Studija slučaja: Uticaj Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na rad organizacija civilnog društva

Građanima u Srbiji neretko je potrebna pravna pomoć, kako u vidu zastupanja u postupcima, tako i u pogledu dobijanja određenih pravnih saveta i smernica. Do skoro, građani su imali mogućnost da se obrate organizacijama civilnog društva koje su dugi niz godina već bile pružaoci besplatne pravne pomoći. Međutim, donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (u daljem tekstu Zakon), situacija se znatno promenila. Iz tog razloga, fokus ove studije biće na utvrđivanju da li novouspostavljeni sistem besplatne pravne pomoći obezbeđuje adekvatan pristup pravdi građanima i kako je donošenje Zakona uticalo na rad organizacija civilnog društva.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Video nadzor: sredstvo za unapređenje bezbednosti ili kršenje privatnosti građana?

Praksa uspostavljanja i koriščenja sistema za video nadzor u Srbiji odlikuje se manjkom transparentnosti procesa i nedovoljnom usklađenošću ovih aktivnosti za Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i drugim propisima. Potreba za boljim regulisanjem oblasti video nadzora javlja se kao posledica više primera u kojima su ovakvi sistemi na pogrešan način korišćeni u Srbiji. Pitanje opravdanosti uvođenja sistema za video nadzor javnih površina postalo je aktuelno početkom 2019. godine kada su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova informisali javnost o namerama da započnu projekat “Siguran grad”. Kako je tada najavljeno, projekat podrazumeva masovnu obradu podataka o ličnosti građana Srbije korišćenjem opreme za video nadzor, što uključuje i korišćenje softvera za prepoznavanje lica. Javnost ni danas nema pouzdanu informaciju o broju kamera i lokacijama na kojima će kamere biti postavljene, a izostala je i stručna analiza o opravdanosti uvođenja ovakvog sistema za video nadzor. Primeri iz sveta ukazuju da države neretko koriste sisteme video nadzora kao sredstvo za masovno praćenje građana umesto za svoju osnovnu svrhu, što je zaštita bezbednosti. Ove vrste tehnologija pored posledica po privatnost građana, imaju i potencijalne implikacije na druga prava, kao što su pravo na slobodu govora i okupljanja. Ako smo svesni da nas posmatraju, manje ćemo biti slobodni da iznosimo svoje stavove i/ili šetamo ulicama mirno izražavajući protest protiv odluka koje donose javne institucije i ljudi koji njima upravljaju. Šire posmatrano od pitanja (zlo)upotreba sistema za video nadzor, više puta se dešavalo da podaci u posedu službi bezbednosti i drugih organa javne vlasti postaju javno dostupni i koriste se u svrhe diskreditacije aktivista ili političkih protivnika. Šta nam garantuje da će se podaci prikupljeni koriščenjem sistema za video nadzor koristiti odgovornije?

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Publikacija: Prava i obaveze aktivista prilikom učestvovanja na okupljanjima i u postupcima pred institucijama

Ovaj vodič izrađen je sa ciljem da upozna aktiviste sa pravima i obavezama koje imaju prema zakonima Republike Srbije kako bi zaštitili svoju organizaciju i sebe, i kako ne bi izgubili upravo ona sredstva koja će biti suštinska za ostvarenje njihovih ciljeva kao aktivista.

U okviru vodiča čija je autorka Nina Nicović, advokatica i medijatorka, predstavljena su prava i obaveze aktivista prilikom učestvovanja na okupljanjima i u postupcima pred institucijama, šta raditi u situaciji kada je aktivistima privremeno ograničena sloboda kretanja, kako postupati u susretu sa privatnim obezbeđenjem, šta treba znati ukoliko aktivisti budu dovedeni u policiju, javno tužilaštvo ili sud, kao i prava i obaveze aktivista kada su oštećeni u nekom od ovih postupaka.

Publikaciju možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Strateški postupci protiv učešća javnosti u Srbiji (SLAPP)

Cilj koji pokretači SLAPP postupaka žele da postignu je zastrašivanje tuženih. Kada se sagledaju neposredni povodi za tužbe protiv aktivista ili novinara, jasno je da su one usmerene na suzbijanje kritika i u budućnosti, odnosno na cenzurisanje istraživačkih novinara i odvraćanje aktivista od daljeg rada u javnom interesu. Ukoliko aktivista godinama učestvuje u sudskom predmetu, suočavajući se sa troškovima vođenja postupka, odnosno svoje odbrane, kao i optužbama i predviđenim posledicama koje mogu biti ozbiljne, pitanje je da li će se odvažiti da svo to vreme nastavi da ukazuje na loše postupanje istih aktera. Dakle, SLAPP postupci usmereni su ka gušenju slobode govora i ograničavanje kritike onih koji su na pozicijama moći. U ovoj studiji slučaja postavićemo SLAPP postupke u lokalni kontekst. Odsustvo vladavine prava, kao i nerazvijena podela vlasti oličena u uticaju izvršne vlasti na organe pravosuđa, u Srbiji čini SLAPP postupke dodatno opasnim po aktiviste i novinare. Sam ishod usled dugogodišnjeg problema sa nezavisnošću pravosuđa nije uvek određen pravnom prirodom predmeta, već je često uslovljen političkim pritiscima i faktorima.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Pravni mehanizmi za zaštitu prava na pristup informacijama od javnog značaja – na primeru postupanja Državnog pravobranilaštva

U studiji su predstavljeni pravni mehanizmi koji stoje na raspolaganju tražiocima informacija u situacijama kada institucije odbijaju da dostave informacije od javnog značaja koje se odnose na njihov rad.Predstavljanje raspoloživih pravnih mehanizama će, nadamo se, motivisati čitaoce da u većoj meri traže informacije od javnog značaja i da primenjuju navedene „složenije“ pravne mehanizme, sve u cilju unapređenja transparentnosti i odgovornosti u radu javnih institucija i njihovih rukovodilaca. U tom smislu, studija slučaja namenjena je pre svega aktivistima i borcima za ljudska prava. Ali ona može biti korisna i čitaocima koji se do sada nisu upuštali u potragu za informacijama o radu institucija, ali prepoznaju da postoje određeni problemi u njihovoj zajednici koje treba otkloniti.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Publikacija: Pravni mehanizmi za zaštitu javnog interesa

Javni interes je korist, odnosno dobrobit koju ostvaruju ili svi građani ili velika većina građana ili jedan veliki deo građana kao određena manjinska grupa u zajednici (lokalnoj, regionalnoj, državnoj, odnosno nacionalnoj), a kroz delanje (odluke i aktivnosti) tačno određenih organa vlasti ili organizacija ovlašćenih za vršenje javnih ovlašćenja. U nastavku predstavljamo neke pravne mehanizme koji građanima, udruženjima i aktivistima stoje na raspolaganju kako bi uticali na organe vlasti da javni interes zaštite. Ove pravne mehanizme možete koristiti samostalno. Preporučujemo da se sa njima upoznate, ali i da za njihovo korišćenje potražite pomoć stručnjaka kako bi njihovo korišćenje bilo što je moguće više uspešno. Navedeni mehanizmi pogodni su prvenstveno za korišćenje u okviru vašeg aktivizma na lokalnom nivou (na primer, u vezi sa divljim deponijama, nelegalnom gradnjom, nedozvoljenim parkiranjem ili zauzećem javnih površina, i sl.), ali i na nacionalnom nivou.

Publikaciju možete preuzeti OVDE