„GRAD“ sve prepoznatljiviji u Smederevu, Crveni bedževi nastavljaju da se bore za čist vazduh

Udruženja, pojedinci i aktivisti iz Smedereva već tri meseca imaju svoj Gradski razvojni dom. „GRAD“ je otvorilo udruženje „Pro.tok21“, kroz inicijativu Crveni bedževi februara ove godine, a oni nastavljaju da prave planove kako da smanje zagađenje u svom gradu. U tome im, kažu, pomažu brojni saradnici, koje su nedavno i okupili u svom novom prostoru.

Pre skoro tri meseca napravili su događaj za sve ljude iz Smedereva koji žele da se upoznaju sa njima i da vide šta su radili u proteklom periodu. Gradski razvojni dom (GRAD) je nova tačka okupljanja aktivista, ali i pojedinaca, a nalazi se na šetalištu kraj Dunava u Smederevu.

Mi smo napravili jedno otvaranje pre dva meseca za naše prijatelje, da ljudi iz Smedereva dođu i vide šta je ovde nastalo, ali je takođe bilo važno da i naše kolege vide kakav prostor postoji i dokle smo stigli i šta mogu dalje sa nama da rade. Iskobinovali smo da se vidimo sa ljudima sa kojima smo radili na projektima i aktivnostima, ali i sa drugima“, kaže Nataša Rašković iz Crvenih bedževa.

Ljudi svraćaju, prepoznaju da je to neki jedinstven prostor. Raškovićeva navodi da naziv Gradskog razvoja doma mešaju sa time da ima veze sa gradom, te dolazi do zabune.

Sve više ljudi je čulo za nas, želimo da što više ljudi čuje, pojedinci, prosvetni radnici… Imamo lep izlaz na Dunav, tako da će preko leta biti dosta aktivnosti”, kaže ona.

Za ono što su do sada uradili velika podrška stigla je od projekta Tvoje mesto u Srbiji, te su u sklopu institucionalnog granta otvorili Gradski razvojni dom (GRAD).

Imali smo zaista fantastičnu podršku, sada imamo sigurnost koju nismo imali pre. Nama su drugi pomogli, sada mi želimo da pomognemo drugima. Među tim ljudima smo stekli prijatelje i drugare, što nam mnogo znači. To je u ovom poslu prelepo, jer rade ljudi koji su zaraženi aktivizmom“, kaže Raškovićeva.

Sa Crvenim bedževima sarađivala je i organizacija RERI iz Beograda. Kažu da su oni veoma bitni za malu sredinu, i da je njihovo postojanje jako bitno za ovaj region.

Jako lepo sarađujemo, jer se bavimo istim problemima, a to je zagađenje vazduha”, kaže koordinatorka projekata RERI Tamara Bosić.

Planovi i predlozi za čistiji vazduh u Smederevu

Plan kvaliteta vazduha grada Smedereva ističe ove godine, te su Crveni bedževi uradili istraživanje kako bi novi dokument unapredili. Najveći problem sa prethodnim dokumentom bio je taj što je, kako kažu, bio mrtvo slovo na papiru.

Tema je ista, zagađenje, sve su iste poruke, ali smo u strategiji rešavanja otišli mnogo dalje i duboko smo u temi, te dajemo dragocen doprinos lokalnoj samoupravi. Da li će to da iskoriste, to nije na nama. Bitno je da to stoji, da smo mi uradili, dižemo priču, i dalje mislim da nema dovoljno ljudi koji znaju o zagađenju vazduha, te se i dalje priča, podiže svest i slično“, kaže ona.

Iz Crvenih bedževa kažu da se sada još ozbiljnije bave problemom zagađenja. Kažu da je potrebna je argumentacija, istraživanja i podaci ljudima koji donose odluke. Jedno od rešenja koje oni predlažu je gasifikacija Smedereva.

Ako vam kažem da postoji da postoji oko 900 kilometara mreže, grad koji se guši u zagađenju ima skoro ceo grad ima prokopanu mrežu za gas, ali gas nije pušten u svim delovima grada. Prosto, ne možete da se priključite. Niti neko lobira kod Srbija gasa da se to odradi, niti neko ulazi u problematiku zašto te stanice nisu puštene u rad, neka dozvola, neki problemi postoje sa projektima, niti ko daje podsticaj građanima da pređu na gas, a verujte, iako gas nije možda na nivou klimatskih promena i cele planete rešenje koje je idealno, nas bi taj gas za dve godine spasio“, kaže ona.

Sem vazduha, bave se i problemom vode i otpada u Smederevu, te će im to biti prioritet u narednim mesecima.

Borba za vazduh u Boru zbog kompanije Zi Đin, građani bez reakcija na zagađenje

Kako bi edukovali građane i posvetili pažnju problemu aerozagađenja, srednjoškolci iz Bora pokrenuli su inicijativu “Mladi protiv aerozagađenja”. Grupu čine srednjoškolci koji žele da edukuju građane o ugroženosti životne sredine. Bor, je inače, visoko pozicioniran kada je reč o aerozagađenju, a problem je kulminirao nakon što je kineska kompanija “Zi Đin” preuzela RTB Bor. 

Neformalna grupa “Mladi menjaju” okupila se početkom septembra prošle godine.

“Dobili smo podršku Crte za realizaciju projekta koji je i dan danas inicijativa ‘Mladi protiv aerozagađenja’, a koja je aktivna od februara ove godine. U sklopu inicijative krenuli smo sa realizacijom aktivnosti u martu, ali je zbog epidemiološke situacije projekat pretrpeo razne izmene”, kaže jedan od članova ove grupe Ilija Đuričić

Zbog pandemije su se odlučili za drugi vid rada. U septembru i oktobru realizovali su dva intervjua. Prvi je sa eskpertom za zaštitu životne sredine Toplicom Marjanovićem o uticaju aerozagađenja na životnu sredinu, a drugi je sa doktorkom Slavicom Vučković o uticaju aerozagađenja na zdravlje ljudi. 

“Marjanović je nagovestio da je aerozagađenje itekako bitan problem, ne samo za Bor, već i za čitavu Srbiju, jer aerozagađenje koje emituje RTB danas se prostire i van Bora u velikom radijusu. Posledice ovoga ne trpimo samo mi, već i ljudi koji žive u okolnim mestima. Od dr Vučković, smo doznali da aerozagađanje ima veliki uticaj na građane Bora, mnogo više je dece sa oboljenjima pluća nego u ostatku Srbije, astme, kao i da je stopa smrtnosti veća, ali i to da je procenat oboljevanja od raka mnogo veći nego u ostatku Srbije”, kaže Đuričić. 

Smederevo veliki problem, u Loznici najavljeno otvaranje rudnika

Iz neposrednog razgovora sa aktivistima iz Smedereva Đuričić je saznao, kako kaže, da je Smederevo, otkako je topionica u “Zi Đinu” zaustavljena i otkako više nemamo prekomernog zagađenja, najzagađeniji grad u Srbiji, i to višestruko zagađen. 

“Pitam se kako će izgledati Loznica pošto je najavljeno otvaranje rudnika, i mislim da će Loznica uskoro da se nosi sa problemom aerozagađenja koji je prisutan u Boru i Smederevu. Što se Beograda tiče, i on je sam po sebi problem. Bio je pozicioniran i na prvom mestu kao najzagađeniji grad u jednom trenutku”, kaže Đuričić. 

Najgore stanje je tamo gde je industrija, ističe Đuričić, ali dodaje da postoji problem u Valjevu gde se javlja aerozagađenje u toku zime, kada je grejna sezona i na tome takođe treba poraditi. 

“U industrijskim gradovima je prisutno tokom cele godine i on je višestruk, jer imamo povećan sumpordioksid, ali i povećanje PM 2.5 i PM 10 čestica. Naglasiću samo da je u septembru bilo ogromno prekoračenje sumpordioksida u Boru koji je iznosio preko 3000 mikrograma po metru kubnom”, kaže Đuričić. 

Građani Bora su nezadovoljni problemom aerozagađenja, ali kako kažu iz grupe, ono što je problem je što nema njihove reakcije. 

“Zašto građani ne reaguju i šta je to što ih sprečava da se bore za svoj život i život svoje dece?”, pita se Đuričić i dodaje da skoro 5000 građana radi u RTB-u i da samim tim polovina građana Bora zavisi od RTB-a odnosno “Zi Đina” danas.

“Najveći problem predstavlja to radno mesto u “Zi Đinu”, ali ja bih pozvao građane Bora da razmisle da li je bitniji njihov život ili radno mesto u ovoj fabrici”, kaže Đuričić.

Đuričić navodi da su pokrenuli konkurs na temu zagađenja koji je počeo ove nedelje, a koji je otvoren do 25. novembra.

“Učesnici konkursa će moći da pošalju kreativne radove koji mogu biti u literarnoj formi ili kreativne ideje koje opisuju temu aerozagađenja u Boru. Najboljim učesnicima u kategorijama biće podeljene simbolične nagrade koje će odrediti stručni žiri”, ističe Đuričić. 

Do završnice aktivnosti, odnosno performansa u gradu koji su planirali, nije došlo zbog epidemiološke situacije sa koronavirusom, te su ovu aktivnost pretvorili u najavljeni konkurs. 

Protest Crvenih bedževa za čist vazduh: u Smederevu zagađenje i do devet puta veće od dozvoljenog

„Borba je počela“, napisali su članovi pokreta Crveni bedževi na društvenim mrežama nakon protesta za čist vazduh koji su u sredu održali u centru Smedereva, gde se, uprkos lošem vremenu, okupilo stotinak ljudi. Smederevci su, uz Valjevce, među prvima shvatili da se protiv aero-zagađenja moraju boriti i sami. U protestnu šetnju krenuli su sa dunavskog keja, prošli pešačkom zonom do zgrade opštine, pred kojom su rukovodstvu grada izneli svoje zahteve za borbu protiv ovakvog stanja.

Najveći problem u Smederevu, kako kažu iz pokreta Crveni bedževi, jeste to što ovaj grad nema nikakav plan kvaliteta vazduha, ne donose se nikakve mere zaštite i predostrožnosti, niti se u Skupštini grada raspravlja o tome.

„Želimo da se ta tema pokrene i da se građani bolje informišu o zagađenju u danima kada je ono vrlo visoko. Imamo 12 kotlarnica na mazut, koje su ogroman problem, pa želimo da se one prebace na gas, jer u gradu postoji gasifikacija. Želimo i da se Železara, kao najveći zagađivač, uključi u rešavanje, jer nju nekako svi zaobilaze, čak i grad. Treba regulisati i saobraćaj, jer je to još jedan veliki zagađivač u Smederevu“, kaže Dragan Nedeljković, jedan od pokretača Crvenih bedževa. On podseća da je u danima kada je vazduh bio najgori, u Smederevu mereno zagađenje i do devet puta veće od dozvoljenog.

„Za poslednjih 60 dana, samo smo pet dana bili u dozvoljenoj vrednosti, a 55 u veoma visokoj zagađenosti“, naglašava Nedeljković i podseća da su Smederevci među prvima krenuli u građansku borbu: „Svi političari, bez obzira na to da li su pozicija ili opozicija, moraju zajednički da rešavaju problem, jer se ovde ne radi o politici, već o zdravlju“


Prema rečima Dragana Rubinca, specijaliste pneumofiziologije, više nije pretpostavka, već činjenica da preterano aero-zagađenje negativno utiče na zdravlje ljudi, a najviše najmlađih i najstarijih.
„Šteti najpre tako što deluje na kožu i disajne puteve. To su manje štetnosti i osetimo ih kao peckanje u očima ili u nosu, ali postoje i veće, kada manje čestice ulaze u cirkulaciju i deluju na sve organe i sisteme organa, naročito na one koje troše najviše kiseonika, krvi i šećera, a to su mozak, jetra, bubrezi, pluća, koža, limfni sistem“, objašnjava dr Rubinac i dodaje da, pored zagađenog vazduha, postoje i druga zagađenja, koja na nas štetno deluju u zavisnosti od toga koliko im se izlažemo.

„Treba pomenuti pušenje u aktivnom ili pasivnom obliku. Po mnogim karakteristikama zagađenosti i štetnosti, možda je i štetnije od industrijskog ili saobraćajnog aero-zagađenja“, upozorava dr Rubinac.

On naglašava da u borbi protiv zagađenja najpre treba početi od onoga na šta možemo lično da utičemo, jer je to najjeftinije i najbrže daje rezultate.
„Treba izbegavati najzagađenija mesta, kao i pikove zagađenja, a to je ujutru i uveče, kada ne treba boraviti na otvorenom. Treba koristiti prečišćivače vazduha gde god je to moguće, zdravo se hraniti, onosno unositi dovoljno antioksidansa koji će prečišćavati organizam, kao i dovoljno tečnosti koje će ispirati otrove. Ne treba pušiti niti boraviti u zadimljenim prostorijama, i voditi računa čime se grejemo. Još uvek u Srbiji ima ljudi koji se greju svim i svačim, i gumama i otpadnim uljima, ugljem, i to lignitom, koji je najštetniji“, savetuje dr Rubinac i kaže da tek kada sami uradimo sve što možemo, s pravom možemo da tražimo odgovornost od onih koji su plaćeni da o tome brinu.

Osim u Smederevu, protest za čist vazduh održan je u više od 20 gradova širom Srbije.

Šumarice bogatije za drvored platana

Kragujevački park Šumarice bogatiji je za 20 platana koje je zasadila grupa zaljubljenika u prirodu. Tako će deo pešačke staze iznad spomenika „Peto tri“ narednih godina imati hladovinu celom dužinom.

U doba prekomernog aero-zagađenja, ovakve inicijative dobijaju poseban značaj.

„Ovako mali drvoredi možda ne mogu toliko da smanje zagađenost, ali mogu da skrenu pažnju ljudima da je ovo vrlo važna stvar i da moramo svi zajedno da se potrudimo da nam životna sredina bude što zdravija, jer svi mi tu živimo, kao i naša deca. Ovo bi trebalo da bude pokazna vežba da svako od nas može nešto da uradi“, priča Saša Vasiljević, organizator akcije „Ozelenimo Šumarice“.

Platane je sadila grupa od dvadesetak ljudi, koje je okupila Vasiljevićeva ideja.

„Jednog dana sam, dolazeći na posao, na bilbordu ugledao natpis Da li ideje poput kiše obilaze Kragujevac?, koji je upućivao na sajt promeni.rs. Na tom sajtu video sam da je reč o manjim akcijama kojima možeš da uradiš nešto za svoju sredinu. Ja sam inače zaljubljenik u prirodu, drveće, šumu, pa mi je palo na pamet da predložim sadnju drvoreda u Šumaricama“, priča Saša Vasiljević.

Kompleks Šumarice prostire se na 352 hektara i ima mnogo vrsta drveća, čak i nekih retkih, kojih u Srbiji gotovo nema.

„I do sad smo kod đačkog spomenika imali platane, jednu retku vrstu, ali samo pet-šest stabala. Sada smo posadili dvadesetak da generacije iza nas žive zdravije, čistije i bolje“, kaže Živko Miletić, šumar u spomen-parku Šumarice.

Kako kaže Vasiljević, Kragujevac je među najzagađenijim gradovima u Srbiji, a jedan od razloga za to je najveća toplana u Srbiji koja koristi ugalj.  

„Osim brige o vazduhu, trebalo bi da radimo i na divljim deponijama, kojih ima po obodima grada, o kojima niko ne vodi računa. Uz to, na Gružanskom jezeru, odakle se Kragujevac snabdeva vodom, mnogo posetilaca za sobom ostavi smeće, pa bismo voleli da se i dalje bavimo ekološkim aktivnostima“, zaključuje Saša Vasiljević.