Srpski IT stručnjaci nastavljaju da “hakuju koronu”

Iako su mislili da će tokom leta imati pauzu, grupe „Srbija hakuje koronu“ i „Vizionara Srbije“ i dalje rade punom parom. Sa 3D štampom zaštitnih vizira za medicinske radnike i pacijente nisu prestajali, a poslednja isporuka otišla je u Novi Pazar i Tutin, koji trenutno važe za jedne od najvećih žarišta koronavirusa u našoj zemlji.

Grupa Vizionari Srbije nastala je odmah nakon proglašenja vanrednog stanja, a Nenad Davidović bio je jedan od prvih 11 mejkera koji su osmislili način da pomognu najpre zdravstvenim radnicima kojima je u tom trenutku zaštitna oprema bila više nego potrebna. 

Krenuli smo da mobilišemo sve ljude sa kojima smo u kontaktu, a znamo da se bave 3D štampom. U jednom trenutku je bilo 200 mejkera u celoj Srbiji, svako je štampao najviše što je mogao, i delio vizire najpre na lokalu, a kasnije i u drugim gradovima. Kasnije smo se okrenuli i ka ljudima koji imaju mašine za livenje plastike, nekoliko njih je krenulo da lije, ali je bilo problema sa alatima, pa se dešavalo da očekujemo 2000-3000 komada dnevno, a proizvede se 100 ili ništa. Planirali smo da potupno suspendujemo 3D štampu još marta, ali ona i dan danas nije suspendovana, i dalje se proizvode viziri i šalju se gde treba. Evo pre neki dan smo poslali 200 vizira u Novi Pazar i Tutin, od toga će 50 otići u Tutin, a ostatak u Pazar“, priča Davidović i kaže da su ih na to što rade inspirisali problemi kroz koje su prolazili Italijani. 

Hteli smo da pravimo ventile za respiratore, ali nismo mogli da nađemo model, a da smo ih mi sami nacrtali, došlo bi do povrede autorskih prava na taj patent. Zbog toga smo se odlučili za nešto što može da se proizvede u ogromnoj količini i da stigne do dosta ljudi“, kaže ovaj vizionar i dodaje da da su do sada proizveli i isporučili između 50.000 i 60.000 vizira.  

Od velike pomoći bile su im povratne informacije lekara i drugih medicinskih radnika, jer su tako mogli da vide da li su modeli koje proizvode adekvatni za upotrebu, i na osnovu tih informacija su modifikovali vizire. 

Jedan od modela je klizao sa čela, a nama je bio lakši za štampu, jer se štampao oko sat vremena i na lošim štampačima. Ovaj koji sada radimo štampa se oko sati i po vremena i ima širi okvir za čelo, da ne klizi kada se doktor oznoji ili nešto slično. Svi medicinski radnici kojima smo donirali vizire su bili oduševljeni što smo ih se setili u vreme kada niko nije, a to su im osnovna sredstva za rad. Ja sam lično prisustvovao nekim situacijama, jedna od njih je situacija u kojoj je doktor koji svakodnevno intubira pacijente, skakao od sreće kada je video šta je dobio. To je meni bilo malo i tužno“, seća se Davidović. 

Vizionari Srbije dobili su zahvalnicu kabineta ministra za inovacije i tehnološki razvoj za učešće u inicijativi “Budi i ti heroj” i spremnosti da svoje znanje, resurse i inoviativne ideje stavi na raspolaganje Republici Srbiji u cilju sprečavanja širenja i suzbijanja zarazne bolesti COVID-19.

Vizionari Srbije su, pored toga što proizvode i distribuiraju vizire širom zemlje, uspeli i da naprave svoje ogranke po drugim gradovima i na taj način decentralizuju čitavu priču, kaže dr Ivana Kostić, koosnivač Laboratorije zdravstvenih tehnologija, koja je deo grupe „Srbija hakuje koronu“. Ova grupa nastala je posle  „Vizionara Srbije“, sa ciljem da osmisle i osmišljavaju i izrađuju i druge proizvode koji su potrebni lekarima i pacijentima. 

Organizacije koje čine ovu veliku grupu, a koje su se i pre korone bavile sličnim aktivnostima okupio je Živojin Sekulić, koji je uspeo da motiviše ljude da rade i da uspostavi komunikaciju sa pacijentima i lekarima.  Tokom ovog jedinstvenog virutelnog hakatona došlo se do četiri grupe hardverskih i jedne grupe softverskih rešenja. Tu je najpre full face maska sa hepafilterima, koje će lekarima biti od koristi i nakon hakatona i korone u svim infektivnim interakcijama sa pacijentima. Pošto je ona jednodelna, lekari su primetili da im je lakša za upotrebu, ali i za komunikaciju sa pacijentima, za razliku od standardne zaštitne opreme koja se sastoji od tri ili četiri dela“, objašnjava Kostićeva. 

Osim i full face maski, „Srbija hakuje koronu“ osmislila je i sterilizator prostrora, neinvazivni respirator, kapiju za sterilizaciju, kao i grupu od nekoliko softverskih rešenja, kao što su aplikacije za smanjenje širenja infekcije, za praćenje količine zaštitne opreme i slično. 

Prototipovi svih pet grupa rešenja su završeni. Nakon ukidanja vanrednog stanja se malo usporilo, a druga faza bi omogućila masovnu proizvodnju formiranih i testiranih prototipova. Videćemo kako će stvari da teku, jer smo drugi, odnosno treći talas očekivali na jesen, ali moguće je da će sve da se ubrza. Čim se vidi da je neophodno, sva rešenja mogu da budu proizvedena i distribuirana širom Srbije“, kaže Kostićeva.

Od samih vizira pa do svih ostalih rešenja, ovi mladi ljudi su u stalnom kontaktu sa kliničkim centrima u Beogradu i Novom Sadu, koji su bilii test institucije za sva rešenja, i upravo su njihove potrebe bile inicijalni korak pokretanje ove ideje. 

Svi zaniteresovani koji žele da se priključe ovoj grupi, kako kroz 3D štampu, tako i kroz druge tehnologije koje bi doprinele lakšem prevazilaženju problema koji su trenutno aktuelni, mogu to da urade preko fejsbuk grupa Vizionari Srbije i Srbija hakuje koronu. Ovo su adrese na koje mogu da se jave i oni kojima je pomoć potrebna, bilo da su u pitanju medicinski radnici, bilo ljudi koji su zaraženi.  

Umetnost pomaganja drugima

Pandemija sa kojom se i naša zemlja suočila navela je mnoge da se osvrnu oko sebe i ponude pomoć onima kojima je to bilo potrebno. Kreativni atelje „Artisima“ iz Beograda jedan je od mnogih koji su najpre zdravstvene radnike, ali i ostale članove zajednice snabdevali zaštitnim maskama. Kako pandemija jenjava, smanjuje se i potreba za masovnom izradom maski, ali ovo udruženje se već priprema za narednu akciju, u kojoj planiraju da decu bez roditeljskog staranja naredne zime utople ručno pletenim komadima odeće.

Kada je koronavirus stigao u Srbiju, žene iz ovog udruženja počele su da šiju maske isprva za sopstvene potrebe i za svoje najbliže, priča Marija Milanov iz Kreativnog ateljea „Artisima“.

„Došli smo na ideju da pomognemo i drugim ljudima i počeli smo da šijemo i doniramo maske. Kako je pandemija rasla i širila se, rasla je i potreba za maskama. Organizovali smo se preko društvenih mreža, podelili objave da su nam potrebni materijali za maske, a ljudi su vrlo lepo odreagovali, pa su nam donirali materijal, lastiš i konac i sve što je potrebno za izradu maski, ali su se javljali i oni koji su želeli da šiju. Čak su i žene koje nisu bile u prilici da se priključe akciji poklanjale svoje mašine ženama koje su želele da šiju, pa smo u jednom momentu u pet gradova u Srbiji imali 28 žena i muškaraca koji su na neki način bili uključeni u čitavu akciju“, kaže Milanov.

Ona posebno ističe žene starije od 64 godine koje su šile maske. S obzirom na to da su morale da sede u kući, ovako su se osetile vrlo korisnim, bile su aktivne i to je i njima pomoglo da taj period izolacije prebrode bezbolnije.

„Broj maski je nepoznat, meri se u kilometrima potrošenog materijala. Donirali su ljudi sa svih strana. Mnogi su prepoznali naš rad i pomogli nam, bilo je i mnogo pojedinaca, tako da je prosto nemoguće izračunati krajnji broj izrađenih maski. U početku smo ih prioritetno donirali zdravstvenim ustanovama, kao što su klinički centri, bolnice i domovi zdravlja širom cele Srbije. Kasnije su to bili i domovi za stara lica, da bismo se na kraju proširili i na trgovinske radnje, pa smo maske donirali trgovcima koji su takođe bili direktno izloženi riziku od bolesti“.

Za zaštitnim maskama više nema potrebe, jer se ne traže, ali udruženje „Artisima“ nastavlja sa sličnim namerama.
„Želimo da se tokom leta pripremi jedna količina pletenih čarapa, šalova, kapa i rukavica, i da ih, kada bude došlo hladno vreme, isporučimo domovima za nezbrinutu decu, svratištima i sličnim organizacijama. Pokretač akcije je žena iz udruženja koja to već radi godinama, a mi ostali rešili smo da se udarnički priključimo“.

U doniranju ručnih radova ne ograničavaju se na Beograd, već pomažu ugroženima širom Srbije. Kako kaže Milanov, filantropija ne bi trebalo da dolazi do izražaja samo u teškim trenucima već bi to trebalo da bude stil života svakog od nas.

„Naš narod je odavno rekao da se na muci poznaju junaci, i mi se probudimo tek kada je neka muka i problem, ali da ne bi došlo do toga, ljudi bi trebalo da malo razmisle, da se ponašaju drugačije i da pomažu jedni drugima i kada nije neki veliki problem u pitanju“.

Kreativni atelje „Artisima“ osnovan je pre četiri godine i rade na edukaciji i razvoju kreativnog potencijala dece i odraslih kroz različite radionice na kojima izrađuju ručne radove, koristeći se različitim tehnikama i materijalima.

„Zaista je veliki broj tehnika koje nudimo, jer imamo i dosta predavača, to su pretežno žene koje vladaju različitim tehnikama i vrlo su voljne da to prenesu svojim polaznicima. Pored trenutno najpopularnijeg dekupaža i njemu srodnim tehnikama, tu su i pustovanje vune, izrade kozmetike na prirodnoj bazi, šivenje i još mnogo tehnika koje se nude u našem ateljeu“, poručuje Marija Milanov.