Zagađenje vazduha jedan je od ključnih izazova s kojima se Republika Srbija suočava u oblasti zaštite životne sredine. Prekomerno zagađenom vazduhu je, prema najnovijim zvanični podacima, u 2019. godini bilo izloženo oko tri miliona građana i građanki Srbije, mahom u gradskim sredinama. U 12 gradova i aglomeracija vazduh je ocenjen kao prekomerno zagađen. Postojećim zakonskim okvirom u oblasti zaštite vazduha, nadležnost za rešavanje problema zagađenja podeljena je između republičkog i lokalnog nivoa vlasti. Nadležnosti jedinica lokalne samouprave u oblasti zaštite vazduha obuhvataju: uspostavljanje i upravljanje lokalnom mrežom za monitoring kvaliteta vazduha; obaveštavanje javnosti o stanju kvaliteta vazduha i merama za unapređenje; definisanje i sprovođenje mera za unapređenje kvaliteta vazduha; sprovođenje inspekcijskog nadzora nad emiterima koji su u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, odnosno za one emitere za koje jedinica lokalne samouprave izdaje upotrebnu dozvolu.
Detaljnije možete pročitati studiju slučaja (OVDE)
„Borba je počela“, napisali su članovi pokreta Crveni bedževi na društvenim mrežama nakon protesta za čist vazduh koji su u sredu održali u centru Smedereva, gde se, uprkos lošem vremenu, okupilo stotinak ljudi. Smederevci su, uz Valjevce, među prvima shvatili da se protiv aero-zagađenja moraju boriti i sami. U protestnu šetnju krenuli su sa dunavskog keja, prošli pešačkom zonom do zgrade opštine, pred kojom su rukovodstvu grada izneli svoje zahteve za borbu protiv ovakvog stanja. Najveći problem u Smederevu, kako kažu iz pokreta Crveni bedževi, jeste to što ovaj grad nema nikakav plan kvaliteta vazduha, ne donose se nikakve mere zaštite i predostrožnosti, niti se u Skupštini grada raspravlja o tome.
„Želimo da se ta tema pokrene i da se građani bolje informišu o zagađenju u danima kada je ono vrlo visoko. Imamo 12 kotlarnica na mazut, koje su ogroman problem, pa želimo da se one prebace na gas, jer u gradu postoji gasifikacija. Želimo i da se Železara, kao najveći zagađivač, uključi u rešavanje, jer nju nekako svi zaobilaze, čak i grad. Treba regulisati i saobraćaj, jer je to još jedan veliki zagađivač u Smederevu“, kaže Dragan Nedeljković, jedan od pokretača Crvenih bedževa. On podseća da je u danima kada je vazduh bio najgori, u Smederevu mereno zagađenje i do devet puta veće od dozvoljenog.
„Za poslednjih 60 dana, samo smo pet dana bili u dozvoljenoj vrednosti, a 55 u veoma visokoj zagađenosti“, naglašava Nedeljković i podseća da su Smederevci među prvima krenuli u građansku borbu: „Svi političari, bez obzira na to da li su pozicija ili opozicija, moraju zajednički da rešavaju problem, jer se ovde ne radi o politici, već o zdravlju“
Prema rečima Dragana Rubinca, specijaliste pneumofiziologije, više nije pretpostavka, već činjenica da preterano aero-zagađenje negativno utiče na zdravlje ljudi, a najviše najmlađih i najstarijih.
„Šteti najpre tako što deluje na kožu i disajne puteve. To su manje štetnosti i osetimo ih kao peckanje u očima ili u nosu, ali postoje i veće, kada manje čestice ulaze u cirkulaciju i deluju na sve organe i sisteme organa, naročito na one koje troše najviše kiseonika, krvi i šećera, a to su mozak, jetra, bubrezi, pluća, koža, limfni sistem“, objašnjava dr Rubinac i dodaje da, pored zagađenog vazduha, postoje i druga zagađenja, koja na nas štetno deluju u zavisnosti od toga koliko im se izlažemo.
„Treba pomenuti pušenje u aktivnom ili pasivnom obliku. Po mnogim karakteristikama zagađenosti i štetnosti, možda je i štetnije od industrijskog ili saobraćajnog aero-zagađenja“, upozorava dr Rubinac.
On naglašava da u borbi protiv zagađenja najpre treba početi od onoga na šta možemo lično da utičemo, jer je to najjeftinije i najbrže daje rezultate.
„Treba izbegavati najzagađenija mesta, kao i pikove zagađenja, a to je ujutru i uveče, kada ne treba boraviti na otvorenom. Treba koristiti prečišćivače vazduha gde god je to moguće, zdravo se hraniti, onosno unositi dovoljno antioksidansa koji će prečišćavati organizam, kao i dovoljno tečnosti koje će ispirati otrove. Ne treba pušiti niti boraviti u zadimljenim prostorijama, i voditi računa čime se grejemo. Još uvek u Srbiji ima ljudi koji se greju svim i svačim, i gumama i otpadnim uljima, ugljem, i to lignitom, koji je najštetniji“, savetuje dr Rubinac i kaže da tek kada sami uradimo sve što možemo, s pravom možemo da tražimo odgovornost od onih koji su plaćeni da o tome brinu.
Osim u Smederevu, protest za čist vazduh održan je u više od 20 gradova širom Srbije.