Studija slučaja: Uspešni aktivistički pristupi inicijativa za odbranu javnog interesa u lokalnim zajednicama

U okviru projekta Građani imaju moć, Partneri Srbija izradili su studiju slučaja „Uspešni aktivistični pristupi inicijativa za odbranu javnog interesa u lokalnim zajednicama“.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE.

Građani čija su individualna ili grupna prava ugrožena, ili koji prepoznaju da se javni interes ne štiti na adekvatan način, u poslednjih nekoliko godina sve su aktivniji u zajednici. Za to koriste različite forme organizovanja, od neformalnih inicijativa malog broja angažovanih ljudi, do zvanično registrovanih udruženja, koja mogu funkcionisati na bazi članstva ili drugačije.

U ovoj publikaciji, čija je autorka Marijana Rodić, predstavili smo više različitih aktivističkih pristupa koji su do sada doveli do pozitivnih rezultata u lokalnoj zajednici. Posebna pažna posvećena je načinima na koje aktivisti utiču na javne institucije da postupaju odgovornije – pokretanjem pravnih postupaka, učešćem u procesima donošenja odluka i uključivanjem zainteresovanih građana u zajedničke akcije.

Fokus studije slučaja bio je na radu osam odabranih udruženja građana i lokalnih inicijativa koje su konkretnim aktivnostima pokazale da aktivizam može biti delotvoran i da dovodi do „malih pobeda“ koje potom motivišu aktiviste da nastave sa borbom, ciljajući i osvajajući veće pobede. Pokreti i inicijative čiji rad je detaljnije predstavljen u studiji bili su: pokret Odbranimo šume Fruške gore, Pro.Tok21 (Crveni bedževi), Društvo za zaštitu životne sredine Stara planina, LiberGraf, udruženje Ekomar, Ekološki pokret Padina, Vojvođanska zelena inicijativa i inicijativa Odbranimo Teslu. Ovim putem, zahvaljujemo se svim sagovornicima na njihovom doprinosu kako bi ova studija bila što obuhvatnija.

Svrha ove publikacije bila je da pokaže kako različiti aktivistički pristupi mogu biti delotvorni, čak i u uslovima sistemskih slabosti institucija koji sačinjavaju demokratsku infrastrukturu. Studijom smo takođe želeli da ukažemo i na to da je aktivističke pristupe potrebno prilagoditi konkretnom kontekstu, koji je oblikovan vrsti i specifičnostima problema u zajednici, resursima kojima raspolažu aktivisti, stavovima građana prema prepoznatom problemu, itd.

Ova studija slučaja deo je zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene Srbija da podstaknu veće učešće građana u odlučivanju kroz inicijativu „Građani imaju moć”. Izrada ove studije omogućena je uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj studije je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Studija slučaja: O tempora, o mores – izgradnja fabrike guma u Zrenjaninu

Od najavljene najveće investicije u Vojvodini od koje će ogromnu korist imati cela Srbija izgradnja fabrike guma kineske kompanije Linglong u Zrenjaninu se pretvorila u dvogodišnju aferu ispunjenu kršenjem velikog broja propisa, zloupotrebama javnih ovlašćenja, ignorisanjem građanskih prava i do sada neviđenom popustljivošću javnih vlasti prema stranom investitoru. Investitoru, kompaniji Linglong International Europe doo  Zrenjanin, odobrena je nedozvoljena državna pomoć, na poklon je dobio 96 hektara poljoprivrednog zemljišta u zoni slobodne trgovine – što podrazumeva dalje poreske i carinske olakšice za investitora. Građenje bez građevinske dozvole i kršenje procedura procene uticaja na životnu sredinu, koje se dosledno nastavlja, bacilo je senku korupcije na ovaj projekat koji je, prema najavama Predsednika Republike, Vlade i rukovodstva grada Zrenjanina trebalo da pokrene razvoj u Srednjobanatskom regionu i Vojvodini.

Detalje o studiji slučaja možete videti OVDE

Studija slučaja: Uticaj Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na rad organizacija civilnog društva

Građanima u Srbiji neretko je potrebna pravna pomoć, kako u vidu zastupanja u postupcima, tako i u pogledu dobijanja određenih pravnih saveta i smernica. Do skoro, građani su imali mogućnost da se obrate organizacijama civilnog društva koje su dugi niz godina već bile pružaoci besplatne pravne pomoći. Međutim, donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (u daljem tekstu Zakon), situacija se znatno promenila. Iz tog razloga, fokus ove studije biće na utvrđivanju da li novouspostavljeni sistem besplatne pravne pomoći obezbeđuje adekvatan pristup pravdi građanima i kako je donošenje Zakona uticalo na rad organizacija civilnog društva.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Video nadzor: sredstvo za unapređenje bezbednosti ili kršenje privatnosti građana?

Praksa uspostavljanja i koriščenja sistema za video nadzor u Srbiji odlikuje se manjkom transparentnosti procesa i nedovoljnom usklađenošću ovih aktivnosti za Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i drugim propisima. Potreba za boljim regulisanjem oblasti video nadzora javlja se kao posledica više primera u kojima su ovakvi sistemi na pogrešan način korišćeni u Srbiji. Pitanje opravdanosti uvođenja sistema za video nadzor javnih površina postalo je aktuelno početkom 2019. godine kada su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova informisali javnost o namerama da započnu projekat “Siguran grad”. Kako je tada najavljeno, projekat podrazumeva masovnu obradu podataka o ličnosti građana Srbije korišćenjem opreme za video nadzor, što uključuje i korišćenje softvera za prepoznavanje lica. Javnost ni danas nema pouzdanu informaciju o broju kamera i lokacijama na kojima će kamere biti postavljene, a izostala je i stručna analiza o opravdanosti uvođenja ovakvog sistema za video nadzor. Primeri iz sveta ukazuju da države neretko koriste sisteme video nadzora kao sredstvo za masovno praćenje građana umesto za svoju osnovnu svrhu, što je zaštita bezbednosti. Ove vrste tehnologija pored posledica po privatnost građana, imaju i potencijalne implikacije na druga prava, kao što su pravo na slobodu govora i okupljanja. Ako smo svesni da nas posmatraju, manje ćemo biti slobodni da iznosimo svoje stavove i/ili šetamo ulicama mirno izražavajući protest protiv odluka koje donose javne institucije i ljudi koji njima upravljaju. Šire posmatrano od pitanja (zlo)upotreba sistema za video nadzor, više puta se dešavalo da podaci u posedu službi bezbednosti i drugih organa javne vlasti postaju javno dostupni i koriste se u svrhe diskreditacije aktivista ili političkih protivnika. Šta nam garantuje da će se podaci prikupljeni koriščenjem sistema za video nadzor koristiti odgovornije?

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Odbranimo šume Fruške gore

Ukoliko stojite na proplanku, može delovati da je na Fruškoj gori sve harmonično: pred vama se prostire nepregledno zelenilo, drvo do drveta, toliko gusto zbijeno da prvi znakovi civilizacije deluju udaljeno kao u bajci, kao da su iza sedam (Fruških) gora. Ali nisu, to je čista optička varka. Kada biste mogli da poletite s tog vidikovca, kao što može neka od 220 vrsta fruškogorskih ptica, videli biste iskrčenu šumu, beton, žičanu ogradu i skupoceni trupci spremni za utovar. Čuveni misaoni eksperiment koji se pripisuje Džordžu Berkliju, jednom od najpoznatijih predstavnika subjektivnog idealizma, glasi ovako: „Padne li stablo u šumi, a nema nikoga da to čuje, je li proizvelo zvuk?“. „Ne“, odgovorio bi Berkli, vodeći se načelom Esse est percipi (Biti jeste biti opažen). Dragana Arsić uporno, svakodnevno, od februara 2019. godine sa grupom entuzijasta okupljenih u udruženju „Odbranimo šume Fruške gore“ radi na tome da više nijedno fruškogorsko drvo ne padne u tišini, čak i ako po Berklijevim standardima nije proizvelo zvuk.

Detalje o studiji slučaja možete videti OVDE

Studija slučaja: Strateški postupci protiv učešća javnosti u Srbiji (SLAPP)

Cilj koji pokretači SLAPP postupaka žele da postignu je zastrašivanje tuženih. Kada se sagledaju neposredni povodi za tužbe protiv aktivista ili novinara, jasno je da su one usmerene na suzbijanje kritika i u budućnosti, odnosno na cenzurisanje istraživačkih novinara i odvraćanje aktivista od daljeg rada u javnom interesu. Ukoliko aktivista godinama učestvuje u sudskom predmetu, suočavajući se sa troškovima vođenja postupka, odnosno svoje odbrane, kao i optužbama i predviđenim posledicama koje mogu biti ozbiljne, pitanje je da li će se odvažiti da svo to vreme nastavi da ukazuje na loše postupanje istih aktera. Dakle, SLAPP postupci usmereni su ka gušenju slobode govora i ograničavanje kritike onih koji su na pozicijama moći. U ovoj studiji slučaja postavićemo SLAPP postupke u lokalni kontekst. Odsustvo vladavine prava, kao i nerazvijena podela vlasti oličena u uticaju izvršne vlasti na organe pravosuđa, u Srbiji čini SLAPP postupke dodatno opasnim po aktiviste i novinare. Sam ishod usled dugogodišnjeg problema sa nezavisnošću pravosuđa nije uvek određen pravnom prirodom predmeta, već je često uslovljen političkim pritiscima i faktorima.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Pravni mehanizmi za zaštitu prava na pristup informacijama od javnog značaja – na primeru postupanja Državnog pravobranilaštva

U studiji su predstavljeni pravni mehanizmi koji stoje na raspolaganju tražiocima informacija u situacijama kada institucije odbijaju da dostave informacije od javnog značaja koje se odnose na njihov rad.Predstavljanje raspoloživih pravnih mehanizama će, nadamo se, motivisati čitaoce da u većoj meri traže informacije od javnog značaja i da primenjuju navedene „složenije“ pravne mehanizme, sve u cilju unapređenja transparentnosti i odgovornosti u radu javnih institucija i njihovih rukovodilaca. U tom smislu, studija slučaja namenjena je pre svega aktivistima i borcima za ljudska prava. Ali ona može biti korisna i čitaocima koji se do sada nisu upuštali u potragu za informacijama o radu institucija, ali prepoznaju da postoje određeni problemi u njihovoj zajednici koje treba otkloniti.

Studiju slučaja možete preuzeti OVDE

Studija slučaja: Zrenjaninska fabrika žednih

Napori da se svim građanima i građankama omogući dostupna i čista pijaća voda, te zaustavi zagađenje otpadnim vodama, od ogromnog su značaja za društvo. Nakon nekoliko decenija zanemarivanja donosioci odluka na nacionalnom i lokalnom nivou prepoznali su važnost problema. U političkim programima kao i u postupcima izvršne vlasti može se videti povećano delovanje na širokom polju zaštite životne sredine, ali i obećanja da će građanima biti omogućeno konkretno pravo na bezbednu vodu. Na primeru Zrenjanina oslikava se sva opasnost od klijentelizma, investitorski skrojenih zakona i nepostojanja sistema vladavine prava i pravne sigurnosti. Posledice, naravno, najviše pogađaju one koji su odveć ugroženi. Veliki broj onih koji nemaju novca za flaširanu vodu koriste vodu iz vodovoda i time ugrožavaju svoje zdravlje. Ove godine obeležena je neslavna 17. godišnjica otkad je sanitarna inspekcija zabranila vodu iz gradskog vodovoda za piće i pripremu hrane.

Detalje o studiji slučaja možete videti OVDE

Studija slučaja: Oliver u akciji

Priče o uzbunjivačima su priče o ljudima kojima entuzijazam i požrtvovanost da rade svoj posao, najbolje što mogu i umeju, ne jenjava, kao i ni hrabrost da se suočavaju sa onima sa druge strane zakona. Ova studija slučaja govori o uzbunjivaču koji je dokazao da ima smisla podići glas. Oliver Adžić, ribočuvar iz Pančeva, doprineo je da krivolov u njegovom rejonu bude smanjen za 90 odsto u poslednje tri godine. Pošto je termin uzbunjivanje relativno nov i neretko pogrešno prikazan u javnosti, u ovoj studiji biće dat pregled Zakona o zaštiti uzbunjivača i prikazana dosadašnja praksa u odnosu na slučajeve uzbunjivanja.

Pročitaj Studiju slučaja OVDE