalo kako omladina pati i želi da bude angažovana, i da svima nedostaje mesto za druženje”, dodaje ona.

Žene traže da im emancipacija padne s neba, ali se u stvari ne trude da zaista preduzmu nešto i prve svojim delovanjem istupe radom i znanjem, dodaje ona, jer ljudi tek tako prepoznaju nečije sposobnosti.

Nove akcije uređenja ove složne komšije sprovešće početkom marta. 

Književnost za osnovce veoma bitna, u toku je izrada priručnika za decu

Kako bi unapredile rad sa decom u sfero kulturnog obrazovanja, udruženje “Obrazovanje i kultura” je kroz inicijativu Pohod na Mjesec krenulo sa radom na programima iz oblasti kniževnosti za decu i omladinu u saradnji sa školama, bibliotekama i pozorištima širom Srbije. Ciljna grupa su đaci viših razreda osnovne škole, ali i nastavnici, bibliotekari i drugi pedagozi koji rade sa decom. Priručnik na kome trenutno rade je u fazi dizajna i preloma, što je kako kažu, veliki izazov, jer izlaze iz sfere reči, i ulaze u sferu primenjenog dizajna i uputstva za upotrebu, koje bi trebalo da bude gotovo za nedelju dana.

Teme kojima su se do sada bavile su Duško Radović i njegovo stvaralaštvo, zatim putovanje u književnosti, horor priče, tolerancija, kažu urednica i prevoditeljka Ana Pejković i književnica za decu Jasminka Petrović. Sem njih dve, u inicijativu je uključena i dizajnerka i ilustratorka Ana Petrović.

“Cilj inicijative Pohod na Mjesec, koju realizujemo uz pomoć Fondacije Jelena Šantić, jeste rad u školi – obrada ove priče, koja se inače radi u petom razredu osnovne škole, kroz više različitih predmeta i iz nekoliko drugačijih vizura, da bi se đacima predočilo bogatstvo same priče, ali i sve mogućnosti i staze koje vode iz jednog književnog dela”, kažu Pejkovićeva i Petrovićeva.

Ciljna grupa su đaci viših razreda osnovne škole, ali i nastavnici, bibliotekari i drugi pedagozi koji rade s decom, a sama ideja im je da im ponude inspiraciju i metod koji bi mogli da razvijaju i u drugim oblastima i sa drugim fokusom.

Kada je reč o obrazovanju za vreme pandemije, sagovornice ističu da je ona otvorila mnoge izazove za školstvo – pre svega je izazvala ogromnu frustraciju kod svih učesnika – dece, nastavnika i roditelja. 

“Oduzela je deci jednu od fundamentalnih odlika obrazovanja – a to je socijalizacija. Mi bismo rekli da su nastavnici i drugo osoblje pokazali pre svega koliko su žilavi i spremni na prilagođavanje i promene, da su deca pokazala iznenađujuće strpljenje i disciplinu, a da je Ministarstvo prosvete moglo da bolje reaguje i iskoristi vreme letnjeg raspusta da jasnije i bolje isplanira prvo polugodište u uslovima onlajn nastave”, ističu sagovornice.

Zbog pandemije se planovi ove inicijative odvijaju znatno sporije nego što su očekivale. 

“Već duže vreme nastava se održava u prilično otežanim uslovima – skraćeni časovi, online nastava, sve veći broj zaraženih, kako među zaposlenima u školi, tako i u porodicama učenika. Uobičajena rutina u školskom životu gotovo i da ne postoji. Pored svih redovnih obaveza, dodatne aktivnosti je teško sprovoditi. Nastavnici su preopterećeni, a učenici prezasićeni”, dodaju sagovornice.

Ovaj projekat rade uz stručnu pomoć nastavnika srpskog jezika – Marije Dimitrijević i Željka Tešića. 

“U želji da učenicima dočaramo raskoš Ćopićeve pripovetke „Pohod na Mjesec“ namera nam je da je povežemo sa više nastavnih predmeta. Kao polaznu osnovu uzimamo književni tekst, a zatim pronalazimo različite pravce za razmišljanje i stvaranje (fizika i astronomija, etnologija, drama, vizuelna umetnost i sl.). Za razumevanje pripovetke koristimo posebno osmišljenu igru za ovu priliku. Uz mnogo pokreta, individualnog i timskog angažovanja, želja nam je da učenici iskustveno dožive atmosferu iz Ćopićevog dela”, dodaju one.

Njihova ideja je bila da se projekat realizuje uživo, ali ukoliko se pandemija ne stiša u dogledno vreme, moraće da koriguju način realizacije daljih aktivnosti.