Otisak.org – nova platforma udruženja Pravilaw gde građani mogu da provere koliko su im podaci o ličnosti bezbedni

Na koji način državni organi koriste njihove podatke o ličnosti, građani sada mogu da provere na platformi otisak.org, koju je pokrenulo niško udruženje Pravilaw. Za početak će biti obrađeni samo organi javne vlasti, a do marta 2022. godine i privatni sektor.

Koliki je stepen zaštite podataka o ličnosti koje građani ostavljaju državnim organima, svi koji žele sada će moći da proveravaju na platformi Otisak.org. Za početak je obuhvaćen javni sektor, a privatni sektor biće obrađivan selektivno, na zahtev građana. I samo udruženje će takođe obraditi privatne organe koje smatraju da su važni.

“Nama je primarno da to budu organi javne vlasti odnosno u narodu poznat državni sektor. Za početak imamo oko 650 organa. Taj broj bi trebalo da raste, jer radimo na novih 600-700 organa, tako da ćemo imati oko 1300-1400 organa na ovoj platformi. Građani će moći da provere koliko su im lični podaci bezbedni. Iz pravne perpektive mi nemamo kapaciteta da proverimo kako oni u tehničkom smislu čuvaju i obrađuju”, kaže Mitić. 

Registracija korisnika nije potrebna i sve je javno dostupno svima koji žele da provere državne organe iz svog grada, ali i drugih gradova i opština koje ih zanimaju. 

“Na platformi će biti organi koji se zasad nalaze na teritorijama severno od Kladova, pa sve do Preševa i Bujanovca. Tu je sedam-osam upravnih okruga, gde živi približno 1.500.000 stanovnika. Građani će moći da na sajt uđu potpuno besplatno. Postoji klasičan search bar odnosno pretraga gde mogu da ukucaju naziv organa koji ih interesuje, koji obrađuje podatke i videće našu moderaciju odnosno kategorizaciju tih organa”, kaže Mitić. 

Kategorije su podeljene po principu semafora – na zeleno, žuto i crveno. Zelenom su označeni oni sa neznatnim stepenom rizika odnosno relativno bezbedni, žutom oni umerenog rizika, dok su crveni pod visokim stepenom rizika. Za crvene podatke građani najverovatnije neće znati kako se obrađuju.

“Možda ih organi javnih vlasti obrađuju na adekvatan način, ali ono što smo mi imali prilike da vidimo i obradimo kroz našu proceduru obrade jednostavno smo zaključili da nisu dovoljno bezbedni odnosno da je stepen rizika visok”, ističe on.

Edukacijom protiv zloupotrebe podataka o ličnosti

Iz udruženja “PraviLaw” navode da je važno da građani znaju da mogu da provere organe javne vlasti i privatnog sektora, ali i na koji način oni proveravaju naše podatke. On podseća da zloupotreba može da se izvrši na različite načine.

“Tu su i senzitivne grupe, počevši od zdravstvenih podataka koji mogu da utiču na nečiji život, u smislu da lice čiji zdravstveni podaci izađu u javnost ostane bez posla zbog toga što je poslodavac otkrio neku zdravstvenu sliku svog zaposlenog koja u tom trenutku čini neadekvatnom, pa zbog toga da otkaz tom zaposlenom”, kaže Mitić.

Kako dodaje građani delimično nisu ni svesni i ne paze na bezbednost svojih podataka, jer ne znaju šta sve spada u podatke o ličnosti. Iz tog razloga se pored sajta bave i edukacijom – deljenjem edukativnih flajera građanima na jugu Srbije.

“Mi njima potpuno objašnjavamo koje su sve to kategorije ličnih podataka, koja su prava građana u obradi podataka, odnosno šta mogu da traže da se uradi sa podacima. Svi imamo nešto što ne bismo voleli da podelimo sa drugima, ma koliko to bilo nebitno, svakako imamo određeni razlog zašto ne želimo da delimo sa drugima, i mislim da tako treba da ostane. Ipak težimo ka nekom civilizovanom i demokratskom društvu pa mislim da je ova tema važna za bezbednost građana u našoj zemlji, naročito za vreme pandemije virusa korona”, kaže Mitić.

Do lansiranja platforme otisak.org, ali i drugih aktivnosti u sklopu projekta, kažu, ne bi došlo da nisu dobili podršku Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD) preko sajta promeni.rs, ali i projekta #EUZaTebe, kao i Fondacije Jelena Šantić i Grupe 484. 

“Oni su nam ogromna podrška u našem radu, savetuju nas i taj odnos nije toliko donator-klijent. To je prešlo u prijateljski odnos pun poštovanja i saosećanja za određene aktivnosti. To je više od pomoći – stekli smo prijateljstvo. Pre svega smo zahvalni, ali se radujemo u tome što smo uspeli da sa takvim ljudima podelimo ovako nešto, a i da građanima pružimo ovako nešto. Ovakva platforma ne postoji ni u Evropi, makar ne na engleskom jeziku, tako da je ovo prvi put u Srbiji, ali i na teritoriji Evrope”, kaže Mitić. 

U narednom periodu udruženje “Pravilaw” edukovaće građane o pravnoj pismenosti, jer se taj termin ne koristi često u Srbiji i ne znaju puno o ovoj temi. Planira se i proširenje platforme otisak.org na celu Srbiju, ali će im, kako kaže, za to biti potrebna podrška civilnog društva, ali i dodatna materijalna sredstva. 

Romani Asvin: Kroz mentorsku podršku do upisa na fakultet

Kako bi poboljšali obrazovni položaj Romkinja i Roma, udruženje “Romani Asvin” pokrenulo je program mentorske podrške “Podeli znanje, budi mentor”. Programom žele da obuhvate što veći broj fakulteta u Srbiji kako bi pomogli svojim vršnjacima prilikom upisa na fakultet. 

Kako kaže jedna od inicijatorki Alma Kajtazi, prgram je namenjen pre svega onima koji upisuju fakulet, ali i studentima prve i druge godine fakulteta.  

“Taj program smo pokrenuli zato što smo se i mi sami, odnosno članovi našeg udruženja našli u toj situaciji da nismo mali pomoć od nekog drugog da vidimo šta je to nama prioritet, na šta treba da obratimo pažnju prilikom učenja, zašto su nam bitne afirmativne mere, kako one mogu da nam pomognu. Tu smo prepoznali da je veoma bitno motivisati i uključiti mlade Romkinje i Rome da se prijave za ovaj program, odnosno studente treće i četvrtee godine na fakultetu, pa i one koji su završili fakultet, da  podele svoja iskustva sa upisa na fakultet”, kaže Kajtazi. 

Pokrenuli su konkurs i uspeli da dođu do broja od 10 mentora i pokriju 10 fakulteta u Republici Srbiji.

“Mi imamo ukupno 10 mentora, koji imaju veoma dobre kvalifikiacije, imamo čak i bivše prodekane za nastavu. Takođe, većina mentora već ima studente, poznaju svoju ciljnu grupu na prvoj i drugoj godini fakulteta, pa i studente koji tek upisuju fakultete, tako da će verovatno imati komunikaciju sa njima i njima zapravo biti mentori”, dodaje ona. 

U prethodnih godinu dana imali su veliku kampanju “Heroji naše zajednice” gde su predstavili mlade ljude koji su akademski obrazovani, koji su prema njenim rečima, tvrdili  da je njima bio trnovit put na putu do uspeha.

“Pored toga organizovali smo tri karavana informisanosti koji su bili održani onlajn zbog epidemiološke situacije. U narednom periodu planiramo još tri karavana u Kruševcu, Nišu i Aleksincu, gde zapravo želimo da pozovemo mlade da ih informišemo o afirmativnim merama, o fakultetu koji mogu da upišu, o formalnom i neformalnom obrazovanju isto vreme”, ističe Kajtazi.

Kroz svoje udruženje žele da motivišu i uključe mlade Romkinje i Rome i informišu ih o značaju neformalnog i neformalnog obrazovanja.

“Kreirali smo i veb stranicu Romani Asvin na kojoj se nalazi i deo koji se naziva Edu Info Roma, i na toj stranici možete naći bukvalno sve što se tiče formalnog i neformalnog obrazovanja, sve informacije koje se tiču razmene studenata, koje se tiču neformalnog obrazovanja. Tu su razne obuke, seminari, radionice kojima možete da prisustvujete. Pored toga, mi smo sami organizovali radionice koje se tiču pisanja CV-a. Imali smo dve onlajn tribine pod nazivom ‘Romkinje pokreću svet’. Pored toga navela bih radionicu ‘Preuzmi inicijativu za svoju budućnost’ gde smo imali 40 mladih Romkinja i Roma iz cele Srbije. Na toj radionici su čak bili i profesori sa drugih fakulteta da promovišu svoje fakultete kako bi pozvali mlade da  se i oni sami uključuju u sam sistem rada i da upišu njihove fakultete”, kaže ona.

Iz udruženja navode da su dobili veliku pomoć od Nacionalne koalicije za decentralizaciju za sve što su do sada uradili. 

“Uvek smo mogli da ih pitamo za sve što nam je  tom trenutku bilo nephodno. Mi smo prvenstveno osnovani kao neformalana grupa, te nismo imali dovoljno znanja i iskustva u radu, tako da nam je njihova podrška mentorstva bila od velike podrške i hvala im na tome. Pored toga donatori kao što EU za tebe i USAID su od velikog značaja jer smo zahvaljući njima uspeli da dođemo do ostvarenja našeg cilja, a to je otvaranje stranice Edu Info Roma odnosno informisanosti mladih, jer sada postoje informacije za sve njih na jednom mestu”, ističe Kajtazi. 

Neformalna grupa “Romani Asvin” nastala je pre godinu dana. Nakon velikog broja aktivnosti sa mladima, pre mesec dana formirali su svoje udruženje i najavili predstojeće karavane informisanosti. Prvi će biti 10. avgusta u Leskovcu u Domu kulture Roma, drugi  16. avgusta u Nišu, a treći u narednom periodu u Aleksincu.

Udruženi stanari prave igralište po svojoj meri

Stambena zajednica u mirijevskom bloku u ulici Davorina Jenka deluje kao velika porodica. Sve odluke o funkcionisanju zgrade donose uz dogovor, a jedan od najvećih uspeha koji su kao zajednica postigli jeste to što su od investitora dobili parcelu za dečje igralište.

Radovi na budućem igralištu već su počeli, postavljena je ograda i napravljena oplata za izgradnju letnjikovca.

Na radionici sa predstavnicama Centra za urbanu politiku i sa arhitektama dogovorili smo se kako će parkić izgledati. Usvojili su neke naše predloge, dali neke svoje, i vrlo brzo očekujemo konačan nacrt kako bismo krenuli da radimo“, kaže Bojan Rajković, jedan od stanara zgrade u Mirijevu.

U planu je da se prilikom izgradnje igrališta koriste samo prirodni materijali, odnosno drvo, kao najbezbednije za decu.

Trudićemo se da svaka igračka bude višenamenska, da imamo svojevrsni poligon na kome će biti školica, panjeva u različitim bojama i raznih drugih zanimacija za decu. I odrasli će imati svoj kutak, jer ćemo pored letnjikovca napraviti i mesto za roštiljanje, tako da će nam deca biti ’na oku’ dok se igraju“, kaže Rajković.

Ovu stambenu zajednicu karakteriše i dobra komunikacija:

Od samog starta imamo Viber grupu, u kojoj dogovaramo sastanke, dešavanja ispred zgrade i slično. Otvorili smo Instagram i Fejsbuk stranicu, a u planu je da se napravi internet prezentacija naše stambene zajednice“, priča Rajković i naglašava da je za dobro funkcionisanje bilo koje zajednice zaista neophodno da su svi ravnopravni i uključeni u sve. Kod njih predlog za uređenje prostora može da dâ svako, a onda zajedno donose odluke.

Pored toga što se svakodnevno posećuju i organizuju razna druženja, i Novu godinu dočekali su zajedno, ispred zgrade, pored parcele na kojoj će ubrzo biti parkić.

Ogranizovali smo dodelu paketića, došao je i Deda Mraz, družio se sa decom… Jeste bilo hladno, ali je bila zaista lepa atmosfera“.

Prema rečima Rajkovića, njihova deca s nestrpljenjem čekaju da se igralište završi, naročito što planiraju da tu slave i rođendane.