Ekološko udruženje Rzav iz Arilja upravljaće hranilištem za sure orlove koje će se u narednim mesecima uspostaviti u kanjonu Orlovače. Ovo hranilište od presudnog je značaja za opstanak retke vrste, čije su prisustvo na ovom području utvrdili lokalni ornitolozi. Na mestu budućeg hranilišta već je postavljena kamera koja reaguje na pokret i koja će beležiti dolazak svih ptica i sisara.
„Naše udruženje biće zaduženo za prikupljanje dozvola, dokumentacije i za uspostavljanje hranilišta. Populacija ove strogo zaštićene vrste broji oko 75 gnezdećih parova u celoj Srbiji, a ustanovljeno je da se baš nad kanjonom Orlovače suri orao gnezdi svake godine“, kaže Nataša Milivojević iz Ekološkog udruženja Rzav.
Ljudi iz ovog udruženja žele da najpre lokalnom stanovništvu ukažu na značaj postojanja i očuvanja ove retke vrste grabljivica, i da ih podstaknu da se uključe u razvoj i održavanje hranilišta. Na sastanku koji su održali sa predstavnicima Zavoda za zaštitu prirode, Regionalne razvojne agencije Zlatibor i organizacije ORCA razgovarali su sa meštanima koliko je važno da ovakvo hranilište postoji.
„U prethodnih godinu dana upoznali smo ovdašnje stanovništvo sa surim orlom, jer smo od pojedinaca saznali da im je bio ugrožen stočni fond, upravo zbog ovih grabljivica. Jednom meštaninu odneli su dva jagnjeta, 18 kokoši, psa i mačku“, kaže Milivojević i dodaje da stanovnici shvataju zašto je važno očuvati ovu vrstu i zainteresovani su da se uključe u rad hranilišta.
U ovom području ima dosta stoke, pa će meštani, uz veterinarske dozvole, moći da iznose uginule životinje na hranilište. Do sada su ih bacali po potocima, zakopavali po njivama, što je stvaralo druge probleme, širila se zaraza jer su to iskopavale divlje životinje i psi lutalice.
„Mi par godina znamo za prisustvo ovih orlova, a ORCA nam je pomogla da prikupimo osnovna sredstva za hranilište. Ideja nam je da u prvom koraku upoznamo i donosioce odluka, i lokalnu zajednicu, klaničare, farmere, poljoprivredne proizvođače, odnosno sve one koji sutra mogu imati ulogu u razvoju i održavanju hranilišta. Ovo hranilište ima potencijal i za razvoj eko-turizma“.
Ekološko udruženje Rzav iz Arilja nastalo je 2012. godine kako bi se institucionalno borili protiv izgradnje velike hidroelektrane Svračkovo.
„Do sada smo životnu sredinu branili i unapređivali organizovanjem međunarodnih volonterskih kampova, ove godine organizovali smo sedmu međunarodnu regatu Velikim Rzavom kako bismo istakli reku koja nosi epitet najčistije u Srbiji, čitavim svojim tokom od 62 kilometra, do ulaska u grad. Pošto je ušuškana između pet kanjona, ljudi nisu ni svesni kako ta reka izgleda. Zavodu za zaštitu prirode smo 2013. godine prvi put podneli inicijativu za izradu studije zaštite tog područja“, priča Milivojević i dodaje da je 2017. godine Zavod u program za istraživanje uključio dolinu Velikog Rzava, a samo istraživanje je početkom ove godine i počelo.
