Dragan Kuveljić, Grupa Mašta: Ako želiš da nešto promeniš, onda ti moraš biti ta promena

Dete kao glavni instruktor vlastitog znanja, njegovo pravo, kulturna raznolikost, rodna ravnopravnost i zdrava planeta, predstavljaju osnovnu ideju grupe “Mašta”. Izložbom fotografija „I crno i belo, tako nam se htelo – i ti se pitaš“ fokus je dat upravo na ophođenju građana prema okolini, kao i na tome da to crno nije doneo niko sa strane, već mi ili neko nama blizak. Dragan Kuveljić ukazao je na izazove sa kojima se grupa susrela, kao i na to šta je bio glavni pokretač ove izložbe.

  • Zbog čega je aktivizam važan?

Zbog potrebe za boljim i drugačijim, zbog otpora popularizmu, korupciji, ličnim interesima, nepravdi, šteti, diskriminaciji, ugrožavanju dostojanstva. Zbog čuvanja i afirmacije lične i kolektivne slobode mišljenja, kazivanja i delanja. Zbog dijaloga, podrške i prihvatanja drugih i drugačijih. Zbog potrebe da stvaramo bolje i pravednije društvo. Da se menjamo, da budemo bolji ljudi.

  • Koja je bila inicijalna kapisla da započnete Vašu aktivističku priču?

Hteo sam da neke stvari učinim boljim, pravednijim i humanijim, a kroz zvanične institucije to nije bilo moguće.

  • Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

Kontakti i procedure sa institucijama društva su me obeshrabrivale i gasile želju i potrebu da nastavim sa humanim i plemenitim aktivnostima i idejama. Na odustajanje me podsticao i odnos donosioca odluka koji su najčešće počinjali dijalog rečenicama kako nešto ne može, a ne kako može.

                                                        FOTO DRAGAN KUVELJIĆ
  • Koji su Vam bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

Steći poverenje i prihvatanje, osetljivih i marginalizovanih grupa. Podstaći ih na saradnju i veru u promene.

  • Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

Afirmacija i prihvatanje vrednosti za koje smo se zalagali. Rezultati i javni nastupi. Promocije postignuća i vrednosti.  Ostvarenje ciljeva.

 

 

  • Po(r)uka budućim aktivistima…

Negde sam pročitao i dopalo mi se. Ako želiš da nešto promeniš, onda ti moraš biti ta promena.  Da bi menjali treba prvo mi da se promenimo.

  • Podrška kroz promeni.rs nam je značila zbog…

Znao sam da nisam sam. Važno mi je da je i drugima stalo do boljeg, drugačijeg i pravednijeg društva.  Saradnja sa aktivistima drugih organizacija me učinila jačim i samopouzdanijim. Znači mi kada delimo zajedničke vrednosti. Podrška povećava motivaciju i veru u ono što radiš.

Pogledajte u nastavku kratku video priču o ovom udruženju:

Da bi hranilište „Kašan“ u Prijepolju opstalo neophodno rešenje za njegovo redovno finansiranje

Da bi hranilište “Kašan” u Prijepolju nastavilo da postoji, neophodno je da se preko nadležnih institucija, uz zakonsku regulativu, donese odluka o zvaničnom registrovanju ovog hranilišta. Kako kažu iz udruženja „Jadovnik – oaza netaknute prirode” koje je pokrenulo inicijativu za zaštitu hranilišta, potrebno je rešenje nadležnog ministarstva, koje će finansirati njegov rad.

Da bi beloglavi sup, ali i ostale životinje čije je stanište u okolini Prijepolja, imali dovoljno hrane neophodno je hranilište. Međutim, udruženje “Jadovnik” iz Prijepolja, koje više od decenije održava “Kašan”, više nije u mogućnosti da to radi iz svojih sredstava.

„12 godina se hranilište samofinansiralo, odnosno udruženje je samo nalazilo sredstva. Mi više to nismo u mogućnosti iz više razloga da radimo. Ukoliko ne budemo imali finansiranje, mi ne možemo više nastaviti da radimo ovim intezitetom i na ovaj način“, kaže iz udruženja „Jadovnik“ Vjekoslav Joksimović.

U želji da okupe predstavnike svih relevantnih institucija udruženje je organizovalo okrugli sto, gde se razgovaralo o konkretnim predlozima da ovo hranilište opstane.

Gordana Jančić iz JP „Srbija šume“ kaže da ovo javno preduzeće planira da realizuje projekate monitoringa stalnog praćenja beloglavog supa.

 

„U prethodnom periodu smo realizovali 5 projekata sa udruženjem građana ‘Jadovnik’. To ćemo nastaviti da radimo i ubuduće“, kaže ona.

Iz lokalne samouprave kažu da imaju interesa da pomogne „Jadovniku“ iz razloga što je animalni otpad veliki problem svih gradova, ali i Prijepolja.

„Najvažnije nam je da se nađu pravi zakonski okviri kako možemo instuticionalno da pomognemo. Nadam se da će ovi ljudi izdržati još taj neki kraći period da to sami iznesu na sebi. Projekat je vredan pažnje i daćemo sve od sebe da beloglavi supovi lete i iznad naše teriotirije“, kaže Vladimir Babić, predsednik opštine Prijepolje.

Do sada su, kažu iz udruženja, imali sva potrebna odobrenja, od Zavoda zaštite prirode, veterinarske inspekcije i od svih nadležnih institucija.

„Ali to je negde sve visilo u vazduhu, papire imamo, hranilište ne postoji, niko ga zvanično nije priznao, nema finansiranja“, kaže on.

Dodaje da će u narednom periodu ponovo razgovarati sa nadležnima i u državi i u opštini, kako bi što pre dobili konkretne odgovore i rešenja.

O važnosti „Kašana“ udruženje informisalo i građane

Inicijativu „Zaštitimo beloglavog supa“, koju je udruženje pokrenulo, traje već dve godine. Međutim, Joksimović kaže da su sve vreme morali da dokazuju da hranilište „Kašan“ mora da postoji.

„Uradili smo i niz aktivnosti, poput edukacije i informisanje lokalnog stanovništva, a održali smo i neke sastanke sa predstavnicima lokalne samouprave i JP ‘Srbija šume’“, ističe on.

Joksimović dodaje da su ti sastanci imali pomaka, ali je, kako kaže, njihov glavni cilj je bio da im samo pokažu i dokažu da hranilište treba da postoji, što je sada jasno svima.

„I lokalnoj samoupravi da bi zbrinuli ugunile životinje, ali i Srbija šumama kao upravljaču zaštitnim područjem u kome se nalaze gnezdeća kolonija beloglavog supa“.

Iz udruženja dodaju da su proteklih godina mnogo uradili i za supove, i za ostale životinje. Ponosni, kažu, i što je da je povećana brojnost medveđih parova ugrožene vrste sa 35 na 65. Zato, kažu, žele da veruju da nadležne institucije neće ostati neme na njihove pozive.

„Hoću da verujem u državu da je ozbiljna. Ne možemo da budemo neozbiljni. Kanjon reke Mileševke je nešto čime treba da se ponosimo, ali sem beloglavog supa su i ostale životinje. Ovde se nalazi velika kolonija koja je jedna od najznačajnih na Balkanu, nalazi se 10% gnezdeće populacije sa Balkana“, ističe Bratislav Grubač, ornitologiju i zaštitu prirode.

Na ovo hranilište pored medveda, beloglavih supova dolaze i druge životinje koje nastanjuju Jadovnik, vukovi, lisice, divlje svinje, jazavci, kao i druge ptice grabljivice.

Za beloglave supove u okolini Prijepolja hranu obezbeđuju poljioprivrednici, vlasnici klanica i aktivisti

Kako bi beloglavim supovima obezbedili dovoljno hrane, udruženje “Jadovnik” iz Prijepolja okupilo je poljoprivrednike i vlasnike klanica koji žele da pomognu. Pored toga što zajedničkim snagama prikupljaju hranu za ove ptice, udruženje se potrudilo da im objasni i koliko su one značajne, kao i način na koji oni mogu da se uključe u njihovu zaštitu ali i održavanje hranilišta “Kašan”.

Za beloglave supove, ali i brojne divlje životinje, “Kašan” predstavlja dom i izvor života. Udruženje je “Jadovnik” pre 12 godina formiralo ovo hranilište i od tada čestim akcijama brinu o tome da naše najveće ptice budu site. Oni su pokrenuli inicijativu “Zaštitimo beloglavog supa”, a ideja im je da osiguraju kontinuirano snabdevanje hranilišta uz pomoć vlasnika poljoprivrednih gazdinstava i klanica. Do sada su se tri klanice obavezale da će stalno obezbeđivati hranu za supove, dok su drugi odlučili da povremeno pomažu.

Cilj je da se inicijativa proširi i uključi nove poljoprivrednike i vlasnike klanica kako bi hrane za supove uvek bilo, a istovremeno i manje otpada koji zagađuje prirodu. Odštampane su i podeljene brošure o značaju zaštite beloglavog supa za Prijepolje, kao i način na koji poljoprivrednici i vlasnici klanica mogu da se uključe u zaštitu”, navodi jedna od pokretačica inicijative Dragana Terzić.

Osim obezbeđivanja hrane za životinje, ovi volonteri i ljubitelji prirode se trude i da hranilište održavaju čistim. 

Redovno održavanje higijene hranilišta je veoma važno, a članovi udruženja ‘Jadovnik’  su uz pomoć volontera i ljubitelja prirode u Prijepolju, napravili akciju i zajedno očistili hranilište. Na kraju projekta, održan je sastanak udruženja, lokalnih poljoprivrednika i vlasnika klanica sa namerom da učvrste saradnju i da se dogovore oko nastavka stalnog obezbeđivanja hrane za supove”, ističe Terzićeva.

Realizacija aktivnosti u okviru inicijative u značajnoj meri je bila otežana zbog celokupne situacije izazvane pojavom virusa COVID – 19. Kako kažu, celokupna organizacija aktivnosti morala je biti sprovedena u skladu sa preporukama i merama koje su tada bile na snazi. 

“To je bio i slučaj sa završnim sastankom, koji je krajem februara održan u Prijepolju. Na sastanku su se okupili članovi udruženja, lokalnih poljoprivrednika i vlasnika klanica sa namerom da učvrste saradnju i da se dogovore oko nastavka stalnog obezbeđivanja hrane za supove”, kaže Terzićeva. 

Inače, ovo udruženje od samog osnivanja 2009. godine sve aktivnosti realizuje iz sopstvenih sredstava. 

“Iako naša organizacija brine o funkcionisanju hranilišta za beloglave supove ‘Kašan’ (dovoženje hrane, čišćenje hranilišta, ukljanjaje otpada sa hranilišta), nemamo kontinuiranu podršku za ove aktivnosti. Tako je da je jedan od glavnih ciljeva u budućnosti regulacija statusa hranilišta ‘Kašan’. U dosadašnjem radu pomogli su nam mnoge organizacije i institucije. U dosadašnjem radu, udruženje su podržali i pomogli: Telekom Srbije koji je finansirao ogrlicu
za prvu markiranu jedinku vučice u Srbiji, zatim firma Balkan eco team, SWG organizaija. Tu želimo dodati da udruženje ima odličnu saradnju sa upravljačem zaštićenog područja JP ‘SRBIJA ŠUME’ i lokalnom samoupravom Prijepolje. Ovde moramo pomenuti i profesora Ćirovića sa Biološkog fakulteta iz Beograda koji daje značajan doprinos u radu udruženja zajedno sa svojim timom”
, ističe Terzićeva. 

Za ceo proces i dobijanje materijalne, ali i logističke podrške, konkurisali su preko sajta promeni.rs. Iz njihove perspektive, iskustvo sa apliciranjem projekta preko sajta promeni.rs je zaista odlično. Kako kaže Terzićeva, put za apliciranje projekta  preko ove platforme je umnogome olakšan i dodaje da je od velike koristi svima koji žele nešto da pokrenu kako bi stvorili pozitivnu promenu u svojoj sredini. 

“Nakon unošenja naše ideje na ovu platformu i dobijenog pozitivnog odgovora da je naša inicijativa podržana, krenuli smo u realizaiju svih projektnih aktivnosti. Mi smo kroz ovu inicijativu dobili materijalnu podršku, ali ovom prilikom moramo spomenuti i savetodavnu pomoć koju smo imali od tima ORCA organizacije tokom trajanja i realizacije inicijative ‘Zaštitimo beloglavog supa’. Zaista nam je veliko zadovoljstvo što smo imali priliku da ORCA podrži našu inicijativu kojom istovremeno štitimo ove prelepe i retke ptice i utičemo na rešavanje problema nesanitarnog odlaganja otpada životinjskog porekla u opštini Prijepolje”, kaže ona.

Podsetimo, početkom godine je, tokom trajanja inicijative, ovo udruženje, zajedno sa vlasnicima klanica i poljoprivrednicima, prikupilo više od 2,5 tona otpada životinjskog porekla, kojim se hrane beloglavi supovi.

Prijepolje: Udruženje „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ već jedanaest godina hrani divlje životinje i retke ptice na ovoj planini

Obezbeđivаnje uslovа zа ponovno nаseljenje životinjskog svetа koji su nestаli sа planine Jadovnik, ali i zaštita celokupnog biljnog i životinjskog sveta u kanjonu reke Mileševke, osnovni su ciljevi “Udruženja građana Jadovnik-oaza netaknute prirode”. Zaljubljenici u Jadovnik okupili su se kako bi očuvali floru i faunu ove planine, a u cilju promocije prirodne lepote i razvoju turizma u ovom delu Prijepolja. Ovo udruženje već jedanaest godina hrani divlje životinje i retke ptice na ovoj planini, zbog čega divljač sve ređe nanosi štetu meštanima u kanjonu Mileševke. 

Kako kaže jedna od članica udruženja Dragana Terzić, očuvanje prirode, lepote i raznovrsnosti ovog kraja, osnovni su motivi članova udruženja na putu ka stvaranju uslova za održivo korišćenje i plansko uređenje u interesu nauke, obrazovanja, kulture i rekreacije.

“Najznačajnija zalaganja odnose se na stvaranje uslova u cilju opstanka stanovništva na ovom području i povratka građana iz grada u selo. Svoje dalje napore udruženje će uložiti na aktivnostima naseljavanja divljači, srna i divokoza koje su nestale sa ovog područja”, kaže Terzićeva.

Inicijativom žele da obezbede kontinuirano snabdevanje hranilišta Kašan uginulim životinjama koje predstavljaju hranu za beloglave supove, kroz aktivno učešće lokalnog stanovništva – poljoprivrednih gazdinstava i klanica, koje će otpad uginulih životinja kojim raspolažu usmeravati na hranilište. 

“Želimo da doprinesemo uspostavljenom mehanizmu zaštite beloglavog supa u specijalnom rezervatu prirode klisura reke Mileševke kroz upravljanje otpadom uginulih životinja na poljoprivrednim gazdinstvima i klanicama. Želimo da podstaknemo stanovništvo na odgovorniji odnos prema otpadu i postupanje prema otpadu na poljoprivrednim gazdinstvima i klanicama na održiv način”, kaže Terzić.

Do sada je udruženje uspelo da realizuje deo aktivnosti. 

“Prvenstveno je izrađen promo materijal u vidu flajera i prospekata. Deo promotivnih aktivnosti bile su i objave lokalnih medija. Na veliko zadovoljstvo svih članova udruženja, inicijativa je dobila izuzetno pozitivne komentare, a objavljen je i prilog na regionalnim televizijama, kao i na televiziji nacionalne frekvrencije. Održani su i individualni sastanci sa predstavnicima klanica”, ističe ona.

Za naredni period planiraju održavanje grupnog sastanka sa predstavnicima klanica, vlasnicima poljoprivrednih gazdinstava i ostalim zainteresovanim stranama. 

“Upravo nam trenutna epidemiološka situacija otežava održavanje ovog sastanka, ali i usporava realizaciju ostalih aktivnosti. Nadamo se da će se uskoro stvoriti uslovi da sve aktivnosti realizujemo i ovu inicijativu uspešno sprovedemo do kraja”, dodaje ona.

Iz udruženja smatraju da je edukacija građana o zaštiti životne sredine i zaštićenih vrsta nezaoblazan i bitan segment, i upravo iz tih razloga značajne namere udruženja su usmerene na formiranje svesti građana koji žive na ovom području o potrebama zaštite i očuvanja životne sredine. 

“Poslednjih godina je vidan napredak u nivou aktivnosti na polju ekološkog edukovanja. Kada je reč o beloglavom supu, moramo istaći da je to naša najveća ptica sa rasponom krila od 2,80 m. Jadovnik jeste, pre svega, poznat zbog klisure Mileševke, gde je stanište beloglavog supa, jedno od samo tri u ovom delu Evrope i Srbije. Klisura reke Mileševke predstavlja pored Uvca njihovo stanište i gnezdilište. Stoga je redovno obezbeđivanje hrane na hranilištu Kašan od izuzetnog značaja za njihov dalji razvoj. Mi ovde moramo istaći odličnu saradnju sa upravljačem zaštićenog područja JP ‘SRBIJA ŠUME’ gde se tokom godine vrši redovan monitoring ove vrste i prati njihov razvoj”, rekla je Terzićeva.

Na taj način udruženje pomaže divljači da preživi i radi na očuvanju životne sredine. Udruženje je formiralo i hranilište za beloglavog supa koji se gnezdi u klisuri Mileševke (druga po broju gnezdećih parova u Republici Srbiji). Ova kolonija je stabilna i u proseku broji oko 35 parova. Na ovo hranilište godišnje se iznese oko 35 tona hrane, životinjskog porekla.

Pored ovog hranilišta, formirano je i hranilište za mrkog medveda na koje se iznosi biljna hrana-žitarice. Na hranilište za mrkog medveda u toku godine iznese se oko 750 kg žitarica, najčešće kukuruza. 

“Na samom hranilištu, instaliran je video nadzor uz pomoć koga se budno prati prisustvo životinja na hranilištu. Izgrađena je tzv. mala osmatračnica koja služi kao baza video nadzora i objekat u kome može da se boravi određeno vreme bez uznemiravanja životinja na hranilištu. Na 400 m od hranilišta izgrađena je tzv. velika osmatračnica koja je dostupna svim posetiocima, sa koje mogu posmatrati hranilište”, dodaje ona. 

U septembru 2017. godine na hranilištu uhvaćen je i “obeležen” sa GPS odašiljačem jedan primerak mrkog medveda, kome je dato ime “Miloš sa Jadovnika”. Markiranje ove jedinke uradio je prof. dr Duško Ćirović sa ekipom biologa i on predstavlja prvi primerak mrkog medveda koji je markiran van NP Tara. Oktobra 2020. izvršeno je markiranje vučice kojoj je dato ime Vanda, kao i još jedan primerak mrkog medveda koji je nazvan Bora. 

Na ovo hranilište pored medveda, beloglavih supova dolaze i druge životinje koje nastanjuju Jadovnik, vukovi, lisice, divlje svinje, jazavci, kao i druge ptice grabljivice.

Da crno postane belo

Izložba fotografija „I crno i belo, tako nam se htelo – i ti se pitaš“ prijepoljske grupe „Mašta“ pokazuje dobre i loše primere ophođenja građana prema okolini. Svoje radove predstavili su tokom Dečje nedelje, jer članovi ove grupe smatraju da upravo deca moraju postati svesna uslova u kojima žive, i da je u njihovim rukama moć da menjaju stvari nabolje.

Postali smo tolerantni na ružne reči, smeće, nasilje, a ovo je bio jedan način da grupa ‘Mašta’ ukaže svojim sugrađanima da to nije ambijent na koji treba da se navikavamo, već na koji treba da reagujemo. Od nas dosta zavisi. To što je crno nije doneo niko sa strane, nego smo to uradili mi ili neko nama blizak. Mnogo je važno da budemo senzibilni prema svemu što je ružno, što čini naš grad i naše društvo siromašnijim i ružnijim, a da težimo ka dobrom i lepom“, navodi Dragan Kuveljić iz grupe „Mašta“.

Da prirede izložbu, isprovocirala ih je deponija na samom ulazu u grad koja, po rečima Kuveljića, smeta meštanima Prijepolja, ali i okolnih gradova. Naime, početkom avgusta suočili su se sa velikim požarom, čije je gašenje bilo otežano upravo zbog ogromnih naslaga otpada. Pored toga, meštani, naročito žitelji sela Zalug, koje je nadomak deponije, izloženi su isparenjima i neprijatnim mirisima. Kada Lim nadođe, voda kupi smeće sa deponije i nosi ga ka Priboju i tako se problem širi, upozorava Kuveljić.

Pripremajući izložbu, trudili su se da jednakim brojem fotografija ukažu i na pozitivne strane, koje njihov kraj čine lepim, ali i na pojave koje ne bi trebalo da trpe.

Interesantno je kako su deca bila senzibilna, pa su, dok smo obilazili naše mesto i trudili se da prepoznamo dobre i loše stvari, oni horski reagovali na njih. To i jeste cilj – da budemo osetljivi na lepe i ružne stvari, da ne učestvujemo u njima, ili da probamo nešto da promenimo“.

On kaže da su u sve aktivnosti grupe „Mašta“ uključena deca i njihovi roditelji, tako su i pripremajući ovu izložbu, sarađivali sa učenicima iz Prijepolja, koji su grafite na svojoj školi pretvorili u murale. Pored fotografija iz okoline Prijepolja, na ovoj izložbi prikazani su i predeli iz okoline Nove Varoši.

Grupa „Mašta“ postoji petnaestak godina i nosi ovo ime jer njeni članovi smatraju da je mašta kod dece važna koliko i pismenost.

Fokus nam je na efikasnom učenju. Škole su globalni sistemi i učinilo nam se da nešto možemo da promenimo brže i efikasnije. Sa roditeljima i učenicima pokrenuli smo ovu grupu uz krilaticu Za savremeno obrazovanje, orijentisano ka znanju, i sa amblemom vetrenjače, jer smo negde pročitali da kad dunu vetrovi, jedni grade zidove, drugi vetrenjače. Mi smo hteli da prihvatimo vetrove promena i budemo jedni od pokretača promena u našem društvu“, kaže Dragan Kuveljić i dodaje da obrazovanje ne sme da bude kao pre 30 godina, već da učenje mora biti prijatno iskustvo i da se aktivnosti grupe „Mašta“ zasnivaju upravo na sticanju trajnih i funkcionalnih znanja, a ne na reprodukovanju onoga što se čuje u školi.