Udruženje “Lokalni odgovor”: Analiza budžeta pokazala da Valjevo ne izdvaja dovoljno novca za rešenje aerozagađenja

Nejasno postavljeni indikatori, budžetsko kršenje pravilnika i netransparentne javne rasprave o budžetu – ovo su samo neke od zamerki u analizi budžeta Grada Valjeva koju je radilo udruženje  „Lokalni odgovor“. Udruženje je svoje predloge, sugestije i preporuke uputilo Gradskoj upravi, ali su, kažu, naišli na zatvorena vrata.

Iako po pravilniku Grad Valjevo za zaštitu životne sredine iz budžeta treba da izdvaja 5%, godinama unazad izdvajanja su manja od 3%, kaže Predrag Matić iz udruženja „Lokalni odgovor“.

„Mi kao građani Valjeva u proteklih sedam godina suočavamo se sa situacijom da naš Grad krši tu uredbu koju je sam doneo i sredstva koja se izdvajaju, a koja su ovom prilikom zabeležena i konstatovana u samom izveštaju po godinama jesu od 0,78% do 3%“, navodi Matić.

Ovaj, ali i sve ostale probleme na koje udruženje ukazuje, pokazala je analiza budžeta koju su uradili za period od 2015. do 2020. godine.

„Osnovne zamerke i nedostaci su budžetska nedisciplina grada u posmatranom periodu, nejasno postavljeni indikatori kojima bi mogao da se meri učinak realizacije sredstava koja se izdvajaju za problem same životne sredine“, dodaje.

Veliki problem, kaže, predstavljaju i javne rasprave u kojima bi građani trebalo da učestvuju, što u Valjevu, po rečima Matića, nije slučaj.

„Za proteklih sedam godina, javne rasprave ne oglašavaju na adekvatan način. Ljudi nisu informisani, one se nijedan jedini put nisu održale u propisanom roku, uvek je kršen rok, što možemo podvesti pod samo kršenje budžetskog kalendara“, kaže Matić.

Matić dodaje da je javna rasprava održana u decembru prošle godine, iako joj tada nije bilo vreme i nije bila održana u zakonskom roku. „I ovoga puta gradska vlast nije uvrstila nijednu sugestiju i predloge od strane građana ka samom načinu trošenju sredstava u okviru budžeta za zaštitu životne sredine“, dodaje on.

Kako gradska uprava nije imala sluha za građane, tako nije imala ni za članove udruženja „Lokalni odgovor“. Kako kažu, iako su imali konkretne predloge koje su izneli pred Gradsku upravu na javnoj raspravi, ništa od njih nije prihvaćeno.

„Nekog valjanog objašnjenja nema, jer prosto možemo razumeti da ga ne može ni biti, jer načinom na koji ova gradska vlast rukovodi samim budžetom i stara o problemima životne sredine jeste konstantno kršenje samog zakona, tako da budem iskren mi nismo negde ni očekivali išta, iako smo želeli da vlast prihvati neki naš predlog kao dobru i kvalitetnu sugestiju koja može napraviti neki pomak u rešavanju aerozagađenja i ovaj put smo naišli na nerazumevanje i odbijanje“, objašnjava Matić.

Oni su već ukazivali na ovaj problem time što su organizovali više akcija kako bi široj, ali i stručnoj javnosti ukazali na same nedostatke.

Da na ovaj način sagleda budžet grada, izdvajanja za životnu sredinu, ali i da daju adekvatne predloge i preporuke udruženje je uspelo uz pomoć projekta Tvoje mesto u Srbiji i konkurisanju preko sajta promeni.rs za projekat. Kažu da su stekli iskustvo, ali i znanje koje su dobili.

„Ostvarili smo kontakte sa velikim brojem udruženja. Od donatora imali smo pomoć u svakom pogledu, izlazili su nam u susret uvek kada je trebalo, uspeli smo da našim angažovanjem i samim izveštajem ispunimo naš osnovni cilj a to jeste da animiramo i podstaknemo veliki broj građana Valjeva da steknu jasniju sliku i predstavu o kakvom se problemu radi“, ističe on.

Građani treba da znaju kakav vazduh dišu

Informisanost građanki i građana Valjeva treba da bude na prvom mestu, navode iz udruženja „Lokalni odgovor“. U analizi je naznačena preporuka da stanovništvo mora da bude blagovremeno obavešteno o visini koncetracije zagađujućih čestica u vazduhu, ali i da grad na dnevnom nivou u realnom vremenu obaveštava građane i izdaje preporuke kako se treba ponašati.

„Takođe, predložili smo da grad počne da poštuje budžetski kalendar tj. da javne rasprave organizuje na vreme, da u skladu sa zakonom obaveštenja za građane i pozive za građane budu vidljivi, da se grad Valjevo pridržava kalendara i da on odluke koje je doneo počne da poštuje“, dodaje Matić.

Inače, prema rečima Matića, tokom ove godine Valjevo je prvi grad u Srbiji po broju dana sa prekomernim aerozagađenjem. Zakonski je godišnja propisana granica 35, dok je Valjevo u martu imalo više od 60 dana sa prekomernim zagađenjem vazduha.

„Deklaracija za čist vazduh“ – Smederevci se i dalje bore protiv aerozagađenja

Iako je trenutno najveća opasnost za zdravlje ljudi u čitavom svetu koronavirus, ne treba zaboraviti na probleme koji postoje mnogo pre pandemije, a koji će izvesno postojati i nakon nje. Jedan od njih je aerozagađenje, sa kojim se godinama unazad bore mnogi gradovi u Srbiji, a grad koji često meri zabrinjavajuće stepene zagađenja je i Smederevo.

Na zagađenje vazduha u svom gradu godinama upozoravaju „Crveni bedževi“, koji trenutno, tokom Meseca čistog vazduha, prikupljaju potpise sugrađana kroz deklaracije o čistom vazduhu. Oni od rukovodstva grada traže da daje tačne informacije o zagađenju vazduha i uključi građane u donošenje odluka po pitanju aerozagađenja. Oni su u centar grada postavili Kocku čistog vazduha, pored koje prikupljaju potpise i nastupima umetnika animiraju svoje sugrađane i informišu ih o ovoj značajnoj temi.

 „Iako smo zbog pandemije odložili i modifikovali neke aktivnosti, cilj nam je ostao isti, da sakupimo 3.000 potpisa naših sugrađana u vidu izjave, odnosno deklaracije o čistom vazduhu. Njome će, na prvom mestu, zahtevati od gradske uprave da na našem trgu postave semafor zagađenja i da on u svakom trenutku pokazuje koliko je realno zagađenje i šta se sme, odnosno ne sme raditi pri takvom zagađenju. Podsećam da Smederevo ima vazduh treće kategorije već godinama unazad i da imamo problem sa brojnim zagađivačima“, kaže dr Branislav Todorović, specijalizant onkologije i član „Crvenih bedževa“.

On dodaje da se građani, pored toga što zahtevaju semafor zagađenja, podsećaju da imaju pravo da učestvuju u kreiranju javne politike na temu zagađenja, odnosno da donose odluke o temama koje se njih tiču, u skladu sa ustavom i zakonima.

U animiranje sugrađana o aerozagađanju „Crvenim bedževima“ se priključio veliki broj volontera, a jedna od njih je i Anđela Joksimović, koja kaže da na taj način želi da promeni nešto u svom gradu.

„Već se naširoko zna da je Smederevo veoma zagađen grad i želim da učestvujem i pomognem da se to promeni. Mislim da je svaki pojedinac jako bitan i da svako treba da se uključi kako bismo nešto menjali. Moji vršnjaci su svesni problema aerozagađenja, zbog toga što se dosta spominje i u medijima i na drguštvenim mrežama i svi pričaju o tome, pogotovu u zimskom periodu. Ne poznajem lično nekog ko zbog zagađenja ima zdravstvene probleme, ali znam da ih ima dosta. Svakome treba svež i čist vazduh i to je jedini razlog zbog koga treba potpisati deklaraciju“, poručuje ova volonterka iz Smedereva.

Dr Todorović podseća da je zagađenje vazduha u ovom gradu stalni problem, koji se aktuelizuje tokom grejne sezone.

„Problem zagađenja vazduha nastajao je decenijama unazad i ne može se rešiti za jedan dan ili godinu. Ne treba ga zaboraviti ni tokom letnjih meseci, a dešavaju se nažalost i neki incidenti kojih smo skoro bili svedoci, počev od Železare i otpadne rude, pa do požara koji zagađuju vazduh i u ovom periodu. Korona jeste ugušila sve druge probleme, ali se polako širi interesovanje ljudi, splašnjava epidemija i nadam se da upravo u ovom trenutku možemo da podsetimo građane da će već za par meseci vazduh svakodnevno biti opasan za zdravlje“, upozorava Todorović i podseća da već postoje brojne studije koje pokazuju koliko je zagađen vazduh opasan po zdravlje: „Ja se sve nadam da ljudi to ne znaju, jer onaj ko zna, ne može da ignoriše takve podatke. PM čestice su najveći problem u našem gradu i direktno su povezane sa mnogim bolestima pluća, počev od hronično-opstruktivne bolesti, preko astme i na kraju karcinoma. Drugi zagađivači, poput teških metala, utiču na razne aspekte poremećaja zdravlja, počev od pluća, pa do sistemskih oboljenja“.

Prema njegovim rečima, rešavanje svakog problema, pa i ovog, mora početi od pojedinca, od toga da svako bude svestan u kakvoj životnoj sredini živi i šta može da uradi da je ne zagađuje više, nego da je na neki način očisti.

„Jeste odgovornost na donosiocima odluka, jer su više instance više i odgovorne, ali pokušavamo da kod svakog građanina probudimo svest da počne od sebe, da izmeni svoje malo okruženje. Jedino na taj način ujedinjeni možemo da menjamo celokupnu sliku našeg grada, koja nije povoljna“.

Crveni bedževi kao inicijativa organizacije „Protok 21“ se tri godine unazad kroz različite edukativne i informativne akcije, prikupljanje potpisa, protestne šetnje bore za zaštitu životne sredine. Kao organizacija se bave i drugim temama kao što su održivi razvoj uopšte, a u planu im je proširenje delatnosti i na otpad, zaštitu od buke, zaštitu vode i slično. 

 

“Svi imaju pravo na čist vazduh”

Kada god se priča o aerozagađenju i prikazuju se rezultati merenja kvaliteta vazduha, Bor je uvek pri samom vrhu liste najzagađenijih gradova u Srbiji. Zato je grupa borskih srednjoškolaca odlučila je da se protiv toga  bori – oni podstiču sugrađane da dignu svoj glas, ali brojnim akcijama skreću pažnju nadležnih na ovaj problem. Zagađenost vazduha, smatraju oni, naročito je postao ozbiljan problem nakon što je kineska kompanija „Zi đin“ preuzela RTB Bor.

„Građani Bora, ali i cele Srbije, kao i institucije uspavali su se po pitanju ovog problema. Želimo pažnju lokalne i republičke vlasti, ali i da podsetimo kompaniju ’Zi đin’ da ovo što se dešava nije zakonski niti je regularno na bilo kom nivou“, kaže predsednik inicijative „Mladi protiv aerozagađenja“ Ilija Đuričić i dodaje da je vazduh štetan za sve stanovnike Bora, bez obzira na godine.  

„On je vrlo primetan, pogotovu kada prebaci dozvoljene granice. Zabrinjavajuća su i istraživanja koja pokazuju da se u vazduhu nalaze raznorazne čestice koje su opasne po život. Kršenje našeg prava na čist vazduh i zdrav život nateralo nas je da probamo na neki način da rešimo problem“, kaže Đuričić.

Profesor hemijske grupe predmeta Slavoljub Kostić kaže da su akutna zagađenja vazduha u Boru redovna, ali da to nije najveći problem, već činjenica da to zagađenje negativno deluje na celokupni živi svet.

„Ispuštanje otrovnih gasova u atmosferu mnogo je opasnije od udisanja lošeg vazduha. Često se pominje sumpor-dioksid, ali on nije najveći problem, mnogo su opasniji teški metali. Kada odu u atmosferu, oni nisu problem samo Bora. U gornjim delovima atmosfere, odnosno u oblacima, oni mogu da odu i po nekoliko stotina kilometara i da sav svoj sadržaj izruče na drugo zemljište, tako da ni Beograd, Niš ili bilo koji drugi grad nisu pošteđeni toga“, kaže Kostić i dodaje da ovo potvrđuje činjenica da je vazduh u Beogradu bio jako zagađen tokom vanrednog stanja, kada nije bilo automobila na ulicama, upravo zbog toga što su radila postrojenja kao što su ona u Smederevu i u Boru.

„Kada sve te čestice sa kišom padnu na zemljište, gde se razvijaju različite kulture koje jedemo, mi na taj način unosimo u organizam te štetne materije. Pored toga, kiša spere sa zemljišta te čestice i one odlaze u vodotokove i zagađuju ih. Pored aerozagađenja, sve fabrike ispuštaju i tečni otpad, pa je tako borska reka jedna od najzagađenijih na svetu, a sve to odlazi u Dunav, pa u Crno more, zbog toga je ovo globalni problem. Fabrike imaju i čvrst otpad, koji je toksičan i koji se takođe razlaže i ulazi u zemljište, pa su nama i podzemne reke jako zagađene“.

Prema njegovim rečima, ljudski organizam ne uništava samo sumpor-dioksid o kome se najviše priča, već da su mnogo štetniji npr. arsen koji je izuzetno otrovan, zatim živa, kadmijum i drugi teški metali koji, kada uđu u organizam talože se, jer ih telo ne prepoznaje i tako strada imuni sistem, što dovodi do nastanka bolesti.

„Javljaju se autoimune i kancerogene bolesti, plućna oboljenja, kao i kardiovaskularne bolesti. Kada bismo sada napravili analizu koliko ljudi je poslednjih godina stradalo od takvih bolesti, rezultati bi bili katastrofalni. U topionici skoro svi radnici imaju kardiovaskularne probleme, ali o tome se ćuti“, upozorava profesor Kostić i dodaje da, iako nije deo inicijative „Mladi protiv aerozagađenja“, podržava to što se bore protiv ovog velikog problema u Boru i smatra da bi celokupna akademska zajednica, koja je u ovom gradu velika, treba da se postidi pred ovom grupom mladih ljudi, jer su potpuno neaktvini kada je se radi o pobuni protiv zagađenja vazduha.

Ilija Đuričić smatra da ljudi svakako mogu da utiču na ovaj problem u Boru, ali da je problem to što su uspavani i nezaitneresovani, iako su svesni problema. Kako kaže, kontekst čitave priče je nezahvalan, jer polovina ovog grada živi od RTB-a, a postoje i razne vrste pritisaka na građane da ostanu tako uspavani i nezainteresovani.

„Mislim da vam posao koji ste dobili u RTB-u ne vredi koliko i vaš život. Moja poruka je da svi građani preispitaju sebe, premere šta sve stavljaju na klackalicu i da se aktivno uključe u donošenje odluka“, kaže Đuričić i dodaje da je u ovom trenutku desetak srednjoškolaca uključeno u inicijativu, ali da postoji dosta njegovih vršnjaka koji su zainteresovani da se uključe u borbu protiv aerozagađenja.

I profesor Kostić se slaže da postoji način da industrije poput ove u Boru rade, a da ne zagađuju vazduh.

„Švedske čeličane nisu ništa manji zagađivači od teške metalurgije, ali Švedska agencija za zaštitu životne okoline ima u planu da 2022. goidne izbace postrojenje koje će u atmosferu ispuštati samo vodenu paru. Neko će da kaže da oni imaju novca. Mi smo RTB prodali Kinezima koji su ovde došli zbog profita. Oni će zaraditi stotine milijardi dolara, red je da ulože jednu milijardu u zaštitu životne sredine“, poručuje Kostić i dodaje da štetnih čestica u vazduhu ima čak i kada se one ne vide i ne osete, i da ih stanovnici Bora stalno udišu.

„Ja imam svoju decu i gledam decu oko sebe, i želim da ona dišu čist vazduh. Kada mogu deca u Švedskoj, koja je prepuna čeličana, da dišu čist vazduh, zašto ne bi mogla i naša deca?“

Članovi inicijative „Mladi protiv aerozagađenja“ će u narednom periodu održavati javne debate, Zoom intervjue sa stručnjacima, predstavnicima insitucija i donosiocima odluka, kao i performanse koji će jasno poslati poruku koju žele da čuju svi u Boru.

Trka za čist vazduh i ekološki kviz u borbi za smanjenje aerozagađenja

Trka za čist vazduh i ekološki kviz u borbi za smanjenje aerozagađenja

I tokom leta, kada retko ko razmišlja o zagađenosti vazduha, aero-zagađenje za neke je aktuelna tema. Udruženje „Protok 21“ iz Smedereva uveliko planira da u školske programe uvrsti neki oblik edukacije o ovom pitanju, koje će, čini se, i naredne zime biti prisutno.

„Prethodnog meseca kontaktirali smo sve osnovne i srednje škole u Smederevu, ukupno njih 20, da u svoj godišnji plan rada uključe naš ekološki kviz ‘Dani čistog vazduha’. Pre kviza, tokom nekoliko nedelja, u školama će se organizovati radionice o aero-zagađenju za decu od šestog razreda, pa do završnih razreda srednje škole“, najavljuje Nataša Rašković iz organizacije „Protok 21“.

Ona kaže da će se deca na radionicama upoznati sa osnovnim informacijama o zagađenju vazduha kako bi razumela ozbiljnost stanja koje je iz godine u godinu sve lošije. Nakon završenih radionica, učenici svih škola formiraće ekipe koje će znanja odmeriti na gradskom kvizu.

„Deca treba da u tom uzrastu shvate problem, i da preko njih informacija stigne i u njihove kuće. Škola koja bude pobedila u kvizu dobiće ekološku nagradu – sadnice za svoje školsko dvorište ili kante za smeće od reciklažnog materijala“, kaže Rašković i dodaje da se situacija ne može rešiti jednokratno ni brzo, pa je zato njihov uticaj na društvenu zajednicu i te kako bitan.

U Smederevu se za kraj septembra planira i Trka za čist vazduh.

„Već smo stupili u kontakt sa svim klubovima, sportskim udruženjima i sportskim radnicima koji bi mogli da se uključe u organizaciju ove trke. Želja nam je da i na ovaj način animiramo naše sugrađane, a Smederevo već duže vreme nema nijednu atletsku trku, pa mislimo da je ovo dobar način da aktiviramo sugrađane i pokrenemo ih na razmišljanje. I zaista, ima smisla trčati septembra ili oktobra, dok ne krene grejna sezona, dok je vazduh još iole čist“.

„Protok 21“ planira da organizuje još jedan „Dućan svežeg vazduha“ najesen, kada se u Smederevu održava gradski vašar. To je, po rečima Nataše Rašković, dobra prilika da mnogo ljudi vidi i čuje za ideju „Crvenih bedževa“ i kući ponese teglu svežeg vazduha za zimu, kada se očekuje visok stepen zagađenosti vazduha jer je upravo Smederevo prethodne zime bio jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji.

„Crveni bedževi“ jedna je od akcija smederevskog „Protoka 21“, koji se zalaže za održivi razvoj u širem smislu, počev od ekologije, preko socijalne i ekonomske, do društvene održivosti.

Koraci ka „pročišćenju pluća“ Valjeva

Koraci ka „pročišćenju pluća“ Valjeva

Duže od godinu dana Valjevci ukazuju na aerozagađenje u ovom gradu. Tokom zime, vazduh u Valjevu često je bio višestruko zagađeniji od dozvoljenog, a jedan od razloga za to je veliki broj privatnih i poslovnih jedinica, koje se greju na ugalj i drva.

Nakon što su se građani pobunili, te okupili oko inicijative „Da Valjevo prodiše“, valjevska bolnica priključena je na toplanu, a bila je jedan od najvećih potrošača uglja u gradu.

„Toplovod je stigao do bolnice pre pet-šest godina, ali se ona uporno grejala na ugalj, i došli smo u apsurdnu situaciju da institucija koja treba da nas leči, nas truje. Napravili smo takav pritisak da su, prvo privremeno, pa posle i za stalno bolnicu priključili na toplanu od sezone 2018/19“, priča Andrija Petrović iz inicijative „Da Valjevo prodiše“.

On kaže da je druga velika pobeda ove inicijative to što je Toplana Valjevo sa drugih energenata prešla na gas, na šta je uticalo i višestruko poskupljenje mazuta.

Za svaki budući korak u borbi za čistiji vazduh u Valjevu neophodno je da stručnjaci urade detaljne analize i utvrde da li je problem u sirovom lignitu iz kolubarskog kopa, brana Stubo-Rovni, saobraćaj ili zelenilo, pa da se tek na osnovu tih rezultata krene u ozelenjavanje, promenu energenata, izgradnju pešačkih staza i slično.

I prema rečima Danijela Dašića iz Nacionalne koalicije za decentralizaciju, građani mogu da menjaju okruženje u kome žive, ali da toga nisu svesni.

„Treba objasniti građanima da oni imaju moć, da se sve oko njih finansira iz njihovih džepova. Ljudi moraju da traže svoja prava i utiču na svoje životno okruženje. Pozitivan primer su reke Stare planine, koje su bile ugrožene izgradnjom derivacionih elektrana. Uspeli smo da, uz pomoć pravnih eksperata, otkrijemo kako su oni koji su gradili elektrane prekršili zakon, i sada smo mi kao građani uspeli da spasimo skoro 95 posto reka, pa se krenulo u demontažu cevi i rušenje tih objekata“, ističe Dašić.

Da Inđija ”prodiše”

Da Inđija ''prodiše''

Svakodnevno rešavanje komunalnih problema, ali i bolji uslovi za život u Inđiji uopšte, teme su kojima se više od godinu dana bavi grupa mladih ljudi iz ovog grada.

Iako je, kako kažu iz Inđijative, životni standard u ovom delu Srbije bolji nego u većini drugih, treba ukazivati na probleme i aktivirati mlade ljude da brinu o zajednici u kojoj žive.

“Pričamo o temama koje zanimaju sve, kao što su prljave ulice, nedostatak terena i igrališta za decu. Sa druge strane, smeta nam što se naš novac troši na neke gluposti. Daju se pare da se organizuje festival narodne muzike, a neće da poprave školski teren. Malo po malo, došli smo do toga da smo postali pokret koji podržava veliki broj ljudi”, kaže Strahinja Jovanović, jedan od osnivača Inđijative.

Najveća akcija koju su do sada sproveli je sređivanje zoološkog vrta Koki kod Inđije.

“Građani su donirali novac, mi smo sredili mobilijare i klupe. Bukvalno smo na ulici sakupili oko 50.000 dinara, i rezultati su više nego vidljivi, ljudi sada odlaze u zoološki vrt vikendom više nego ikada”, priča Nemanja Masnikosa.

Oni svakodnevno prijavljuju probleme koje im građani iznesu, uglavnom su to komunalni problemi, koji se ne rešavaju duži vremenski period. Kada Inđijativa to objavi na društvenim mrežama, izvrše neku vrstu pritiska na nadležne, koji problem onda reše za kratko vreme.

“Inđija ima dobar Sistem 48, gde preko vibera može da se pošalje slika i opiše problem koji treba da se reši. Međutim, ljudi slabo koriste taj sistem, pa češće prijavljuju nama. Mi ne rešavamo probleme, već ih samo prosleđujemo tom sistemu, i mislim da ljudi polako hvataju korak sa tim i počinju da ga koriste onako kako ga i mi koristimo”.

Zanimljivo je da i rukovidstvo Inđije razmišlja o tome kako će na neke situacije reagovati ova grupa ljudi, pa se tako desi da im se javi neko iz grada i kaže im kako znaju za određeni problem i da će ga rešiti, da nema potrebe da to objalvjuju na svojim stranicama.

Inđijativci trenutno rade na akciji “Prodiši”, koja bi trebalo da proširi ekološku svest građana.

“Još pre par meseci smo pozivali građane da svako posadi svoje drvo na lokalitetima koji imaju dozvolu za to. Vremenom se ta akcija proširila na projekat koji ćemo sprovesti na čitavoj opštini, pa ćemo raditi i edukativne radionice u osnovnim školama”, najavljuje Aleksandra Popović.

Kako kaže, aerozagađenje je jedan od najvećih problema širom Srbije, pa i u Inđiji, a cilj ove akcije je da se posadi što viđe drveća, što svakako ne mogu da urade sami, već uz pomoć sugrađana i rukovodstva grada.

“Stekla sam utisak da mladi ranije nisu bili mnogo zainteresovani za ono što se oko njih dešava, od kada postoji Inđijativa, oni su se zaniteresovali za sve naše akcije, javljaju se kako bi nam pomogli, naročito kada su u pitanju fizički radovi. Javljaju se i sa idejama i predlozima da poboljšaju život u gradu”.

Inđijativa je nastala sredinom 2017. godine, u želji da se mladi više uključe u rad svoje zajednice. Prva akcija je bila oslikavanje murala sa likom Nikole Tesle, čime su stekli popularnost kod svojih sugrađana, ali i medijsku pažnju kaja im je bila potrebna za dalje akcije.

Pokret je, kako kažu, nastao u vozu, na putu do fakulteta i nazad. U početku ih je bilo troje, sada ih je osmoro i smatraju da ne treba povećavati broj ljudi u organizaciji, nego da treba širiti mrežu saradnika. Najstariji član ove grupe ima 27 godina i to je gornja starosna granica, jer su oni iznad nje imali priliku da nešto urade za društvo, ali je nisu iskoristili, smatraju Inđijativci.

Aerozagađenje – aktuelna tema u Valjevu i tokom toplih dana

Valjevo je tokom zime bilo jedan od gradova sa najvećim aerozagađenjem. Inicijativa „Da Valjevo prodiše“ još tada je predložila mere za smanjenje stepena zagađenja, a to nastavlja i sada, kada se o zagađenju više ni ne govori. Kako kaže Andrija Petrović iz ove grupe građana, učinjen je veliki pomak u razmišljanju ljudi koji vode grad.

„Od izjave gradonačelnika da u Valjevu ništa nije strašno, da to nije ni Hirošima ni Nagasaki, došli smo do toga da je osnovao radnu grupu za rešavanje aerozagađenja. Ta radna grupa prepisala je našu ideju da valjevski privrednici ozelenjavaju grad. Tako nešto trenutno rade Milano, Pariz i još neki evropski gradovi“, kaže Petrović i dodaje da je gradonačelnik privrednicima ponudio neke javne površine za ozelenjavanje.

Predstavnici inicijative „Da Valjevo prodiše“ podstakli su sugrađane, druge organizacije i privrednike da se i sami uključe.

„Rotari klub je u krugu bolnice zasadio 40 stabala kanadskog javora, Kompanija Bosis 37 u parkovima i školama, valjevski lanac prodavnica Europrom 70 stabala platana u dvorištu druge osnovne škole. Za manje od mesec dana posađeno je skoro 200 stabala u gradu, što je svakako veliki pomak. Ovog meseca je i godišnjica moje firme, pa ćemo i mi zasaditi 25 stabala“, rekao je Andrija Petrović.

Jedna od većih pobeda inicijative „Da Valjevo prodiše“ jeste i prelazak gradske bolnice na daljinski sistem grejanja. Bolnica se ranije grajala na ugalj i bila jedna od najvećih zagađivača vazduha u gradu.

„Planiramo da tokom leta, dok se o grejanju ne priča mnogo, okupimo organizacije, privrednike i lokalnu samoupravu da im neko iz struke održi predavanje o aerozagađenju. Želimo da ponudimo određena rešenja, da razgovaramo sa ljudima koji od toga neće praviti medijski spektakl, već mogu da urade nešto konkretno. Ima dosta zainteresovanih koji su u mogućnosti da pomognu, što zbog položaja na kome rade, što zbog finansijske situcije“, zaključuje Petrović.