Otvoren prvi društveno-aktivistički centar „GRAD“ u Smederevu

U Smederevu je počeo sa radom prvi društveno-aktivistički centar GRAD”, koji je u okviru inicijative „Crveni bedževi“ otvorilo udruženje „Pro.Tok21“. Centar se nalazi na šetalištu na obali Dunava, a njegov cilj biće da okupi i podrži udruženja, neformalne grupe, influensere, ali i pojedince koji žele da razviju svoje ideje i time razvijaju zajednicu.

Baveći se problemom zagađenja vazduha kroz saradnju sa građanima, različitim platformama i mrežama, sa volonterima i udruženjima, „Crveni bedževi“ su u protekle tri godine postali prepoznatljivi kako u ovom gradu, tako i širom Srbije. Kako bi podigli svoje građansko delovanje na viši nivo, bilo im je neophodno da imaju fizički prostor u kome svi mogu zajedno da deluju, razmenjuju ideje i ostvare određene ciljeve. 

„Tako je došlo do ideje da nam treba društveno-aktivistički centar, tako smo ga mi koncipirali, to je gradski razvojni dom odnosno ‘GRAD’ kako smo ga skraćeno nazvali“, kaže jedna od pokretačica inicijative Nataša Rašković.

Ona ističe da je ideja da „GRAD“ bude jedan oslonac svim postojećim formalnim i neformalnim grupama u Smederevu, i pojedincima, kako bi razvijali svoje ideje.

„Bitno je da se stvaraju novi i novi građani koji će se udruživati i ostvarivati neke svoje ideje. Mislim da ovaj koncept daje jedna otvorena vrata i pojedincima da sada postoji neka mogućnost za uključivanje, za delovanje, koja do sada u Smederevu nije postojala“, ističe ona.

Kako su „Crveni bedževi“ gradili svoj put aktivizma?

Raškovićeva objašnjava da su uspeli da, figurativno, u jednoj šumi naprave stazu građanskog delovanja koja vodi do promena, a oni su bili ti koji su sve sami osmišljavali i tražili kako bi došli do cilja. Tri godine kasnije, „Crveni bedževi“ imaju svoj fizički prostor i to je ono na što su izuzetno ponosni.

„Mislim da su ‘Crveni bedževi’ kroz ovaj projekat i kroz druge programe podrške malo utabale stazicu građanskog delovanja, to je bila naša staza. Svako je dobrodošao da tim prokrčenim putem krene i da od nas dobije naše iskusvo, ekspertizu… Idealno je da i drugi krenu drugim putevima. Ovo je značajno, imamo prostor, imamo nešto čime se bavimo, imamo građanski sektor i želimo da ga gradimo“, kaže ona.

Program Tvoje mesto u Srbiji je, kako kažu, bio ključan za razvoj, jer ih tim na projektu prati od samih početaka.

„To nije samo finansijska podrška, jer je program tako koncipiran da imamo to mentorstvo, i mi nismo bili uopšte u stanju ni da ovako nešto zamislimo, niti da vodimo. Sada je to moguće, jer smo osnažili naše kapacite“, dodaje ona.

Projekat im je u ovom slučaju dao institucionalnu podršku u pravom smislu, te može da se vidi i fizički – imaju svoj novi prostor koji se nalazi kraj Dunava, a koji je ustvari, kako navodi Raškovićeva, produkt rada sa timom na projektu „Tvoje mesto u Srbiji“.

„U okviru ove podrške imamo osmišljeno da sa svojim korisnicima, kojih za sada ima sedmoro, zajedno kreiramo prvi programski period, odnosno koji su to sadržaji koji će se ovde dešavati. Koncept ovog prostora je da svi korisnici mogu da ga koriste i za neke svoje svrhe“, dodaje Raškovićeva.

Menjamozajedno.rs – nova platforma za pokretanje inicijativa u Smederevu

Sem prvog društveno-aktivističkog centra u gradu, „Crveni bedževi“ pokrenuli su i platformu menjamozajedno.rs. Ideja te platforme je da građani mogu sami da pokrenu bilo koju inicijativu i da mogu da pozivaju druge građane da ih podrže.

„Tako bi svako mogao da prijavi inicijativu za uređenje parka i da sam radi promociju na način na koji želi i da putem platforme prikupi registrovane građane. Sve to je spremno, tu je, ali još uvek radimo sad na promociji svega toga u zajednici“.

Kako kažu, jedva čekaju da što više ljudi čuje za „GRAD“, što očekuju da će se i desiti vrlo brzo – čim lepše vreme izmami ljude u šetnju pored Dunava, na čijoj se obali „GRAD“ i nalazi.

„Nadamo se jednom masovnom uključivanju i na nama je da sada osmislimo kako ćemo to da kanališemo, kako ćemo da sistematizujemo“, ističe ona.

Crveni bedževi su prošle godine postavili semafor zagađenja u samom centru grada u Smederevu, kako bi ukazali na problem aerozagađenja u ovom gradu, ali i informisali građane o stepenu zagađenja.

Sada su krenuli dalje, i trenutno se bave kućnim ložištima, pošto u ovom gradu ne postoje nikakve subvencije građana da pređu na ekološke sisteme. Na njihovoj platformi menjamozajedno.rs pokrenuta je prva inicijativa „Menjajmo zajedno grejanje“, a aktuelna je i tema upravljanja otpadom.

“Semafor zagađenja” postavljen u Smederevu

Da građani ne bi svakodnevno putem aplikacije proveravali nivo zagađenosti vazduha u Smederevu, “Crveni bedževi” postavili su takozvani “semafor zagađenja” u centru grada. To što će semafor, pogotovo zimi, neretko biti žut ili crven, dodatno će građane i gradsku vlast podsećati na gorući ekološki problem u ovom gradu i podstaći njegovo rešavanje.  

Prošle godine “Crveni bedževi” zajedno sa građanima prikupili su skoro 5.000 potpisa kako bi problem aerozagađenja u Smederevu bio rešen. Oni su od rukovodstva grada tražili da daju tačne informacije o zagađenju vazduha i uključe građane u donošenje odluka po pitanju poboljšanja kvaliteta vazduha.

Kako ističe jedna od članica inicijative “Crveni bedževi” Nataša Rašković građani su potpisivali četiri tačke Deklaracije za čist vazduh. Za dve od četiri tačke napravljen je pomak – gradonačelnik je inicirao izradu elaborata za kotlarnice i ubrzam je proces priključivanja na gas.

“Mi imamo 12 kotlarnica na mazut, čak su odvojili sredstva za jednu kotlarnicu da je konvertuju. Ubrzan je proces priključivanja građana na gas, da se ubrza proces gasifikacije.”, navodi Raškovićeva.

Ovo jeste veliki napredak, kažu u udruženju “Pro.tok21” koje je i pokrenulo inicijativu. Ipak, dodaju da dve važne tačke koje se tiču postavljanja LED ekrana sa informacijama o stepenu zagađenja i zaštite od industrijskog izvora zagađenja, nisu razmatrane.

“Treći i četvrti član te Deklaracije su izignorisani. Jedan je vezan za industrijsko zagađenje od Železare koji nije ni u dometu naše gradske uprave, da budemo iskreni. Ali informisanje građana koje smo zahtevali u toj peticiji putem LED ekrana, potpuno je izignorisano od gradske uprave”, ističe Raškovićeva. 

Kada su uvideli da uprkos brojnim akcijama i kampanjama Grad neće ništa uraditi po ovom pitanju, rešili su da to sami učine. Zahvaljujući građanima, partnerima i civilnim organizacijama, za samo 17 dana skupili su 480.000 dinara i sami postavili LED ekran, tačnije “semafor zagađenja” u centru grada. Sada su podaci o zagađenju vazduha u Smederevu, koji se mere na republičkoj mernoj stanici, vidno istaknuti i vidljivi svima koji tu prolaze.

“To jeste pobeda, jer možda ne možete vi, nećete vi, ali evo uradićemo mi. Ne moramo na sve da čekamo na Gradsku upravu, s jedne strane, a s druge strane ovaj semafor bi trebalo da otvori vrata i da se drugi otvore, da Gradska uprava drugačije u narednom periodu”, ističe ona. 

“Semafor zagađenja” – korak ka podizanju ekološke svesti

Pokretači ove akcije smatraju da će “semafor” doprineti da se ekološka svest građana unapredi, pogotovo u toku grejne sezone, kada prorade kotlarnice.

“Često je ovde zeleno, jer su isključene kotlarnice, duva vetar i pada kiša. Leti bude i žut i crven i to će građani videti vremenom i neminovno je da će morati da dođe do promene ekološke svesti. Nije svejedno kada vi stalno ulazite i proveravate preko aplikacije kakav je vazduh i kada izađete u grad sa detetom i vidite na LED ekranu. Očekujemo da će se suočiti sa istinom, s jedne strane, ovaj semafor će pomoći da se rasplete priča, da ljudi ne mešaju izvore zagađenja”

S druge strane, ističu, da je razlog zagađenja složen jer postoji više izvora. Veliki problem predstavljaju kotlarnice, ali i Železara koja je u blizini grada odakle se golim okom može videti zagađenje.

“Trenutno kod Železare sigurno nije čist vazduh jer mehaničko zagađenje možete videti golim okom, pa bi trebalo malo da razmislimo zašto tamo nema merača, semafora…  Zagađenje vazduha u centru ne zavisi od Železare i mi ovde možemo da rešimo što je u našem dvorištu – naše kotlarnice, gas. Kako budemo bolje razumeli problem, tako ćemo lakše da mu pristupamo i da ga rešavamo”, kaže Raškovićeva.

Semafor igra veoma važnu ulogu i predstavlja njihov prvi veliki cilj i pomak, jer su se uključili građani, i time počeli da učestvuju u raznim aktivnostima ove inicijative. Dokaz za to je da o ekološkom temama i ekologije sve češće govore i predstavnici gradske vlasti. 

“Iako ovim semaforom zagađenja vi nemate u trenutku odmah bolji vazduh, ali imate jedan ogroman potencijal da se otvore vrata, jer sve što smo postigli za zagađenje vazduha kroz sve programe, mi smo postigli tako što smo građanima dizali svest. Dok nisu građani počeli o tome da pričaju, učestvuju, potpisuju, da dolaze na naše događaje, nikoga od donosioca odluka ta tema nije zanimala, niti je ta tema bila u fokusu. Ipak možemo da kažemo da u ovom trenutku gradonačelnik često spominje ekologiju i ekološke teme. Pa nije to tek tako došlo i palo s neba. Možemo da očekujemo da kako ljudi više budu znali i kako se budu uključivali, da će da rastu i očekivanja i samim tim i donosioci odluka će, valjda, morati da preduzmu neke akcije.” 

Pomoć koju su dobili preko sajta promeni.rs bila je ključna, jer sve što su pre toga radili kao pojedinci bio je intuitivni aktivizam, ističe Raškovićeva. 

“Da bismo odštampali materijale, bedževe i ostalo – sve to ima materijalnu vrednost i bila je od presudnog značaja sa jedne strane, a sa druge strane ni ona ne bi značila da nije bilo mentorske podrške koju smo imali, jer smo potpuno novi bili u celoj ovoj priči i otvorilo nam je vidike kako sve građani mogu i na koje načine da koriste građanske alate i učestvuju u kreiranju društva. Imali smo mnogo savetodavnih sastanaka i dosta korisnih treninga”, dodaje. 

Zato sada apeluju da građani pokreću teme koje su njima bliske, programe i ideje, jer za to postoji mentorska i finansijska podrška. U ovom udruženju ističu da je na svima nama da menjamo društvo, a da u tome nismo sami. 

„Deklaracija za čist vazduh“ – Smederevci se i dalje bore protiv aerozagađenja

Iako je trenutno najveća opasnost za zdravlje ljudi u čitavom svetu koronavirus, ne treba zaboraviti na probleme koji postoje mnogo pre pandemije, a koji će izvesno postojati i nakon nje. Jedan od njih je aerozagađenje, sa kojim se godinama unazad bore mnogi gradovi u Srbiji, a grad koji često meri zabrinjavajuće stepene zagađenja je i Smederevo.

Na zagađenje vazduha u svom gradu godinama upozoravaju „Crveni bedževi“, koji trenutno, tokom Meseca čistog vazduha, prikupljaju potpise sugrađana kroz deklaracije o čistom vazduhu. Oni od rukovodstva grada traže da daje tačne informacije o zagađenju vazduha i uključi građane u donošenje odluka po pitanju aerozagađenja. Oni su u centar grada postavili Kocku čistog vazduha, pored koje prikupljaju potpise i nastupima umetnika animiraju svoje sugrađane i informišu ih o ovoj značajnoj temi.

 „Iako smo zbog pandemije odložili i modifikovali neke aktivnosti, cilj nam je ostao isti, da sakupimo 3.000 potpisa naših sugrađana u vidu izjave, odnosno deklaracije o čistom vazduhu. Njome će, na prvom mestu, zahtevati od gradske uprave da na našem trgu postave semafor zagađenja i da on u svakom trenutku pokazuje koliko je realno zagađenje i šta se sme, odnosno ne sme raditi pri takvom zagađenju. Podsećam da Smederevo ima vazduh treće kategorije već godinama unazad i da imamo problem sa brojnim zagađivačima“, kaže dr Branislav Todorović, specijalizant onkologije i član „Crvenih bedževa“.

On dodaje da se građani, pored toga što zahtevaju semafor zagađenja, podsećaju da imaju pravo da učestvuju u kreiranju javne politike na temu zagađenja, odnosno da donose odluke o temama koje se njih tiču, u skladu sa ustavom i zakonima.

U animiranje sugrađana o aerozagađanju „Crvenim bedževima“ se priključio veliki broj volontera, a jedna od njih je i Anđela Joksimović, koja kaže da na taj način želi da promeni nešto u svom gradu.

„Već se naširoko zna da je Smederevo veoma zagađen grad i želim da učestvujem i pomognem da se to promeni. Mislim da je svaki pojedinac jako bitan i da svako treba da se uključi kako bismo nešto menjali. Moji vršnjaci su svesni problema aerozagađenja, zbog toga što se dosta spominje i u medijima i na drguštvenim mrežama i svi pričaju o tome, pogotovu u zimskom periodu. Ne poznajem lično nekog ko zbog zagađenja ima zdravstvene probleme, ali znam da ih ima dosta. Svakome treba svež i čist vazduh i to je jedini razlog zbog koga treba potpisati deklaraciju“, poručuje ova volonterka iz Smedereva.

Dr Todorović podseća da je zagađenje vazduha u ovom gradu stalni problem, koji se aktuelizuje tokom grejne sezone.

„Problem zagađenja vazduha nastajao je decenijama unazad i ne može se rešiti za jedan dan ili godinu. Ne treba ga zaboraviti ni tokom letnjih meseci, a dešavaju se nažalost i neki incidenti kojih smo skoro bili svedoci, počev od Železare i otpadne rude, pa do požara koji zagađuju vazduh i u ovom periodu. Korona jeste ugušila sve druge probleme, ali se polako širi interesovanje ljudi, splašnjava epidemija i nadam se da upravo u ovom trenutku možemo da podsetimo građane da će već za par meseci vazduh svakodnevno biti opasan za zdravlje“, upozorava Todorović i podseća da već postoje brojne studije koje pokazuju koliko je zagađen vazduh opasan po zdravlje: „Ja se sve nadam da ljudi to ne znaju, jer onaj ko zna, ne može da ignoriše takve podatke. PM čestice su najveći problem u našem gradu i direktno su povezane sa mnogim bolestima pluća, počev od hronično-opstruktivne bolesti, preko astme i na kraju karcinoma. Drugi zagađivači, poput teških metala, utiču na razne aspekte poremećaja zdravlja, počev od pluća, pa do sistemskih oboljenja“.

Prema njegovim rečima, rešavanje svakog problema, pa i ovog, mora početi od pojedinca, od toga da svako bude svestan u kakvoj životnoj sredini živi i šta može da uradi da je ne zagađuje više, nego da je na neki način očisti.

„Jeste odgovornost na donosiocima odluka, jer su više instance više i odgovorne, ali pokušavamo da kod svakog građanina probudimo svest da počne od sebe, da izmeni svoje malo okruženje. Jedino na taj način ujedinjeni možemo da menjamo celokupnu sliku našeg grada, koja nije povoljna“.

Crveni bedževi kao inicijativa organizacije „Protok 21“ se tri godine unazad kroz različite edukativne i informativne akcije, prikupljanje potpisa, protestne šetnje bore za zaštitu životne sredine. Kao organizacija se bave i drugim temama kao što su održivi razvoj uopšte, a u planu im je proširenje delatnosti i na otpad, zaštitu od buke, zaštitu vode i slično. 

 

Dućan smederevskog svežeg vazduha

Građani Smedereva koji su u petak šetali centrom grada dobili su po teglu čistog vazduha kako bi je sačuvali za zimu, kada im može zatrebati imajući u vidu da je protekle grejne sezone ovaj grad bio među onima sa najvećim aerozagađenjem u zemlji.

„Trenutno je vazduh malo čistiji, a pošto znamo da će naredne zime biti gori nego prethodne, želimo da naši sugrađani imaju pripremljenu zimnicu, uz koju će napraviti i zalihe čistog vazduha. Internom analizom utvrdili smo i da samo pet do deset procenata naših sugrađana razume problem aerozagađenja. Zbog toga smo i pokrenuli akciju crvenih bedževa da bismo najpre osvestili ljude, a kasnije krenuli u neku borbu i konkretno rešavanje“, kaže Dragan Nedeljković iz organizacije „Protok 21“.  

I volonterka Isidora Đorđević smatra da je ovo jedno od najbitnijih pitanja koje rukovodstvo Smedereva treba hitno da reši:
„Najproblematičnije je što imamo tri merača zagađenosti, od kojih jedan u Radincu ne radi, a to je najkritičnija oblast“.

Kampanja Crveni bedževi u najvećoj meri odvija se na internetu, i ljudi na fejsbuk stranici mogu da nađu informacije o zagađenosti i o potencijalnim rešenjima.

„Mi na taj način ljude pozivamo da dođu na određeno mesto u gradu i uzmu crveni bedž. Nošenjem tog bedža oni pokazuju da se ne slažu sa stanjem kakvo jeste, povećavaju kritičnu masu koja želi da stvori pritisak na javnost i na one koji mogu nešto da preduzmu“, kaže Nataša Rašković iz „Protoka 21“.

Prema njenim rečima, zagađenost u Smederevu poslednja je po značaju za one koji vode grad, pa ne postoji plan kvaliteta vazduha, ni drugi slični akti, a ova tema nikada nije na dnevnom redu u gradskoj skupštini.

„Mi treba da pomognemo sistemu i izađemo sa nekim rešenjima, jer smo u šoku koliko su ljudi nesvesni i misle da je to stanje koje ne može da se promeni. Naročito kada je problem toliko složen, kao što je zagađenost, koja ne može da se reši čarobnim štapićem, ali mora od nečega da se krene“, dodaje ona.

Za sada su članovi ovog udruženja podelili više od 5000 bedževa, što smatraju velikim uspehom, jer svako ko stavi crveni bedž, zastupa njihov stav. Oni predlažu i neka konkretna rešenja.

„U Smederevu ima ogromnih površina koje treba pošumiti. Svi misle da je u Smederevu Železara najveći zagađivač, ali imamo individualna ložišta u domaćinstvima koja se greju na ugalj. To ne može da se reši tako što ćemo najsiromašnije građane naterati da menjaju kotao, to treba sistemski da se reši, da se daju neke subvencije kako bi mogli jeftinije da se priključe na gas i slično“, kaže Rašković i dodaje da i toplane rade po sistemu koji je u svetu odavno isključen.

Akciji Crveni bedž počeli su da se priključuju prosvetni radnici, koji vode ekološke sekcije, i već su se u nekim školama održavale tribine o ovoj temi. Neki profesori za narednu školsku godinu planiraju edukativne programe, koji će se završavati konkretnim akcijama, kao što je sadnja drveća ili slično, najavljuje Rašković.

Crveni bedževi jedna je od prvih akcija koje je pokrenuo „Protok 21“, organizacija osnovana za podršku održivom razvoju u širem smislu, počev od ekologije, ali i socijalne, ekonomske i društvene održivosti.