Srđan Cvetković, Udruženje “Ja volim Topli Do”: Dela nas ostavljaju živima i posle smrti

Kada pitate ljude kakva osećanja gaje prema svom zavičaju, većina će reći pozitivna, nostalgična, topla. Kada ih, međutim, pitate šta su uradili za svoj zavičaj, verovatno ćete naići na neprijatno ćutanje. Ukoliko, međutim, to pitanje postavite Srđanu Cvetkoviću iz udruženja “Ja volim Topli Do”, govoriće vam o odbrani prirodnih lepota svog kraja, Festivalu slobodnih reka i planina, snazi staroplaninskih vodopada, vrednim stočarima iz Toplog Dola.

– Zbog čega je aktivizam važan?

Čovek koji uspe da doprinese svojoj najbližoj okolini, svom selu, svom gradu, svojoj državi, planeti, onaj ko uradi neka dela koja ostaju iza njega – ta dela ga ostavljaju živog i posle njegove smrti.

– Koja je bila inicijalna kapisla da pokrenete inicijativu?

Ja sam poreklom sa Stare planine ali sam i ljubitelj prirode, zdravog načina života. Konkretna ideja o obnovi Toplog Dola i formiranju udruženja  rodila  se na barikadama, tokom odbrane od investitora koji je hteo na nasilan način da sprovede suludu ideju da Toplodolsku reku i njene vodopade, biser Stare planine i Srbije, bitno osakati gradnjom derivacione mini-hidroelektrane. Tu se stvorila košnica ljudi koji su se uvezali oko inicijative “Odbranimo reke Stare planine”. Iako međusobno različiti, ti ljudi su stvorili energiju koja se prelila u  razne ekološke, pa čak, u manjoj meri, i političke inicijative.

– Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

Svaki put, kao i svaki čovek kada se umori, kada mu nešto ne ide od ruke, kada dobije negativan odgovor od organizacije za koju misli da bi trebalo da ga podrži, kada se oseti sam i nedovoljno ispoštovan i podržan, čak i od nekih svojih saradnika. Ali, to traje kratko, okrećemo drugi list, čovek se odmori  i opet ga uhvati volja, želja, dođu i lepe stvari. Ono što ga motiviše je da, kada pogleda iza sebe i vidi promene koje je izdejstvovao sa svojim saradnicima i svojom upornošću… Onda vidi ipak neki smisao i korist. To ga motiviše da dalje dela uprkos teškoćama i zasićenju koji neminovno dolaze u nekim trenucima.

– Koji su bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

Prvo, problemi sa ljudima. U Toplom Dolu, recimo, između tradicionalnih meštana, stočara, aktivista, mlađih ljudi i ljudi koja dolaze tu, kupuju placeve, kuće – tu se javljaju razni interesi i ideje, neslaganja, pa i sukobi. To je bitan korpus problema kada se radi aktivizam u jednoj ovakvoj sredini. Drugi, a možda i glavni problem jesu ograničeni materijalni resursi. Za sve naše lepe ideje uvek su problem finansije, uvek smo ograničeni, skučeni, prinuđeni da se snalazimo, da odlažemo. Treći problem je taj što nemamo uvek podršku lokalne samouprave i države.

FOTO MRCN

– Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

To su oni lepi trenuci posle neke akcije kada vidite uređen prostor, zasađene šume, obnovljenu crkvu, obnovljene kuće, seoski vodovod, odbranjenu reku… Svo to blago koje ste sa svojim saradnicima, prijateljima, pomagačima zajedno sačuvali za buduća pokolenja  i oteli od zaborava, propadanja.

– Po(r)uka budućim aktivistima…

Živi, radi, ostavi iza sebe trag… Menjaj svet na bolje!

– Podrška kroz promeni.rs nam je značajna zbog…

Osećaja da nismo sami, da imamo podršku nekih ljudi i organizacija. Na taj način se lakše hvatamo u koštac sa našim zamislima i ostvarenjem naših ideja. Vaša podrška nam je neka vrsta savezništva s kojim se osećamo jačim psihološki, a i materijalno.

 

Ja volim Topli Do: Izložbom Život staroplaninskog čoveka otvorili Festival slobodnih reka i planina

Izložba „Život staroplaninskog čoveka“ otvorila je drugi po redu Festival slobodnih reka i planina u Toplom Dolu. Na izložbi je prikazana uzbudljiva i dinamična istorija ovog malog mesta koje vekovima opstaje spram svih izazova, mesta koje krase slobodne reke, planine i ljudi.

Kako kaže jedan od pokretača inicijative Srđan Cvetković, ova izložba nam kroz fotografiju, film i predmete oslikava istoriju Toplog Dola i toplodolskog duha.

“Izložba Život staroplaninskog čoveka u Toplom Dolu prikazuje jedan stopedesetogodišnji razvoj Toplog Dola. Kroz ove slike možete videti uspone i pad Toplog Dola, i ponovno dizanje iz pepela, idući u krug. Vidite po samim slikama koliko je bujao život, koliko je to bilo tesno, i ove ulice su bile tesne – od 1400 stanovnika selo je spalo danas na manje od 30, ali opet na kraju je zadnja tabla koja obećava, ona je puna sukoba, ali je puna i energije”, navodi Cvetković.

Nakon borbe sa investitorima oko izgradnje mini hidroelektrana, Topli Do je ostao u žiži pažnje i postao pravo turističko mesto u koje dolazi sve više ljudi, objašnjava Cvetković

“Na neki način zadnje dve godine se ponovo oseća život što nas čini radosnim i daje nam neki energiju da istrajemo u tome.” 

Energija koja se javila u želji da zaštite reke i planine motivisala ih da je nastave dalje sa aktivnostima kako bi stvorili novo toplodolstvo i oživeli vrednosti koje čuva ovo mesto.

“Mi smo se okupili kao grupa građana koji su ili poreklom iz Toplog Dola ili su sami Toplodolci ili su ljudi koji vole Topli Do iz Srbije, pa i cele Evrope. Okupili smo se najpre oko projekta da odbranimo Staru planinu odnosno reke Stare planine od nasrtaja investitora. To je bila priča koja je trajala godinu-dve dana i uspešno je završena, jednim da kažem okršajem, pravim okršajem ovde na nesreću pošto su investitori hteli po svaku cenu da uzmu vodu iz naših reka i nakon toga se postavilo pitanje šta dalje jer čovek ne određuje toliko ono protiv čega jeste koliko ono šta zapravo želi, jer nije dovoljno da sada te reke teku, nego da mi udahnemo pokraj tih reka nekakav novi život i to je zapravo cilj i misija našeg udruženja.“

U planu im je da trenutnu postavku izložbe dodatno prošire i premeste u “Muzej života staroplaninskog čoveka”, na kom trenutno rade. Ovaj Muzej bi trebalo da bude mesto na kom će postioci moći da se upoznaju sa kulturom i istorijom ovog kraja, ali i prostor za okupljanje i razmenu ideja, edukaciju i prezentovanje lokalnih proizvoda i usluga. 

Za podršku u realizaciji izložbe konkursali su preko platforme promeni.rs i dobili savetodavnu i materijalnu pomoć od strane Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD). 

“Mi ne možemo da vratimo ljude sasvim na selo da se bave ekstenzivnim stočarstvom, ali možemo neke druge stvari, i otuda ovi projekti koje radimo i sa mnogim fondacijama kao što je fondacija Trag i Nacionalna koalicija za decentralizaciju, koja nam je omoguća ovu izložbu, i drugi neki fondovi i dobri ljudi koji prilažu svoje vreme i novac da bi mi uspeli u našoj nameri. Dakle, novo toplodolstvo treba da bude sastavljeno od ljudi koji prepoznaju prirodu, koji uživaju u njoj, koji vole lepe stvari, vole umetnost, i da od ovog mesta napravimo jedan brend”, objašnjava on.

Čitava ideja nadovezuje se na “Festival slobodnih reka i planina”, koji je ove godine organizovan drugi put, i nastao je sa idejom da objedini različite vrste umetnosti i nauke, kao i da okupi ljude kroz druženje na različitim aktivnostima.

“Pored izložbe to je jedan miks, jedna kombinacija i umetnosti, i muzike, i fotografije, i kratkog video materijala. Ljudi idu po planinama slikaju, montiraju, u zadnje vreme te moderne tehnologije su svima pristupačne, i onda je to naša želja da se to prikaže, da formalno bude neko takmičenje ali u suštini tu je najbitnije druženje, imaćemo goste muzičare i Snežanu Jandrlić i Dejana Najdanovića Najdu, imamo još neke druge naše umetnike kao što je Peda Tošić, harmonikaš i Dušan Antić, gajdaš. Imaćemo predavanja, pored umetnosti, pored planinarenja, sporta, druženja, festival ima i taj edukativni značaj.”

Ideja da od Toplog Dola stvore novo moderno mesto sa tradicionalnim duhom i stočarskim zaleđem, koje će okupljati ljude koji žele da ulože vreme i trud u očuvanje nasleđa i uživaju u prirodi. 

“Naši preci su digli Topli Do iz pepela, bilo im je lakše imali su ljude, imali su mnogo dece, natalitet je bio veći, i doline su bile prenapučene, bile su žive, i prepune ljudi”, objašnjava Cvetković i dodaje “Nama je teže sa jedne strane, a sa druge strane nam je lakše jer imamo mogućnosti da dobijemo medijsku podršku, neke fondove da otvorimo, i tako dalje, ali to nije dovoljno da bi se obnovilo jedno mesto, moraš da imaš ljude, da stvorimo to neko novo, kako ga ja nazivam, toplodolstvo.”

Pozivaju sve ljude dobre volje i donatore da ih podrže. 

“Radimo nekoliko projekata, jedan od njih je projekat fondacije Trag da se Toplodolski vodopadi obezbede i markiraju, pošto mnogi i ne znaju za njih. Drugi projekat jeste ovaj projekat Muzeja koji smo započeli sa Nacionalnom koalicijom za decentralizaciju, i zapravo ovo izložba je uvod u Muzej života staroplaninskog čoveka. Počeli smo uređenje fasada, uradili smo 10ak fasada, obnovili smo crkvu, to je akcija „Celo selo kreči belo“. Imamo još neke radne akcije gde pošumljavamo, uređujemo trg i tako dalje, to je sve uglavnom na dobrovoljoj bazi.” 

Inače, udruženje “Ja volim Topli Do” se zalaže za zaštitu prirode, razvoj turizma i negovanje tradicije u Toplom Dolu kroz akcije pošumljavanja i čišćenja reka, kao i organizovanje edukativnih, umetničkih i sportskih manifestacija pod sloganom “Slobodni ljudi – Slobodne reke – Slobodne planine”,  sa idejom promocije vrednosti slobode i tolerancije i zdravog života.