Publikacija: Novinari na optuženičkoj klupi: SLAPP tužbe kao uvod u iscrpljivanje

Šta su SLAPP tužbe i kako se one koriste u Srbiji za pritisak na istraživačke novinare, na primeru redakcije KRIK-a, čitajte u studiji slučaja koju je napisala Vesna Radojević, novinarka KRIK-a.

Na engleskom jeziku termin Strategic Lawsuits against Public Participation na srpskom bukvalno znači strateški postupci protiv javnog učešća. U najkraćem, SLAPP tužbama njihovi podnosioci najčešće ne traže pravdu na sudu, već žele da iscrpe ili zastraše tužene. Upravo ove metode su prepoznate u tužbama koje je KRIK dobio u poslednje vreme.

Od osnivanja 2015, pa sve do pre godinu i po dana KRIK se suočio sa tek nekoliko tužbi od kojih nijedna nije dobila negativan epilog po redakciju. Te tužbe jasno su predstavljale pritisak na rad redakcije, ali su to, ispostaviće se kasnije, bili izolovani slučajevi. Međutim, to je bio samo početak, odnosno uvod u pravi talas tužbi koje je KRIK dobio kasnije. Tako je u prethodnih godinu dana redakcija KRIK-a doslovno zatrpana plavim kovertama iz sudova, a u većini od devet aktuelnih sudskih postupaka koje KRIK i njegovi novinari i novinarke imaju, podnosioci tužbi su ljudi iz vlasti ili oni bliski njima. Vrednost postupaka je čak tri puta veća od godišnjeg KRIK-ovog budžeta – podnosioci tužbi na ime naknada od KRIK-a i novinara ove redakcije traže gotovo 90 miliona dinara. Redakcija KRIK-a, ali i brojne organizacije ovaj nalet tužbi razume kao pokušaj da se KRIK iscrpi i na kraju ugasi.

Publikaciju možete pročitati OVDE

Ova studija slučaja je deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Stavovi izraženi u ovom radu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju stavove USAID-a.

Studija slučaja: Lečenje lečilišta u Vrnjačkoj Banji

Kada je 2019. godine voda počela da nestaje na izvoru Jezero, nekolicina meštana oformila je inicijativu „Odbranimo vode Vrnjačke Banje“. Kasnije je, osim tog izvora, presušila i Slatina.

„Došli smo do zaključka da je do iscrpljivanja došlo zbog nagle eksploatacije vode u Vrnjačkim termama, za šta su dobile dozvolu Opštine, bez zvaničnog rešenja Ministarstva rudarstva i energetike“, kaže Dejana Trifunović iz udruženja „Vedro“ koje je sa meštanima oformilo inicijativu „Odbranimo vode Vrnjačke Banje“.

Kako navodi, svake sedmice, od 15. avgusta do početka novembra 2021. godine, organizovali su protestne šetnje.

„Tu se okupljao mali broj ljudi, jer su građani zastrašeni, ne znaju da se suprotstave ovdašnjim vlastima. Mi smo zbog toga opisani kao ’kombi stranka’ – govorili su da nas ima malo, da idemo po Banji i vičemo u prazno… Međutim, mislim da su ti protesti jedan od naših najvećih uspeha: probudili smo svest Vrnjčanima, bez obzira na to što mnogi i dalje ne priznaju da imamo ekološki problem u banji“, priča Trifunović.

Protesti su prestali s jeseni prošle godine, kada su aktivisti shvatili da njihova borba mora biti preciznije uokvirena.

Rad udruženja „Vedro“ podržala je Crta kroz inicijativu „Građani imaju moć“ koju realizuje u saradnji sa USAID-om.

Za šta se uopšte vodi borba za vode Vrnjačke Banje i kako ta borba izgleda, pročitajte u našoj studiji „ Razvedravanje: Vrnjačka Banja i lečenje lečilišta“ koju možete preuzeti OVDE. 

Publikacija: Šta je novo u novom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja?

Izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (u daljem tekstu – Zakon) stupile su na snagu 16.11.2021. godine, i primenjuju se od 17.02.2022. godine. Radi se o propisu koji novinari, istraživači, aktivisti i civilni sektor svakodnevno koriste kako bi došli do informacija o radu državnih organa i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (ministarstava, jedinica lokalne samouprave, javnih preduzeća, opština, škola, komora, itd), i na taj način ukazivali na loše (ponekad koruptivne) prakse, i uopšte vršili kontrolu nad njihovim radom. Nakon 16 godina primene Zakona, javila se potreba za njegovim izmenama, pre svega zbog problema sa izvršenjem odluka Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (Poverenik), sve češćim ignorisanjem zahteva tražilaca informacija od strane organa vlasti (u čemu su prednjačila pojedina državna preduzeća), neefikasnim nadzorom nad primenom Zakona, zloupotrebama ovog prava, itd. Neki od navedenih problema adresirani su novim Zakonom, uz konstataciju da je u momentu objavljivanja ove publikacije prerano iznositi sudove o kvalitetu tih novih rešenja, u publikaciji predstavljamo novine koje donosi novi Zakon, a koje će imati najviše uticaja na rad organizacija civilnog društva, medija, aktivista i drugih društvenih aktera koji žele da pribave informacije u vezi sa radom javnih institucija kako bi pratili i kontrolisali njihov rad. U tom smislu, ova publikacija ne predstavlja celoviti vodič kroz novi Zakon i treba je koristiti uporedo sa srodnim ranije izrađenim materijalima i publikacijama, kao alat za bolje razumevanje novih odredbi Zakona i načina njihove primene.

Publikaciju možete pročitati OVDE.

Ovaj vodič predstavlja deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene Srbija da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj vodiča je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Publikacija: Prava i obaveze građana prilikom mirnog okupljanja

Aktivisti ili građani treba da znaju da je mirno okupljanje garantovano članom 54 Ustava Republike Srbije, ali i da se učesnicima, u zavisnosti od vrste okupljanja, razlikuju njihova prava i obaveze. Prema Zakonu o javnom okupljanju razlikuju se ona koja su nastala nakon prijavljivanja kod nadležnog organa i ona koja su nastala na spontan način, dakle bez prethodne prijave. Postoje određene situacije u kojima se oni prepliću. U tim situacijama strožem prekršajnom kažnjavanju su podložnija ona lica koje nadležni organ (policija/sud) označi kao organizatore okupljanja, što može da se desi pod određenim uslovima, iako nisu prijavljeni kao takvi već su bili samo učesnici istog. Iz tog razloga bitno je upoznati se sa obe vrste mirnog okupljanja.

Publikaciju možete pročitati OVDE

Ova publikacija predstavlja deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene Srbija da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Studija slučaja: Oliver u akciji

Priče o uzbunjivačima su priče o ljudima kojima entuzijazam i požrtvovanost da rade svoj posao, najbolje što mogu i umeju, ne jenjava, kao i ni hrabrost da se suočavaju sa onima sa druge strane zakona. Ova studija slučaja govori o uzbunjivaču koji je dokazao da ima smisla podići glas. Oliver Adžić, ribočuvar iz Pančeva, doprineo je da krivolov u njegovom rejonu bude smanjen za 90 odsto u poslednje tri godine. Pošto je termin uzbunjivanje relativno nov i neretko pogrešno prikazan u javnosti, u ovoj studiji biće dat pregled Zakona o zaštiti uzbunjivača i prikazana dosadašnja praksa u odnosu na slučajeve uzbunjivanja.

Pročitaj Studiju slučaja OVDE

Publikacija: Nadležnosti i ovlašćenja vojne policije – pravna (ne)uređenost

Saradnik BCBP Bogoljub Milosavljević u novoj publikaciji objasnio je pravnu (ne)uređenost nadležnosti i ovlašćenja vojne policije u Republici Srbiji, posebno u odnosu prema civilima – građanima koji nisu pripadnici Vojske Srbije ili lica zaposlena u Ministarstvu odbrane.

Aktuelnost temi nadležnnosti i ovlašćenja vojne policije u odnosu na civile dale su naročito nedavne intervencije vojne policije prema građanima koji su protestvovali ispred službenih prostorija predsednika Republike. Radilo se o intervenciji pripadnika Bataljona vojne policije specijalne namene „Kobre“, a tu „specijalnu namenu“ ove vojnopolicijske jedinice čini upravo bezbednosna zaštita određenih lica i objekata od posebne važnosti. Pažnju javnosti je, pored drugog, privukla i intervencija vojne policije prilikom iseljenja „vojnih beskućnika“ iz Hotela „Bristol“ u Beogradu.

U tekstu koji sledi daju se, najpre, osnovne napomene o položaju, ulozi i organizaciji vojne policije, a zatim se, sa više detalja, analiziraju njene nadležnosti i ovlašćenja, pretpostavke za primenu ovlašćenja prema civilima, odnosno slučajevi u kojima je takvo postupanje moguće, kao i ukazuje na kontrolne mehanizme i mogućnosti za zaštitu građana od nezakonitog ili nepravilnog postupanja vojne policije.

Težište analize je na pravnim aspektima, pa su i njeni osnovni izvori zakonski i podzakonski propisi, uz koje su korišćeni stručni tekstovi i informacije dostupne na sajtu VS. Za organizaciju i rad vojne policije bitna su takođe Pravila službe VS i drugi interni akti, koji nisu javno dostupni, pa stoga nisu ni mogli biti obuhvaćeni ovom analizom.

Ovaj tekst je deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Stavovi izraženi u tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju stavove USAID-a.

Publikaciju pročitaj OVDE

Publikacija: Ka bezbednim javnim skupovima

Saradnik BCBP Lazar Čovs u ovom priručniku odgovara na pitanje kako organizovati javni skup koji će biti bezbedan za učesnike i učesnice.

Namera ovog teksta je da čitaocima ponudi osnovne informacije o tome kako da organizuju javne skupove i učestvuju na njima na bezbedan način. Informacije i preporuke iznete u tekstu zasnovane su na iskustvu autora u organizovanju javnih skupova.

Okupljanje građana je ustavom i zasebnim zakonom zagarantovano pravo građana. Ono je dozvoljeno svugde gde nije zabranjeno propisom ili aktom. Ovo pravo direktno proizilazi iz činjenice da su građani nosioci suverenosti i da ulice pripadaju građanima. Policija i druge službe trebalo bi da budu na raspolaganju na takav način da građanima pruže punu podršku u realizovanju njihovih planiranih aktivnosti, bez obzira na to da li se lično slažu sa vrednostima koje skup zastupa ili ne. Ovakva saradnja važna je za održanje i razvoj demokratije, kao i za očuvanje dostignutog nivoa ljudskih prava. U idealnom slučaju, organizatori skupa i bezbednosne institucije trebalo bi da budu saradnici u misiji da skup prođe bezbedno.

Od prirode skupa, rizičnosti, škakljivosti i aktuelnosti teme, broja učesnika, lokacije i drugih parametara u velikoj meri zavisi kako treba pristupiti planiranju skupa. Neke događaje moguće je osmisliti, pripremiti, prijaviti i organizovati unutar jedne nedelje, za druge je pak potrebno više meseci samo planiranja, a i to ako već imate iskustva. Za potrebe ove publikacije, potrudićemo se da temi pristupimo dovoljno široko, tako da smernice budu korisne i učesnicima manjih skupova niskog rizika i iskusnim aktivistima i organizatorima skupova visokog rizika.

Ovaj tekst je deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Stavovi izraženi u tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju stavove USAID-a.

Publikaciju pročitaj OVDE