Maja Ćurčić, Art Aparat: Aktivizam nas uči da razvijamo empatiju, solidarnost i budemo deo zajednice

Romi su često suočeni sa diskriminacijom i isključenjem iz opšteg javnog života, pokazalo je Istraživanje o položaju Roma u Srbiji, koje je 2018. godine sprovela organizacija Civil Rights Defenders. Takođe, pomenuto istraživanje govori da u Srbiji, kao i u drugim zemljama u Evropi, preovladava anticiganizam, kumulativna diskriminacija i predrasude i pogrešna percepcija. Udruženje Art Aparat se bavi ovim problemima, a kroz projekat „Svi uglas-Cela Srbija peva na romskom!“ pažnju su usmerili na problem isključenosti romske dece i mladih iz šire društvene zajednice, ali i promociju romske kulture kroz objavu profesionalnih sadržaja. Na sve ovo uticali su kroz razne muzičke radionice u nekoliko gradova, uključivanjem novih članova iz cele Srbije u onlajn hor, snimanje i objavu video i audio materijala i promociju sadržaja.

-Zbog čega je aktivizam važan?

Aktivizam nas uči da razvijamo empatiju, solidarnost i budemo deo zajednice. U vremenu kada smo vrlo često otuđeni, on nas okuplja i osnažuje da dignemo svoj glas protiv nepravde i ne odustajemo od stvari koje su važne. Aktivizam nije samo organizacija velikih građanskih protesta-to je i borba komšija da se polomljena klupica u našem kraju popravi, akcija da se ljudima u nevolji pomogne, to je kada se za kuce i mace skuplja hrana i svaki drugi vid delovanja da društvo bude bolje. Mislim da u tim borbama nema velikih i malih i da su sve velike, a da nas borba da nam bude bolje čini boljim ljudima.

-Koja je bila inicijalna kapisla da započnete Vašu aktivističku priču?

Radeći u jednoj muzičkoj školi kao nastavnica muzike, imala sam prilliku da sa decom radim na razvoju njihovih muzičkih veština. Ipak, od početka me je privlačilo da otkrivam šta sve muzika može da nam da, a što nije samo pevanje i sviranje instrumenta. Tako sam odlučila da se prijavim da volontiram u Svratištu za decu, kako bih deci koja nemaju skoro nikakvih prilika da u društvu razvijaju svoje talente dam priliku da kroz muziku nađu svoj izraz. Iskustva rada u ovakvom kontekstu, kao i mogućnosti koje je muzika kao alat pokaza inspirisale su me toliko da sam sa grupom kolega osnovala udruženje i od tada se najviše fokusiramo na rad sa pripadnicima osetljivih društvenih grupa, pažljivo razvijajući sopstveni pristup za njihovo osnaživanje.

                                                                            FOTO A.Đ. MRCN

-Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

Svi ljudi koji su uključeni u naše udruženje su ljudi puni entizujazma iljubavi za svoj posao. Ipak, raditi u civilnom sektoru kao mala organizacija ima raznih izazova i vreme će pokazati da li smo spremni da ih sve izdržimo. Za sada nismo pomišljali da odustanemo.

-Koji su Vam bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

Teme kojima se mi najčešće bavimo se smatraju za kompleksne jer je položaj naših učesnika izrazito težak, ali smatramo da kada vas neka tema iskreno zanima i na njoj želite da radite ta težina vam lakše i pada. Ono što nas najviše motiviše je vera u ljude i uverenje da smo svi dobri ako nam se pruži prilika da to budemo i sa time prilazimo svim našim učesnicima, bilo da dolaze sa margine ili iz privilegovanog položaja. Mnogo više od kompleksnosti tema kojima se bavimo, pogadja nas to što kultura u našem društvu nema dovoljno podrške ni od države ni od drugih institucija i fondacija. Kao organizacija koja dugo koristi umetnost da bi adresirala važne društvene teme, smatramo da ovaj prostor mora biti veći kako bi svi akteri koji se umetnošću i kulturom bave posvećeno mogli da razvijaju svoje programe i kako bi se u društvu negovala raznllikost kulturnog izraza, što smatramo važnim za svako društvo.

-Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

Skoro svaki trenutak kada se okupimo sa učesnicima je trenutak kada to osećamo. Ne samo mi koji smo pokretači, to je osećaj i naših učesnika. Ono u šta mi verujemo je zajednica i srećni smo što smo uspeli da stvorimo prostor u kojem vladaju podrška, empatija i ljubav i u kojem ljudi slobodno razgovaraju bili mladi ili stari. 

-Po(r)uka budućim aktivistima…

Budućim aktivistima poručila bih da pri promišljanju svog rada ne zaborave da je bilo koji rad razmena i da u toj razmeni ne zaborave da misle i na svoje porebe. Poručila bih takođe da je aktivizam maraton a ne sprint, da budu strpljivi, radoznali i srećni zbog svake male pobede jer svaka malao pobeda je važna.

-Podrška kroz promeni.rs nam je značila zbog…

Ova podrška nam je značila jer nam je omogućila da se razvijamo u više pravaca. Uspeli smo da pokrenemo i razvijamo edukativni program u okviru kojeg je neastao serijal Put Roma, koji će biti dostupan na našim kanalima do kraja aprila. Pored toga, razvili smo mnogobrojna aprtnerstva izvan Beograda, kroz koja smo imali priliku da se družimo sa fantastičnim organizacijama i školama u Srbiji. Naša organizacija je izradila i brošuru koja predstvlja metodologiju a koriščenje muzike kao alataza društvenu promenu, a naša znanja smo počeli da delimo sa drugima kroz organizaciju radionica i treninga za omladinske radnike, nastavnike i druge zainteresovane ljude zaposlene u obrazovanju. 

Pogledajte u nastavku kratku video priču o ovom udruženju:

„Art Aparat“ zajedno sa „Indigom“ održao muzičku radionicu o interkulturalnosti u Nišu

Radionice o muzici, kratka proba muzičkog hora, kao i razgovor o interkulturalnsoti samo su neke od aktivnosti koje je udruženje „Art aparat“ imalo u okviru posete Društvenom centru u Nišu, čiji je osnivač Grupa za decu i mlade „Indigo“ iz ovog grada. Ističu da su deca reagovala fenomenalno, jer je, kako kažu, muzika je umetnost koja dopire do skoro svakoga. Temu interkulturalnosti planiraju da prošire i na drudge gradove kako bi uključili i više manjinskih grupa.

Nakon poseta Petrovcu i selu Hajdukovo u Vojvodini, „Art aparat“ nastavlja da putuje po Srbiji. Zajedno sa Grupom za decu i mlade „Indigo“ iz Niša imali su radionice o muzici, kratku probu hora, ali i razgovore o interkulturalnosti.

„Indigo je značajan akter u zajednici u Nišu. Oni su osnivači Društvenog centra u kojem se mnoga romska osećaju kao da im je ovo kao drugi dom. Mi smo sa njima radili muzičke radionice i to i sa mlađom i sa starijom grupom, kako bismo videli kako oni ovde funkcionišu i šta je ono što se njima dopada. Doneli smo neke pesme iz našeg repertoara. Meni je zaista bilo fenomenalno, deca su super reagovala“, kaže članica udruženja „Art aparat“ i muzička pedagoškinja Maja Ćurčić.

U „Indigu“ ne kriju zadovoljstvo što su imali priliku da ugoste udruženje „Art aparat“ iz Beograda. Predsednica udruženja Tamara Simonović ističe da su našli zajedničke principe koje koriste u radu.

„Imali smo priiliku i da zajedno zapevamo, da vidimo kako izgleda jedna proba hora u malom. Uživali smo. I mlađa i starija deca su učestvovala. Potrebno je raditi na zbližavanju zajednice, jer ćemo time dovesti do promena u društvu i smanjiti tu socijalnu distancu, kako bi bili saveznici i solidarni jedni sa drugima“, kaže ona.

Drugi dan bio je rezervisan za rad sa volonterima „Indiga“, ali i svima koji su se javili i bili zainteresovani da budu deo multikulturalne radionice, poput studenata Filozofskog fakulteta u Nišu. Ovakav pristup radu se, kažu, do sada svima dopao jer deci daje priliku da se osećaju lepo, ali i da nešto više nauče o muzici.

„Muzika je umetnost koja dopire do skoro svakoga. Mi do sada nismo imali slučaj da neko dete, odrasla osoba ili starija osoba reaguje nekakvim zatvaranjem na muziku. Muzika sve nas otvara i budi u nama neku želju za komunikacijom i samoispoljavanjem, što mislim da je jako važno, ne samo u radu sa ovom zajednicom, nego i inače u životu svih ljudi“, kaže Ćurčićeva.

Svaka zajednica koju su do sada posetili bila je specifična i drugačija. Upravo su kroz radionice o interkulturalnosti uspeli da daju svoj doprinos, jer se, kako kaže, time bave i žele da nastave tim putem.

„Temu interkullturalnosti ćemo proširiti kako bismo uključili mnogo više i druge manjinske grupe, jer smo se sada fokusirali na samo ovu jednu. Saradnja sa udruženjima je dobar osnov za dalje zajedničke projekte kojima se nadamo u budućnosti“, kaže ona.

Podsetimo, udruženje „Art Aparat“ već šest godina okuplja romsku decu i mlade, ali i druge ljude zainteresovane za romsku kultura i zajednicu. Ranije su bili fokusirani samo na Beograd, a sada im je plan da svoje multikulturalne radionice organizuju širom Srbije.

Osim u Beogradu radionice o romskoj kulturi udruženja „Art Aparat“ sada u još četiri grada u Srbiji

Udruženje „Art Aparat“ iz Beograda nastavlja sa probama svog hora, ali će u okviru inicijative „Svi UGLAS!“, organizovati i radionice u četiri grada u Srbiji. Cilj im je da nastave sa razvijanjem svojih programa koji nisu vezani samo za pevanje, već i za istraživanje romske kulture i romske zajednice.

Udruženje „Art Aparat“ već šest godina okuplja romsku decu i mlade, ali i druge ljude zainteresovane za romsku kultura i zajednicu. Do sada su bili fokusirani na Beograd, ali će narednih meseci svoj program razvijati u još četiri grada – Subotici, Nišu, Zrenjaninu i Petrovcu. Tamo će organizovati muzičke radionice sa decom i mladima koji su iz romske, ali i iz neromske zajednice, a održaće i treninge za organizacije, nastavnike, učitelje i vaspitače.

„Pokušaćemo da otvorimo pitanje kako nastavnici u svojim sredinama mogu da polako uključuju romske teme u svoj kurikulum, kako bi prosto deci od najranijeg uzrasta ukazali na to da u našoj istoriji, kulturi i u svim segmentima našeg društva postoje značajne Romkinje i Romi koji nažalost vrlo često uopšte ne budu pomenuti“, ističe jedna od pokretačica inicijative „Svi UGLAS!“ Maja Ćurčić.

U Nišu će sprovesti radionice u saradnji sa organizacijom „Indigo“. Ćurčićeva ističe da je „Indigo“ veoma značajna organizacija za ovaj grad, pogotovo u oblasti romske kulture i rada sa romskom zajednicom.

„Mi smo se nekako sa njima vrlo brzo našli zajednički jezik i osetili smo da nas povezuju zajedničke vrednosti i težnje. Ovo je za naše udruženje najznačajnija saradnja sa nekim ko se bavi sličnim temama i mnogo očekujemo od njih i nekako smo već zajedno započeli i apliciranje za neke projekte, jer mislimo da, eto, zajedno možemo da uradimo mnogo više nego sami“, kaže ona.

Planiraju, kažu, i izradu multimedijalnih sadržaja.

„Pokušaćemo da podignemo vidiljivost našeg hora kroz produkciju različitih promotivnih sadržaja koje nam ovo omogućavaju. Ono što je isto važno je da smo uspostavili saradnju sa Marijom Aleksandrović, stručnjakinjom iz oblasti romske kulture tako da će nam to pomoći da ti sadržaji budu kvalitetni“, kaže Ćurčićeva.

Neophodno jačanje parnerstva sa udruženjima koja se bave romskom kulturom

Da svoj projekat razvijaju širom Srbije organizaciji „Art aparat“ omogućio im je projekat “Tvoje mesto u Srbiji”.

„Radujemo se ovom delu jer ćemo pored drugih udruženja koje se bave sličnim temama uspostaviti saradnju i sa vrtićima i školama, što smatramo veoma značajnim, zbog toga što mislimo da ove teme treba da uđu u školski sistem“, dodaje ona.

Sem materijalne, od projekta „Tvoje mesto u Srbiji“, tokom programa dobili su i savetodavnu pomoć.

„Ono što bih istakla je to da nekako u ovoj fazi smo osetili taj trud naših donatora, da se ceo taj deo koji nekada opterećuje organizaciju smanji i da je dosta olakšan što nam znači i motiviše nas da prosto dalje radimo i nadamo se da će ovakve saradnje postati češće prisutne“, dodaje ona.

Plan im je, kako kaže Ćurčićeva, da kroz hor komuniciraju sa svim ljudima koji žele zajedno da pevaju.

„Ova podrška je značila da mi možemo da se razvijamo na više frontova. S jedne strane, omogućila nam je da razvijamo naš tim koji je mali, ali evo sad ima priliku da raste, a takođe pored toga počeli smo da razvijamo programe koji nisu usko vezani za pevanje, već i da istražujemo romsku kulturu, kako bismo svim tim ljudima, koji zajedno sa nama pevaju, omogućili da se malo bliže upoznaju sa nekim drugim elementima kulture koji nisu vezani samo za muziku“, kaže Ćurčićeva.

Podsetimo, ideju za pokretanje udruženja „Art Aparat“ njegovi osnivači dobili su nakon volontiranja u beogradskom Svratištu i druženja sa romskom decom uključenom u život i rad na ulici. Njihov cilj je da muziku i zvuk stave u funkciju psiho-socijalnog razvoja, ali i prenesu kulturno nasleđe kroz muzičke radionice i zvučne instalacije.

Art Aparat: kroz muziku treba pokazati bogatstvo romske kulture

Kako bi muziku i zvuk stavili u funkciju psiho-socijalnog razvoja, ali i  prenosili kulturno nasleđe kroz muzičke radionice i ostale edukativne zvučne instalacije, nastalo je udruženje “Art Aparat”. Udruženje radi sa romskom decom, uključenom u život i rad na ulici, još od 2013. godine volonterski, a od 2015. u okviru različitih projekata i akcija. 

Kako kaže Maja Ćurčić udurženje “Art Aparat” osnovano je 2015. godine, sa željom da se muzika i zvuk stave u funkciju razvijanja različitih veština i psiho-socijalnog osnaživanja. 

“Naše prve ideje bile su usmerene ka razvijanju alata za podučavanje kulturnog nasleđa kroz zvuk, muzičke radionice i edukativne zvučne instalacije. Vremenom se udruženje sve više usmeravalo ka radu sa posebno osetljivim društvenim grupama (romska deca i mladi, mladi iz izbegličke i migrantske populacije, mladi u riziku, ljudi treće dobi, deca i mladi iz ruralnih sredina…) i razvijalo alate za rad u različitim specifičnim okolnostima koje nose ovakvi projekti. Danas verujemo da su muzika i zvuk moćan alat za povezivanje različitih grupa i razvoj veština i radujemo se svakoj mogućnosti da dalje istražujemo u ovom polju”, dodaje Ćurćeva.

Udruženje je primarno okrenuto posebno osetljivim društvenim grupama, i okuplja muzičke umetnike različitih profila, poput nastavnika muzike, kompozitora, producenata, ali i video umetnika, animatora, psihologa i pedagoga.

Ciljevi udruženja su: osnaživanje i edukacija osetljivih društvenih grupa kroz muziku, upoznavanje šire zajednice sa problemima sa kojima se suočavaju osetljive društvene grupe, promocija umetnosti kao alata za podsticanje pozitivne promene u društvu i razvijanje alata za korišćenje muzike u radu sa osetljivim grupama

“Prvi hor koji smo sa njima pokrenuli – Raspevano Svratište, godinama su činila samo romska deca, ali je u protekle dve godine postao interkulturalni hor koji pored romske dece uključuje i sve one koji žele da uče o romskoj kulturi i zajednici. Ovaj način rada, kroz koji pripadnici osetljivih grupa imaju priliku da se druže i zajedno rade, smo primenjivali i sa drugim osetljivim društvenim grupama – sa mladima iz izbegličke i migrantske populacije, mladima u riziku, seniorima… Svi ovi poduhvati deo su naše platforme Svi UGLAS!, kroz koju negujemo empatiju, toleranciju i solidarnost u društvu. Naš omladinski hor, novi je deo platforme”, dodaje ona.

no images were found

Svi UGLAS! jenastao 2020. godine. Hor je za kratko vreme postigao značajnu vidljivost i podršku zajednice, što govori da su ovakve akcije, kako kaže Ćurćeva, koje se na neposredan način bave važnim društvenim temama, potrebne društvu. 

Pored toga, Art Aparat se bavi promocijom umetnosti kao alata za društvenu promenu i povezivanjem i edukacijom aktera u ovom polju. 

“Zajedno sa još dve partnerske organizacije (Beogradski centar za ljudska prava i Pholopolitics) pokrenuli smo Divan hub, prostor za razmenu znanja i povezivanje, kao i podsticanje saradnje organizacija civilnog društva sa pripadnicima obrazovnog sistema”, ističe Ćurčićeva. 

Većinu projekata Art Aparat sprovodi sa decom i mladima. 

“S obzirom da kao glavni alat za komunikaciju koristimo muziku, koja je umetnost veoma bliska mladima, do sada nismo imali problema da privučemo učesnike i slušaoce. Većina dece i mladih  koji su se priključili našim aktivnostima u njima ostaju godinama i zajedno sa nama rastu. Mladi iz šire zajednice se veoma rado priključuju u zajedničke aktivnosti, a muzika ovde služi podsticajno za upoznavanje i saradnju svih mladih i veoma lako ruši sve barijere koje postoje pri povezivanju različitih društvenih grupa”, kaže ona.

Deca i mladi iz romske populacije se u Srbiji suočavaju sa mnogo problema. Siromaštvo, nedovoljna uključenost u školski sistem, ali i nedostatak kontakta sa drugom decom i mladima izvan romske zajednice samo su neki od problema. 

“Pored toga, deca i mladi Romi nemaju dovoljno prilika da razvijaju svoje talente i umetnički se izražavaju. Ono na šta mi možemo da utičemo su to da im omogućimo da se kroz muziku izraze, istražuju i uče, a pored toga da kroz zajednički rad upoznaju nove ljude i stiču nova prijateljstva”, dodaje ona. 

Ovo je za njih veoma važno jer u moru problema kroz koje  deca i mladi iz možda najmarginalizovanije grupe prolaze, oni žele da kroz zabavu i druženje ponude nove opcije za njih i da društvu pokažu bogatstvo romske kulture kao i to da smo zajedno mnogo lepši, jači i zabavniji.