Radiom do boljeg položaja umetnika i kulturnih radnika, ali i buđenja mladih

Nakon skoro godinu dana pripreme, proteklog leta formirano je krovno udruženje “Centar za savremenu kulturu i umetnost, Subotica – Kortárs Kulturális és Művészeti Központ, Szabadka”, čiji su članovi  shvatili da se položaj nezavisnih umetnika i kulturnih radnika može poboljšati samo kroz udruženo i planirano delovanje. Trenutno su u procesu stvaranja radio sadržaja – snimaju se emisije, prikuplja muzički sadržaj, a od januara 2021. godine trebalo bi da počne sa radom radio na adresi Centra, koji će predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, i na taj način upoznati javnost sa njihovim stvaralaštvom.

Kako kaže jedna od članica udruženja Gordana Vukov Ciganjak, u procesu su animiranja sagovornika i intenzivno rade na sakupljanju autorskih dela koji ne podležu autorskim pravima.

“Kroz projekat “Izgradnja zajednice kroz kulturne prakse”, Udruženja građana Klara i Rosa, podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, nameravamo ostvariti saradnju sa umetničkom skupinom iz Slovenije (Zavod Sploh, Ljubljana), Hrvatske (KC ROJC, Pula) i Mađarske (Szabadkikoto, Pečuj). Putem radija ćemo predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, upoznati se sa njihovim stvaralaštvom i načinima funkcionisanja, samoodrživosti, uporediti okolnosti i pokušati učiti iz primera dobrih praksi”, kaže sagovornica.  

Veruju da možemo unaprediti sredinu u kojoj živimo, ukoliko se okrenemo onome što najbolje znamo.

“Nema svrhe baviti se kritikom i negativnim viđenjem stvarnosti ukoliko ne nudimo rešenje. Evidentno je da je kultura u nezavidnom položaju, jer se sistemski radi na urušavanju svega što je vredno. Evidentno je da su lokalni umetnici i savremena kultura nepravedno nepodržani i da samostalni nezavisni projekti teško uspevaju da se održe jer ne postoji prostor u gradu za probe i stvaranje, a kasnije i za izvođenje. Tačno je da je na konkursu Grada Subotice za dodelu sredstava u kulturi, novac pre svega namenjen nacionalnim i tradicionalnim programima, kao i da na republičkom nivou sredstva odlaze u Beograd, a na pokrajinskom u Novi Sad”, kaže Vukov Ciganjik.

Oni su odlučili da pokušaju udruženo, planirano, otvoreno i pozitivno da grade zajednicu kroz kulturne programe i akcije, verujući da će na taj način uspeti da u bliskoj budućnosti stvore uslove za ulazak u fizički prostor koji bi bio finansijski samoodrživ, te bi time pružao različite sadržaje sugrađanima.

“Subotički je govoriti oba jezika sredine i to je nešto na čemu insistiramo u realizaciji naših projekata. Dok se ne steknu uslovi za ulazak u fizički prostor radimo na stvaranju simboličkog prostora razmene, slobode izražavanja, stvaranja, istraživanja i okupljanju zajednice oko zajedničke ideje. Takođe, jedan od bitnih strateških zadataka naše inicijative je redefinisanje javnog prostora i upotreba javnog prostora u svrhu  kulturnih dešavanja, jer izuzev činjenice da sada drugi prostor nemamo, smatramo da je javni prostor – prostor svih nas, i da to mogu biti mesta okupljanja i razmene, koja mogu doprineti i razvoju urbanog duha”, dodaje naša sagovornica.

Ona ističe da je evidentno da Subotici nedostaje nezavisni kulturni prostor koji bi bio prostor razmene, produkcije i prezentacije, mesto koje bi fizički i simbolički predstavljalo ostrvo slobode izražavanja, istraživanja, pomeranja granica, razvoja kritičke misli i aktivizma kao i učenja i umrežavanja, prostor otvoren za različite društvene grupe u kom se promovišu dvojezičnost i programi za sve sugrađane.  

Centar je osnovalo deset umetničkih udruženja iz Subotice: UG Klara i Rosa, Pozorišno udruženje ‘Letnji bioskop – Nyári Mozi’ Színházi Közösség, Udruženje građana ‘Artrust’, ‘Etnofest’, NoWave Films, Udruženje građana ’Junior muzički studio’, Udruženje građana ‘Authentic Vojvodina’, Udruženje građana ‘Iuventus Ventus’, Udruženje građana ‘Simposion’, Udruženje građana ‘Szab-Way Szinházi Szervezet’. Osnivači Centra su glumci, likovnjaci, muzičari, kulturni i omladinski radnici.

Strukturu udruženja Centra za savremenu kulturu i umetnost čini Koordinaciono telo, Skupština i Savet, koji se sastoji od eminentnih imena iz regiona koji će takođe biti velika podrška u radu. Savet čine Igor Štiks, Špela Trošt, Slađana Petrović Varagić, Iva Čukić, Višnja Kisić, Jasmina Prolić i Sabolč Tolnai.

Radio Plac – buduće digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost

Organizacija kulturnih dešavanja, povezivanje različitih aktera, umrežavanje umetnika i razmena znanja gotovo da je bila nemoguća u ovoj godini, te su inspirisani idejom stvaranja simboličkog prostora koji ne poznaje prostorne granice niti zabrane okupljanja tokom pandemije, osmislili onlajn Radio Plac, digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Subotica, koji uskoro počinje sa radom. Ovaj radijski program podržan kroz program Fondacije Jelena Šantić, a sve to zbog neophodnosti aktiviranja mladih i uključivanja u društvene tokove. Naime, različita istraživanja ukazuju da veći kulturni kapital koji pojedinac poseduje doprinosi povećanju aktivizma i zainteresovanosti za učešće u društvenim promenama. 

Pasivnost je prisutna i kod drugih društvenih grupa, ne samo kod mladih u Subotici, kao i negativna kritika, o čemu svedoče anonimni komentari na lokalnim portalima i društvenim mrežama, čime se samo pojačava polarizacija društva, kažu u ovom udruženju.

“Duboko verujemo da kultura i umetnost mogu biti sredstvo društvene promene kroz povezivanje i osnaživanje sugrađana koji se svakodnevno dele u tabore (jezik, nacija, političko opredeljenje, obrazovanje…) i aktiviranje svih sugrađana da promišljaju sadašnji trenutak, rešavaju aktuelne probleme i žive autentično. Insistirajući na programima koji su dvojezični i prožeti međuetničkom saradnjom, utiremo put razvoju kulture koja spaja, a ne razdvaja”, ističe sagovornica.

Osim muzičkog izbora, sastavljenog isključivo od neobjavljene muzike, amaterske muzike i slobodne muzike, radio je usmeren ka beleženju radiofonskih zapisa svakodnevnog života ljudi u zajednici. Brehtovo viđenje radija kao mogućnosti komunikacije među ljudima čini okosnicu ovog poduhvata, kaže ona.

“On mora biti sredstvo izražavanja zajednice u okviru koje deluje. U tom smislu, on razvija amaterizam i podstiče aktivno učestvovanje slušalaca u stvaranju programa. Kao deo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Radio Plac će kontinuirano predstavljati i aktuelno delovanje umetničkih udruženja i samostalnih umetnika iz Subotice i regiona i širiti prostor za novo promišljanje radija kao mogućeg stvaralačkog medija.”

Eksperimentalni prostor radio inicijative biće prostor umetnosti, predstavljanja najrazličitijih umetnika i autora, razgovora sa marginalizovanim društvenim grupama (pecarošima, pekarima, kasirkama, poštarima itd), online časova filozofije, bajki za decu, razgovora o slobodi, autentičnog dramskog i muzičkog programa, sirovog zvuka atmosfere fabrike, pijace, ulice, kafića… Centar za savremenu kulturu i umetnost je tačka okupljanja svih građana, prostor istraživanja, promišljanja, oslobađanja i povezivanja, koji kroz kreativne i edukativne programe aktivno okuplja i uključuje čitavu zajednicu te doprinosi promenama u društvu, ističu u udruženju.

“Prvi korak ka našem cilju je bilo okupljanje umetnika i umetničkih udruženja u Centar za savremenu kulturu i umetnost. Drugi korak je uspostavljanje partnerskog odnosa sa privatnim sektorom i podrška IT zajednice. Naredni korak je, posebno važan u doba pandemije, uspostavljanje digitalnog prostora komunikacije, stvaranja, edukacije i istraživanja kroz uspostavljanje onlajn radija koji ne poznaje prostorne granice te otvara mogućnosti za brojne saradnje. Važan korak je redefinisanje javnog prostora za promociju kulture i umetnosti i uključivanje sugrađana u naše inicijative jer je ovo neposredan, živ i inkluzivan upliv kulture i umetnosti u živote građana. Od izuzetne važnosti je izgradnja tima i uključivanje novih aktera, naročito mladih, u sprovođenje naše misije – stvaranja najpre simboličkog nezavisnog prostora za izražavanje a potom i fizičkog mesta okupljanja, razmene, produkcije i promocije”, dodaju.

Centar je promovisan u septembru, projektom Udruženja Klara i Rosa “Kvartitura”, kroz organizaciju sedam kulturnih dešavanja (radionice, koncerti, projekcija filma) u javnom prostoru u različitim delovima grada (ulica, park, šetalište, igralište), što je bila svojevrsna decentralizacija kulture i promocija lokalnih umetnika. Ideja je bila, kako kažu, da svakog prvog i trećeg petka u mesecu organizuju kulturni program u prostoru jednog od udruženja osnivača u omladinskom klubu “Kerul” u Subotici. Međutim, usled pogoršanih epidemioloških okolnosti, odustali su od te namere. 

Svi programi organizacija članova su ujedno i programi Centra. Predstavnici UG Etnofest su tokom oktobra organizovali autentične koncerte u vozovima kao i koncerte na neobičnim mestima  u okviru svog projekta “Trubaduri 2020”, navodi ona.

“Organizovan je i Šablon matinee & pop up store,  umetnički koncept koji spaja synth wave, new beat, acid house, electro clash techno ritmove sa prodajnom izložbom tokom koje su posetioci mogli da podrže lokalne umetnike. No wave films nas je uveo u svet avangardnog i eksperimentalnog američkog filma, što je bio svojevrstan edukativan program za sve zainteresovane. UG Letnji biskop je takođe u oktobru organizovalo zanimljivu radionicu za studente sa novosadske Akademije na svom imanju na Kelebiji. UG Iuventus Ventus kontinuirano radi sa mladima u Omladinskom kulturnom centru Kerulj be i okuplja značajan broj volontera. UG Klara i Rosa nastoji da strateški planira i piše projekte koji vode ka struktuiranom funkcionisanju Centra. Letos je na Kelebiji održan i trodnevni trening na kome su se članovi Centra povezali i radili na razvijanju strategije za delanje. Trening je podržala Rekonstrukcija, Ženski Fond, a facilitatorka je bila članica Saveta Iva Čukić, arhitekta i aktivistkinja iz Ministarstva prostora – Institut za javne politike”, kaže Vukov Ciganjik.

Dugoročno će raditi na cilju aktivnog uključivanja što većeg broja aktera, kroz mapiranje potreba zajednice, komunikaciju, obuku, saradnju na različitim nivoima kao i kroz razvoj sadržaja za zajednicu (radionice, osnaživanje u pokretanju njihovih inicijativa, obuke i edukacije za tim Centra, razvoj publike, produkcija sadržaja, izdavaštvo (časopis, studije, CD, ploče), onlajn radio, filmove, spotove, kulturna dešavanja (koncerti, predstave, izložbe, performansi, projekcije filmova, tribine, razgovori, književne promocije i večeri…), edukativne programe (radionice, obuke, treninzi, forum razgovori, istraživanja), primenjenu umetnost.

Umetnost je ključ svake političke borbe

Umetnost je ključ svake političke borbe

Nakon Festivala solidarnosti Odbranimo zidare društva, koji je održan od 28. do 30. juna u Radničkom muzeju „Trudbenik“, na ovom mestu zainteresovani građani mogu pogledati stalnu postavku o istoriji Trudbenika, privatizacije i štrajka, kao i izložbu fotografija iz rudarskog basena Bor.

Improvizovani muzej u beogradskoj ulici Luneta Milovanovića, nesvakidašnje je svedočanstvo građevinskih uspeha preduzeća Trudbenik, ali i sporne privatizacije, i izbacivanja radnika na ulicu. Radnički muzej „Trudbenik“ predstavlja svojevrsnu borbu umetnošću protiv izvršitelja.

Naime, tridesetak porodica, radnika nekadašnjeg građevinskog giganta koji žive u radničkoj koloniji na Konjarniku, od 2012. godine strepe da mogu završiti na ulici zbog sporne privatizacije preduzeća. Otvaranjem muzeja, aktivisti Kolektiva Radnički muzej „Trudbenik“ želeli su da privuku pažnju javnosti i aktuelizuju ovo pitanje, kao i da u muzeju stvore zajednicu koja bi se suprotstavljala izvršenjima.

„Naše aktivnosti su sada koncentrisane na nove pokušaje prinudnih iseljenja stanara naselja, koja su počela 6. juna, tako da pozivamo građane da prate Fejsbuk stranicu Združene akcije krov nad glavom i da se okupe kada bude zakazano sledeće prinudno iseljenje”, navodi aktivista Kolektiva Radnički muzej „Trudbenik“ Ivan Zlatić.

Solidarna odbrana stanara naselja je, kako ističe, najvažnija “postavka” muzeja u ovom trenutku.

„Umetnostje lepša strana aktivizma, jer kroz vizualni materijal može da predstavi borbu koja upravo u slici postaje emotivno nabijenija i neposrednija. Umetnost kao takva ključ je u svakoj političkoj borbi i aktivizmu“, navodi aktivista Kolektiva Nemanja Pantović.

Saglasan je i Zlatić, koji kaže da umetnost može da igra veliku ulogu u artikulaciji društvenih problema i u objašnjavanju uzroka svakodnevnih muka kroz koje ljudi prolaze.

„Problemi koji nam zagorčavaju život su sve složeniji, gubimo se u detaljima svojih „slučajeva” i u banalnim objašnjenjima uzroka problema koje nam servira medijska propaganda. Radnička klasa je danas dovedena u situaciju da čita samo Informer i sudska akta. To im je jedina lektira, jer žive pod stravičnom ekonomskom prinudom i nemaju vremena i snage da od šume konfuznih posledica kapitalizma sagledaju kapitalizam kao suštinski problem. Angažovana umetnost može dati veliki doprinos da se problemi ogole“, objašnjava.

Pantović dodaje da Kolektiv veruje da umetnost može da doprinese veoma bitnom osećaju prepoznavanja sebe u slici, odnosno prepoznavanja sebe u borbi.

„Definitivno se širi taj krug ljudi koji deli interesovanje za ovu temu, i nadamo se da će tako i biti. Muzej će biti ovde dok je tu i kolonija. Mi ćemo biti tu dok se radnicima ne reši ovo pitanje,“ podvlači Pantović.

Osim stalne postavke o Trudbeniku, muzej je otvoren za izlaganja svih umetnika koji žele da predstave svoje ideje, a kojima institucije pod kontrolom grada nisu dostupne ili koji su cenzurisani.

„Mislimo da je jako važno ne samo da umetnici i umetnice solidarno podrže stanare, već i da predstave svoj rad u radničkom naselju, van mejnstrim kulturnih institucija i prostora. Solidarna odbrana prava na dom direktnim akcijama je najvažniji deo našeg rada, ali nije jedini. Život nije samo golo preživljavanje i borba za opstanak i ne smemo da dozvolimo da se u to pretvori“, smatra Zlatić.