Crta: Političkog pluralizma ima više u izveštaju REM-a nego u medijima

“Nalazi „monitoringa političkog pluralizma“ u programima televizija koje je sproveo REM, a javnosti predstavilo Privremeno nadzorno telo za praćenje medija, ne daju verodostojnu sliku objektivnosti i profesionalnosti glavnog toka medijske scene u Srbiji i zastupljenosti političkih aktera u televizijskom izveštavanju”, saopštila je organizacija Crta.
 
Pročitajte više ovde.
 
Fotografija: CRTA
Autor: Tim Istinomera

Tviter za Istinomer: Važno je da se zna ko kontroliše i pritiska medije

Nakon što je prošle godine izbrisao više od 8.500 botovskih naloga koji su promovisali Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku, Tviter im je zadao novu glavobolju, označivši desetak medija kao medije koje kontroliše Vlada Srbije. Na optužbe srpske vlasti da je reč o cenzuri, iz ove kompanije za Istinomer odgovaraju da je važno da korisnici Tvitera znaju kada vlada finansijski i uređivački kontroliše medije, te objašnjavaju čime se rukovode prilikom akve distinkcije.

Pročitajte više na linku.

Fotografija: Twitter/PrintScreen

Autorka: Mihaela Šljukić Bandović

Novi Sad: Protestni hor protiv nasilja nad ženama

Kako bi skrenule pažnju na problem nasilja nad ženama, decom, ali i nasilja uopšte, grupa žena okupljena oko inicijative  “Ministarstvo nenasilja” osnovala je protestni hor, kroz koji govorom, umesto pesmom, prenose lična iskustva žrtava nasilja. Inicijativa je započeta ove godine uz podršku Fondacije Jelene Šantić, a čine je uglavnom novinarke, psihološkinje, radnice, profesorke… Iz udruženja ističu da femicid treba sprečiti pre nego što žena strada. Problem nasilja nad ženama se, ocenjuju, promenio u smislu da se o tome više govori u medijima, ali je izveštavanje često i dalje senzacionalističko.

Plan je da protestni hor nastupa najmanje jednom mesečno, kaže jedna od članica ove grupe Jelena Anđelovska, sa kojom smo razgovarali na probi pred nastup koji ih očekuje uskoro u Novom Sadu.

“Protestni hor zamišljen je kao dramski hor, on nije pevački, on nije profesionalni, iako među nama ima i školovanih i muzičarki i umetnica, i svaka od nas doprinosi tu na svoj način. Plan je da mi napravimo takozvani pop-up, da se pojavljujemo u gradu, na javnim mestima, na ulici. Pratimo, naravno, slučajeve nasilja, i neke od žena koje su deo hora rade takođe u institucijama, u sudu, u školi, univerzitetu, tako da  svojim snagama doprinosimo borbi, makar to bila ulična borba”, ističe Anđelovska.

Grupa je su učestvovala i naAutonomnom festivalu žena (AFŽ), u Novom Sadu. 

“Festival je okupio sve žene koje se bave aktivizmom i nasiljem nad ženama i decom, ali i ostale pojedinke koje ova tema zanima, i koje su prosto želele da doprinesu kroz svoj angažman”, ističe Anđelovska.

Mnogo uličnih akcija koje su iza njih omogućile su susret aktivistkinja i teoretičarki, što je, kako naša sagovonica navodi, veoma redak slučaj. 

“Mi znamo da se puno radi u teoriji, kao što se radi puno u aktivizmu odnosno socijalnom radu na ovim temama, ali taj susret nam je neophodan, i ta razmena iskustava, šta jedne od drugih možemo da naučimo, nije česta. Tribine su bile javne, još je bilo lepo vreme u septembru i početkom oktobra, pa su se sve dešavale zapravo na ulici, u centru grada. Teme su bile pozicije Romkinja, pozicije lezbejki, biseksualnih žena, transeksualnih i transrodnih osoba, onda pozicija žena sa invaliditetom, i njihov angažman u umetnosti”, kaže Anđelovska.

Na tribinama je bilo reči i o medijskom izveštavanju o nasilju a govorile su inovinarke RTV-a Tamara Srijemac i Milica Kravić, koje vode emisiju “Žene u kutiji”. Kako navodi sagovornica, na tribinama su učestvovale i studentkinje i studenti novinarstva Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Sem toga, održano je i veliko poetsko veče sa preko 10 pesnikinja iz razlilčitih gradova Srbije. 

O problemu nasilja nad ženama u poslednje vreme se više govori u medijima, ocenjuje naša sagovornica.

“S druge strane izveštavanje medija je i dalje senzacionalističko i okrivljuje ženu. Kako ga možemo zaustaviti ja to, naravno, ne znam, ali ono što znam je da je stvarno  odgovornost svih nas da reagujemo. Ne može svako na ulicu, ne može svako da radi protesni hor, nemaju ljudi ni vremena, moraju da rade nešto drugo, da zarađuju za hleb, ko može – može, to ne može svako da radi socijalni rad i ne može svako da radi u medijima,  ali svako nešto može, i ono što možemo je da reagujemo kad vidimo nasilje, da ga prijavimo”, ističe Anđelovska.

Jedna od ideja jeste da između ostalog, pozovu ljude da se obaveste o svojim pravima, o mogućnostima za prijavljivanje nasilja i o obavezi da ga prijave. 

“Ako prijavljujete policiji ne morate se predstaviti imenom i prezimenom. Ljudi to ne znaju, jer policija kada zovete i prijavljujete pita kako se zovete, ljudi ne žele da kažu, boje se, i to je razumljivo. Dakle, ne morate to da kažete, ali možete pozvati, možete prijaviti ne da možete, nego ja milsim da mi to moramo da radimo”, dodaje sagovornica.

Pravo na abortus, žene mogu izgubiti, što se videlo nedavno na primeru Poljske, posebno zbog pritisaka crkve, i ideje da žena nema pravo da odlučuje o sopstvenom životu i telu, kaže Anđelovska. 

“Da li može da se desi u Srbiji? Ja mislim da se to sve dešava već, i da to sve već tinja svuda, kao što je tinjalo u Poljskoj. Ono što ja mogu da kažem je da smo budne, da smo prisutne, da ne damo, da nećemo dozvoliti tako nešto. Naša borba se odvija svakodnevno, to je sve jedna ista borba, to jeste jedna ista borba protiv nasilja nad ženama, i dalje uskraćivanje abortusa je deo te priče i deo napada na žensko postojanje, tako da, tu smo, radimo i ovo sve je deo tog otpora”, kaže Anđelovska.

Femicid je društveno pitanje koje počinje uvredama, tabloidnim naslovima, dnevnom diskriminacijom i dnevnim ponižavanjem. Kako ističe, to je poslednja tačka gde žene više nema, i mi tu ne možemo više ništa, ali pre toga možemo mnogo toga.

Pobunom i kritičkim čitanjem do boljeg razumevanja stvarnosti

U moru informacija kojima nas svakodnevno zapljuskuju mediji i društvene mreže, “Pobunjene čitateljke” se promovisanjem kritičkog čitanja i razmišljanja trude da pomognu devojčicama da na što lakši način savladaju sadržaje koje svesno ili nesvesno konzumiraju. Na ovaj način nastaju književne kritike koje se objavljuju na njihovom sajtu bookvica.net. Osim književnosti, akcenat se stavlja i na medijske sadržaje, kažu iz ove grupe. 

Ovu mladu grupu čini nekoliko članica koje deluju u Srbiji i regionu, a sa idejom da ohrabre i podstaknu mlade žene i devojčice da se uključe u javni prostor.

“Mi smo grupa mladih književnih kritičarki koje deluju u Srbiji i regionu okupljene oko ideje da treba da ohrabrimo i podstaknemo mlade žene i književne kritičarke da se uključe u javni prostor pre svega sa feminističkim i levičarskim čitanjima. Svoje tekstove objavljujemo na portalu bookvica.net, a nedavno smo otvorili portal Mini Bookvica koji je posvećen književnosti za decu. Na njemu objavljujemo kritike tekuće i savremene književne produkcije za decu i mlade”, kaže Irena Jovanović, članica grupe “Pobunjene čitateljke”.

Ona navodi da je skoro pokrenut i konkurs “Pobunjene čitam” koji za cilj ima da ohrabri mlade devojčice između 12 i 18 godina kako bi objavile svoje prve književne kritike.

“Izabrale smo knjige sa junakinjama koje odstupaju od stereotipnih pokazivanja devojčica o književnosti za decu, što iz domaće i svetske produkcije. Cilj nam je bio da one pišu, a kao nagradu za svaku devojčicu smo pripremile dve knjige, jednu dobija učesnica, a drugu može da pokloni drugarici i da se time ohrabri i priključi akciji čitanja, ističe Jovanovićeva.

Iz udruženja kažu da kao mentorke rade zajedno na osnaživanju kritičkog čitanja, ali i na uređivanju tekstova kako bi rezultati bili što bolji.

Jedna od članica Milica Ulemek kaže da je planirano da im se javi oko 30 učesnica, ali su već za dva dana premašile taj broj.

“Odabrale smo savremene knjige koje za junakinju uglavnom imaju protagonistkinju. Odziv je bio veliki, što nas je začudilo, ali i njihovo samopouzdanje, koje je ogromno. Aktivne su na društvenim mrežama, preporučuju nas drugaricama, što nam je izuzetno drago”, kaže Ulemekova.

Za par meseci uspele su da održe kontakte sa izdavačkim kućama, sa medijima, ali i otpočnu saradnju sa devojkama koje na detaljniji i stručniji način pišu kritike, od kojih je do sada objavljeno pet na njihovom sajtu.

“Kako bi održale kontakt sa mladima, oglašavamo se preko našeg sajta, ali i društvenih mreža. Plan nam je da što više uključimo i medije, što do sada nije bilo toliko potrebno. Najviše su nam do sada pomogle biblioteke i ta bibliotekarska mreža, koja je jako važna zbog same literature”, kaže Ulemekova.

Završetak aktivnosti planiran je za kraj novembra, a u planu su i naredni projekti i aktivnosti ovog udruženja. “Planiramo jedan sličan projekat koji je namenjen studentkinjama, ali je isto u pitanju krtika, sa osvrtom na feminističku kritiku”, ističe Ulemekova.