Udruženje „Klara i Rosa“: Negovanje kulture neophodno za bolji položaj nezavisnih umetnika u Subotici

Otvaranjem prve galerije pod vedrim nebom, organizacijom radionica kreativnog preduzetništva i pokretanjem onlajn prodavnice gde se mogu pogledati i kupiti dela umetnika iz Subotice, udruženje „Klara i Rosa“ nastavlja da osnažuje kulturne radnike. Za naredne mesece najavljuju nove radionice, koncerte i umetnike kojim nastavljaju da bude kulturu ovog dela Vojvodine.

Centar za savremenu kulturu i umetnost osnovalo je deset umetničkih udruženja iz Subotice, među kojima i „Klara i Rosa“. Cilj im je promocija savremene umetnosti i pružanje podrške lokalnim stvaraocima i kulturnim radnicima, kao i stvaranje prostora slobode izražavanja, istraživanja, povezivanja i razmene.

Kulturu u Subotici žele da probude, a publiku da privuku na raznim poljima. Trenutno pripremaju leksikon – almanah na čijim stranicama će se naći umetnici generacije od 1970. do 2000. godine. U saradnji sa Džazire festivalom sprovešće i ugostiti umetnike iz Slovenije, Tomaža Groma i sastav TTT, kaže jedna od inicijatorki Gordana Vukov Ciganjik.

„Sve naše sadržaje smo preveli na engleski jezik, da pored srpsko-hrvatskog i mađarskog jezika, neko ko je sa strane može pročitati o programu, umetnicima, kako na našem sajtu i na sajtu Klare i Rose koja je inicijator ovog projekta“, kaže ona.

U aprilu u Subotici gostuje i indijska umetnica Tinu Verghis koja će održati jedan neobični performans. Naime, ona gaji pirinač u Indiji, a performans će biti povezan sa organskom hranom.

„Ona će kuvati i razgovarati sa onima koji dođu i povezati čitavu tu priču o zdravom životu, ishrani sa lokalnim kontekstom, a ona nam dolazi 19. aprila. Sredinom maja, 5-6 dana gošća će nam biti mađarska umetnica Ana Adam koja će održati niz radionica koje će svaka za sebe biti, sa različitim tematikama“, dodaje ona.

Dela subotičkih umetnika nadohvat ruke

Ovo udruženje otvorilo je i Dvorišnu galeriju, prvo mesto pod vedrim nebom u Subotici gde umetnici mogu da organizuju izložbe.

Pored toga, u onlajn prodavnici koju je Centar za savremenu kulturu i umetnost otvorio na svom sajtu svi koji žele mogu pronaći fotografije, skulpture, slike i crteže umetnica i umentika iz Subotice. 

„To je isto svojevrsni proizvod koji može biti i turistički i gde nameravamo da se spojimo sa turističkim sektorom, jer je to u stvari prezentacija radova subotičkih umetnica i umetnika i mogućnost da neko kome se to dopada to i kupi i to je jedan od kanala samoodrživosti“, ističe ona.

U prethodnom periodu održane su radionice kreativnog preduzetništva koje je održala Dina Rakin. Radionicama su, kako kažu, nastavili sa izgradnjom zajednice koju su započeli pre dve godine.

Osvajanje nove publike

Udruženje „Klara i Rosa“ želi da kulturom menja društvo nabolje i pokrene građane u tom gradu. Vukov Ciganjik ističe da sve što rade je poprilično novo za Suboticu i ističe da treba uložiti dodatan napor u razvoj publike.

„Mi smo jedine u gradu koje osmišljavamo, planiramo, radimo to oslanjajući se potpuno samo na to i na zadatke našeg udruženja. To je 100% naš posao. Ne vidim da je Subotica kao sredina prepoznala u širem smislu nas… Imamo mi tu neku publiku koja postoji i koja prepoznaje naše programe, ali ono što smo zacrtali još nismo dostigli. Čini mi se da je naš rad prepoznat u regionu, više u zemlji u Beogradu, Nišu, nego u samoj lokalnoj zajednici gde radimo“, dodaje ona.

Sa druge strane, zadovoljne su slušanošću njihovog onlajn radija „Plac“: „Na lokalu ne komuniciramo baš sa velikim brojem, jer nemamo frekvenciju, ali je interesantno da imamo saradnike iz različitih krajeva Evrope“, dodaje Vukov Ciganjik.

Projekat „Tvoje mesto u Srbiji“ za udruženje „Klara i Rosa“ značio je, kažu, dosta u proteklih par godina. Kroz čitav program su stekle saradnike i partnere i nekoga od koga mogu da uče i ko im je podrška na njihovom putu.

Uz pomoć projekta uspeli su da pokrenu radio „Plac“ i sadržaje koji se kontinuirano prave, fokus grupe sa građanima, mladima i kulturnim radnicima, kao i otvaranje Dvorišne galerije. Takođe, kroz podršku su uspeli da obuče veći broj ljudi koji su zainteresovanih za radio i kreiranje radio sadržaja.

Iz ovog Centra ističu da su na početku i da ima prostora za razvoj, te će svoj kanal komunikacije, nastaviti da razvijaju i nadaju se da će svi to vremenom i prepoznati. U dugoročnom planu udruženja “Klara i Rosa” je rad na osnivanju nezavisnog kulturnog centra koji će pomoći kulturnim radnicima, ali i umetnicima u ovom gradu.

(re)Kreativni kamp – novo mesto za sve umetnike i kreativce u Brzom Brodu

Niški umetnici i kreativci ove godine dobiće novi prostor u Brzom Brodu. Ideja za (re)Kreativni kamp ili Kamp fabrike umetnika nastala je na festivalu PozitivNi, kada su organizatori shvatili da Niš nema prostor na kome bi se okupljali svi umetnici po završetku festivala kako bi zajedno mogli da dalje rade, stvaraju i planiraju nove aktivnosti. Otvaranje kampa, ali i celokupne kampanje za isti, planirano je za nedelju nakon Uskrsa, ukoliko vremenski uslovi to dozvole. 

Jelena Rudić, jedna od inicijatorki Kampa fabrike umetnika kaže da su hteli da pronađu bezbedno mesto za stvaranje i uživanje, za neformalno obrazovanje ili prosto opuštanje. 

“U Nišu, koji je nekada bio urbana baza za razvoj svih umetnika, trenutno ne postoji mesto za njihovo okupljanje. Zato želimo da preuzmemo inicijativu i ohrabrimo, podržimo i podstaknemo ljude na umetničko stvaralaštvo, stvorimo im kreativnu oazu koja će se suprotstaviti  sve prisutnijem kiču i šundu. Ponovnim stvaranjem zdrave umetničke baze, promovisaćemo prave vrednosti i zdrav život, i na taj način privući i ‘proizvesti’ nove stvaraoce i konzumente urbane kulture. Korisnici kampa imaće kompletnu logističku podršku za rad – atelje, učionicu i galeriju na otvorenom, binu, ozvučenje i slično”, dodaje Rudićeva. 

Najvažnija aktivnost kampa biće umrežavanje svih zainteresovanih pojedinaca i grupa, organizovanje i pomaganje u organizaciji aktivnosti u njemu. 

“Čitava zajednica treba da zna da kamp postoji i da znaju koje sve mogućnosti pruža, a pružaće ih mnogo, jer ćemo imati učionicu, galeriju i atelje na otvorenom, kutak za decu, mesta pored reka za opuštanje i još mnogo aktivnosti koje ćemo organizovati tokom razvijanja kampa”, ističe ona.

Što se tiče radova na terenu, predstoji im velika radna akcija koju organizuju zajedno sa izviđačima Niša i mrežom volontera. 

“Izviđači će svakako biti jedni od naših stalnih saradnika, u kampu moći da organizuju svoje aktivnosti. Osim toga, radimo i na adaptaciji objekata u kampu i prilagođavanju kompletnog prostora potrebama, pre svega, umetnika i kreativaca”, rekla je Rudićeva.

Do elektrifikacije kampa uz pomoć građana

Rudić ističe da je kampanja za inicijativu u niskom startu, kao i da će biti promovisana preko medija i društvenih mreža, ali i direktnim kontaktima koje već imaju. Kampanja će početi na samom otvaranju kampa, koje planiraju za vikend nakon Uskrsa. 

“To će zavisiti od vremenskih prilika, koje su se s nama poigrale i u prethodnom periodu. U kampanju će biti uključeni svi ljudi dobre volje koji podržavaju rad Fabrike umetnika, svi posetioci naših festivala ‘Pozitivni’ i ‘Niš u srcu’, kao i ljubitelji našeg hora ‘Vilenjaci’. Svi koji smatraju da je Nišu neophodan ovakav prostor, a sigurna sam da ih je dosta. Na ovaj način ćemo prikupiti sredstva za elektrifikaciju kampa, koju planiramo da sprovedemo preko solarnih panela, jer želimo da budemo potpuno ekološki orijentisani i nezavisni”, kaže Rudićeva.

S obzirom na to da kamp pruža mogućnost za organizovanje događaja koji su usmereni na interesovanja svih starosnih, obrazovnih i socijalnih struktura, inicijativa je, kako navodi Rudićeva, usmerena na gotovo sve ljude iz Niša i okoline, a aktivnosti u kampu će biti,  pre svega, usmerene na mlade ljude, buduće i sadašnje umetnike.

“Tokom leta planiramo organizaciju različitih akcija koje će omogućiti našim sugrađanima svih generacija da stvaraju ili uživaju u umetnosti u prijatnom, prirodnom ambijentu, na epidemiološki bezbedan način. Organizovaćemo umetničke radionice, izložbe, koncerte, sportsko-rekreativne aktivnosti. Osim toga, svi sugrađani će imati priliku da uživaju u prirodi pored reke, u očišćenom i opremljenom ambijentu”, dodaje ona.

Za podršku za koju su konkurisali preko sajta promeni.rs saznali su preko prijatelja koji su znali za njihove planove i sa kojima su diskutovali načinima na koje je moguće obezbediti sredstva za opremanje kampa. 

Fabrika umetnika do sada je organizovala već poznate festivale “PozitivNI” i “Niš u srcu”, ali i Donatorske večere sa fondacijom Deca carevi sveta. Već 12 godina okupljaju mališane koji odrastaju i zaljubljuju se u muziku u horu “Vilenjaci”. Reputacija koju su stekli organizujući sve ovo, smatraju da im daje  za pravo da budu sigurni da će i Kamp fabrike umetnika biti uspešan i značajan projekat za grad Niš.

Beogradski umetnici o dilemi „Should I stay, or should I go?“

Grupa umetnika iz Beograda „povela je razgovor“ na temu „Otići ili ostati“, tako što je organizovala niz dešavanja među kojima su javna debata, podela Art free pasoša i izložba umetničkih dela u galeriji „O3ON“, koja je otvorena do 25. juna. Beogradska umetnička radionica BURA insipiracju za ovu temu našla je u trenutnoj atmosferi vezanoj za migrante koji borave u glavnom gradu.

„Razmišljajući o tome ko se najviše bori sa dilemom ’Otići ili ostati’, shvatili smo da su to migranti, a slučajno se potrefilo da je galerija ’O3ON’ blizu mesta na kome su smešteni. Mi ćemo im pokloniti Art free pasoše, koji nude boravak na slobodnoj teritoriji umetnosti, gde nema problema koji obično prate ljude kada odlaze u inostranstvo, kao što su jezička i kulturna barijera – u umetnosti smo svi slobodni“, priča Dragana Nikoletić, umetnička direktorka Beogradske umetničke radionice BURA.

Ona je sa svojim koleginicima migrantima delila pasoše u koje su oni upisivali svoja imena, mesta sa kojih dolaze i mesta na koja žele da odu. Taj pasoš bi trebalo da im nudu neki osećaj sigurnosti da su, ako su deo sveta umetnosti, sigurni bilo na kom delu sveta da se nalaze.

Izložbu „Should I stay or should I go?“ čine radovi 16 autora koji se na različite načine bave ovom temom. Obuhvatili su je i u širem kontekstu, pa se bave i nasiljem u porodici, gde se žena nekada i godinama pita da li da ostane ili da ode.

„Neki se bave i odlaskom u smrt kao finalnom odlukom, imamo umetnicu koja je obradila Hamletovu dilemu ’biti ili ne biti’, neko je pak govorio o svom neodlučnom karakteru u momentu kada je ostavljao roditelje i tako dalje“, priča Nikoletić i dodaje da je „Otići ili ostati“ dilema koja nas muči celog života, da se često dešava da se neko ko donese odluku kasnije i pokaje.

„Polazna tačka nam je bila velika migratorna sila koja se neće smanjiti, kako čujem, ni ulaskom EU, jer jednostavno ljudi traže bolje, sanjaju da je negde bolje, a kada se tamo nađu, kasno je da se vrate. Dešava se da ljudi žrtvuju svoj život da bi njihovoj deci bilo bolje tamo negde gde odu. Postoje i slučajevi povratka, jer, na kraju krajeva – to si, što si. Možda su ekonomski uslovi negde bolji, ali postoje i tamo uvek neki problemi. Tako da nas dilema ’Otići ili ostati’, definitivno prati ceo život“, kaže Nikoletićeva.

U poslednje vreme dosta je poziva na mržnju prema migrantima preko društvenih mreža, mnogo je ljudi koji javno iskazuju negativan stav prema boravku ovih ljudi u našoj zemlji.

„Treba raditi istraživanje na temu zašto postoje reakcije poput poziva na linč migranata, pa i direktne pretnje. Najbolja poruka za ljude koji imaju negativna osećanja prema migrantima je da pokušaju da se stave u njihovu poziciju i razmisle kako bi se oni osećali kada bi došli na potpuno nepoznatu teritoriju gde nemaju nikog svog, a da se celokupna ili deo javnosti okrene protiv njih. Sigurno im ne bi bilo lepo. Treba i da se zapitaju zašto imaju negativna osećanja, pretpostavljam da to nije mržnja, nego im nešto drugo fali, pa to kompenzuju uobličavajući u animozitet prema migrantima“, priča ova beogradska umetnica i dodaje da bi umetnost možda mogla da pomogne u takvoj situaciji i da skrene fokus sa ružnih tema na nešto što oplemenjuje i obogaćuje.

Nikoletićeva dodaje da su teme vezane za migrante vrlo zahvalne sa umetničke i filozofske strane, što je potvrdila debata koju su održali u biblioteci „Milutin Bojović“, na kojoj je učestvovalo pet govornika različitih starosnih struktura i sa različitim iskustvima vezanih za odlazak iz zemlje.

„Bukvalno su se podelili po stavovima: stariji koji su iskusili odlaženje zagovarali su stav da treba živeti ovde jer im je poznat kulturološki koncept. Mlađi su smatrali da je bolje otići. Na kraju je zaključeno da je najbolje da se ode pa da se vrati. Mi nameravamo da u naredom periodu razgovaramo sa migrantima o tome šta su sve poneli iz svoje zemlje. Smatramo da bi to pomoglo u ostvarenju boljeg odnosa sa građanima naše zemlje, jer kada čovek upozna najintimniji deo neke osobe, onda je bolje i razume. To bi možda bio način da se smanji zazor od migranata, odnosno taj strah od nepoznatog“, poručila je naša sagovornica.

Kako kaže, postoji velika razlika u situacijama kada može da se bira da li otići ili ostati i onih kada neko mora da ode iz svoje zemlje.

„O tome govori jedan komentar na tekst o otvaranju naše izložbe, u kome čovek kaže: ’Blago vama kada možete da birate, ja sam morao da odem, inače bih bio uhapšen’. U sličnoj, ako ne i mnogo goroj situaciji su ljudi koji dolaze u Beograd, koji im je usputna stanica do ispunjenja sna – Zapada. O tome se ne misli dovoljno, reaguje se teorijama zavere, a ne dao bog nikome da bude u njihovoj koži, da moraju da odu iz svoje zemlje“.

Beogradska umetnička radionica BURA postoji od 2000-te godine i čini je grupa novinara i umetnika. Kako kažu, uža specijalnost im je pronalaženje napuštenih objekata i pretvaranje u galerijski prostor. Često im se nameće potreba da reaguju na različite društvene situacije, pa su tako štitili zanatsko naselje, odnosno niz objekata na Čuburi koje su hteli da sruše. Oni su napravili izložbu, da bi skrenuli pažnju javnosti na ovaj problem. Boravak migranata u Beogradu je još jedna društvena situacija na koju su rešili da reaguju koristeći umetnost kao oružje.