Udruženje građana Klara i Rosa, Subotica: Uloga aktivista je da budu glasnici promena, da neprestano ulivaju optimizam i veru da je promena moguća

Otvaranjem prve galerije pod vedrim nebom, organizacijom radionica kreativnog preduzetništva i pokretanjem onlajn prodavnice gde se mogu pogledati i kupiti dela umetnika iz Subotice, udruženje „Klara i Rosa“ nastavlja da osnažuje kulturne radnike. Ovo udruženje pokrenulo je i onlajn radio “Plac”, a za naredne mesece najavljuju nove radionice, koncerte i umetnike kojim nastavljaju da bude kulturu ovog dela Vojvodine. Za promeni.rs iz ovog udruženja govorili su o svojoj priči i aktivizmu.

-Zbog čega je aktivizam važan?

Višedecenijske društveno-političke okolnosti u našoj državi, temeljno i duboko ubedile su svakog pojedinca da njegova akcija nema moć da promeni išta. Sugrađani su pasivni, nezainteresovani i ne veruju da je društvena promena moguća. Društvo je polarizovano, naginje radikalnim desnim idejama i neguje uverenja koje se kritički ne propituju već nasleđuju sa generacije na generaciju. Uloga aktivista je da budu glasnici promena, da neprestano ulivaju optimizam i veru da je promena moguća, otvaraju mogućnosti, donose alternative, podsećaju na važnost akcije i očuvanja životne sredine, građanskih vrednosti i ljudskih prava. Verujemo da su kultura i umetnost najfiniji alati komunikacije sa sugrađanima koji postepeno mogu dovesti do pojedinačne promene, katarze i oplemenjivanja svakodnevnog života.

-Koja je bila inicijalna kapisla da započnete Vašu aktivističku priču?

Projekat “Jedna uz drugu” realizovan od novembra 2018. godine do aprila 2019. godine, koji je ujedinio subotičke nezavisne umetnice, mapirao je nepostojanje fizičkog nezavisnog kulturnog prostora u Gradu, ali i snažnu potrebu za stvaranjem, povezivanjem i izgradnjom simboličkog prostora i atmosfere slobode izražavanja, istraživanja, povezivanja i razmene. Jačanje tradicionalnih sadržaja, nacionalnih ideja, sve veća zatvorenost i inertnost gradskih institucija kao i proterivanje stručnih ljudi iz javnih kulturnih institucija, nagnala nas je da samostalno pokušamo da unapredimo položaj nezavisnih umetnika, ali i da kulturu i umetnost učinimo dostupnim građanima Subotice na dva jezika (srpsko-hrvatskom i mađarskom), čvrsto se zalažući za solidarnost, decentralizaciju, dvojezičnost, razvoj kritičkog mišljenja, demokratizaciju kulture i umetnosti kao i buđenje građanske svesti. Septembra 2019. godine smo odlučile da ćemo organizovano i udruženo nastaviti da, nasuprot gradskoj političkoj strategiji, kulturu koristimo kao sredstvo koje spaja, a ne razdvaja sugrađane.

-Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

Večita dilema: otići ili ostati? Svakodnevno se potvrđuje činjenica da je izazovno funkcionisanje u našem društvu, naročito u malom gradu u kom je svakodnevni narativ zasnovan na nacionalnim podelama, etničkom ili partijskom pripadanju, biranju strane i dobijanju nagrade ili kazne za svoj izbor. U ovim okolnostima veliki broj naših sugrađana je, zbog dvojnog državljanstva, odlučio i uspeo da ode. Svakodnevno svedočimo da svako ko pokušava da gradi, spaja, ujedinjuje, edukuje, aktivira, animira, unapređuje, pokreće, nema podršku većine, te njegov rad ostaje neprepoznat i neshvatljiv za šire društvene grupe. Takođe, dešava se da se rezultati tuđeg rada prisvajaju i predstavljaju kao delovanje Gradske uprave, te napori organizacije ostaju neprepoznati od strane sugrađana. U Subotici je veoma nerazvijen civilni sektor, mali je broj organizacija koje profesionalno funkcionišu jer je izazovno finansijski opstati. Retka smo organizacija koja se potpuno, posvećeno, tokom celog svog dana bavi projektnim zadacima. Svesne smo da je za promenu potrebno vreme i proces, te da bismo zaista napravile temeljnu promenu, moramo postepeno, strateški, osmišljeno i strpljivo da radimo, te korak po korak, da svakodnevno gradimo atmosferu u kojoj, u budućnosti, želimo  da živimo. Ako odlučimo da ostanemo, nemamo drugi izbor do da nastavimo da se borimo za bolje društvo, probuđenog pojedinca, aktivnog sugrađanina koji će nam se u borbi priključiti.

Foto Szerda Zsófia

-Koji su Vam bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

Svako nastojanje da se neki javni prostor oplemeni i redefiniše dovodi do komunikacije sa nadležnima, do prebacivanja nadležnosti sa jedne kancelarije na drugu, do pisanja mnoštva zahteva, molbi, upita i čekanja na njihove odgovore. Susret sa birokratijom, dozvolama i nepromišljenim odlukama i objašnjenjima koja se nekritički prenose (po principu copy-paste) iz zvaničnih dokumenata, čini da se zapitamo o pojedinačnoj odgovornosti u trenutnom društvenom uređenju i da shvatimo da društvo čine pojedinci koji imaju izbor da biraju ono što čine. Mnogo puta pomislimo da je uzaludno ono što radimo te da se borimo sa vetrenjačama, ali sutrašnji dan donese novu energiju i mi nastavljamo da radimo ono u šta verujemo. Prekarni radni položaj, neizvesno finansiranje, brojni zahtevi donatora i projektna birokratija, dodatni su izazovi na aktivističkom putu. Ono što je jedino izvesno je da je ovo naš put, na kom učimo, saznajemo i otkrivamo.

-Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

Tokom svakog projekta ili akcije osećamo uzbuđenje ali i radost nakon uspešno organizovanog događaja kada sugrađane vidimo nasmejane, zadovoljne i zahvalne što se nešto drugačije i novo dogodilo u našem gradu. Mnogo radimo i nekad uzaludno trošimo mnogo energije za nešto što se lakše može uraditi, ali mnogo i učimo, upoznajemo, saznajemo i sve nas to lično motiviše da nastavimo sa radom.  U maloj sredini veoma je teško pronaći kreativan posao, a kako su članice organizacije sa umetničkih fakulteta i istovremeno i same predstavljaju ciljnu grupu za čiji se bolji položaj bore, uspele su da same stvore kreativan, specifičan i autentičan posao koji doprinosi i zajednici i njima lično. Čini se da kroz ovaj proces dokazujemo da je moguće i u izazovnoj, maloj i zatvorenoj sredini uspeti izgraditi vrednost, ako se strpljivo, uporno, hrabro i promišljeno ne odustaje od svog htenja. Kada odlučimo da ostanemo, ovo je jedini izbor koji imamo.

-Po(r)uka budućim aktivistima…

Budi promena koju želiš da vidiš ali ne očekuj da će tvoji napori sutra doneti rezultate i uživaj u procesu!

-Podrška kroz rs nam je značila zbog…

Podrška kroz promeni.rs nam je mnogo značila jer smo u radu sa timom Fondacije Jelena Šantić došli do brojnih uvida te redefinisali svoje zadatke i nastojanja. Prošli smo kroz dugačak put uviđanja da fizički nezavisni kulturni prostor nije ono za šta smo još spremni, iako nam je to bila prva stavka na listi. Mnogo je važnije pripremiti teren za taj kulturni prostor, izgraditi simbolički prostor razmene, istraživanja, slobode, atmosferu u kojoj je normalno da se pripadnici različitih generacija, nacija, jezika, profesija susreću i sarađuju. Trenutno radimo na razvoju publike i stvaranju okolnosti u kojima će građani Subotice biti u mogućnosti da što više otkriju, nauče, saznaju kroz kulturu i umetnost. Dvorišna galerija, Radio Plac – radio zajednice, umetničke intervencije u javnom prostoru i brojna kulturna dešavanja samo su kanali kojima nastojimo da skrenemo pažnju, probudimo, zapitamo, okupimo i aktiviramo sugrađane te doprinesemo povećanju kvaliteta života u Subotici.

Tim Fondacije Jelena Šantić, Grupe 484 i Nacionalne koalicije za decentralizaciju, koji su nam bili podrška u ovom procesu, postavili su nas na noge i neizmerno smo zahvalne na zaista iskrenoj pomoći našem radu, posvećenosti, načinu komunikacije, fleksibilnosti i osećaju da smo na istom zadatku kao partneri, a ne u poziciji donator-korisnik donacije, koji često zna da bude veoma stresan. Zaista smo osećale da gajimo iste vrednosti i iskrenu želju za promenom, i da je sadržaj važniji od ispunjavanja formi.

Podrška nam je značila jer smo se povezale sa sličnim organizacijama u Srbiji (često jedni drugima možemo biti motivatori i podrška), naučile smo mnogo, preispitale naša uverenja, otkrile nove načine funkcionisanja, ali i dobile finansijsku podršku za naše ideje te izgradile organizaciju koja je prepoznatljiva u Srbiji.

Radiom do boljeg položaja umetnika i kulturnih radnika, ali i buđenja mladih

Nakon skoro godinu dana pripreme, proteklog leta formirano je krovno udruženje “Centar za savremenu kulturu i umetnost, Subotica – Kortárs Kulturális és Művészeti Központ, Szabadka”, čiji su članovi  shvatili da se položaj nezavisnih umetnika i kulturnih radnika može poboljšati samo kroz udruženo i planirano delovanje. Trenutno su u procesu stvaranja radio sadržaja – snimaju se emisije, prikuplja muzički sadržaj, a od januara 2021. godine trebalo bi da počne sa radom radio na adresi Centra, koji će predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, i na taj način upoznati javnost sa njihovim stvaralaštvom.

Kako kaže jedna od članica udruženja Gordana Vukov Ciganjak, u procesu su animiranja sagovornika i intenzivno rade na sakupljanju autorskih dela koji ne podležu autorskim pravima.

“Kroz projekat “Izgradnja zajednice kroz kulturne prakse”, Udruženja građana Klara i Rosa, podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, nameravamo ostvariti saradnju sa umetničkom skupinom iz Slovenije (Zavod Sploh, Ljubljana), Hrvatske (KC ROJC, Pula) i Mađarske (Szabadkikoto, Pečuj). Putem radija ćemo predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, upoznati se sa njihovim stvaralaštvom i načinima funkcionisanja, samoodrživosti, uporediti okolnosti i pokušati učiti iz primera dobrih praksi”, kaže sagovornica.  

Veruju da možemo unaprediti sredinu u kojoj živimo, ukoliko se okrenemo onome što najbolje znamo.

“Nema svrhe baviti se kritikom i negativnim viđenjem stvarnosti ukoliko ne nudimo rešenje. Evidentno je da je kultura u nezavidnom položaju, jer se sistemski radi na urušavanju svega što je vredno. Evidentno je da su lokalni umetnici i savremena kultura nepravedno nepodržani i da samostalni nezavisni projekti teško uspevaju da se održe jer ne postoji prostor u gradu za probe i stvaranje, a kasnije i za izvođenje. Tačno je da je na konkursu Grada Subotice za dodelu sredstava u kulturi, novac pre svega namenjen nacionalnim i tradicionalnim programima, kao i da na republičkom nivou sredstva odlaze u Beograd, a na pokrajinskom u Novi Sad”, kaže Vukov Ciganjik.

Oni su odlučili da pokušaju udruženo, planirano, otvoreno i pozitivno da grade zajednicu kroz kulturne programe i akcije, verujući da će na taj način uspeti da u bliskoj budućnosti stvore uslove za ulazak u fizički prostor koji bi bio finansijski samoodrživ, te bi time pružao različite sadržaje sugrađanima.

“Subotički je govoriti oba jezika sredine i to je nešto na čemu insistiramo u realizaciji naših projekata. Dok se ne steknu uslovi za ulazak u fizički prostor radimo na stvaranju simboličkog prostora razmene, slobode izražavanja, stvaranja, istraživanja i okupljanju zajednice oko zajedničke ideje. Takođe, jedan od bitnih strateških zadataka naše inicijative je redefinisanje javnog prostora i upotreba javnog prostora u svrhu  kulturnih dešavanja, jer izuzev činjenice da sada drugi prostor nemamo, smatramo da je javni prostor – prostor svih nas, i da to mogu biti mesta okupljanja i razmene, koja mogu doprineti i razvoju urbanog duha”, dodaje naša sagovornica.

Ona ističe da je evidentno da Subotici nedostaje nezavisni kulturni prostor koji bi bio prostor razmene, produkcije i prezentacije, mesto koje bi fizički i simbolički predstavljalo ostrvo slobode izražavanja, istraživanja, pomeranja granica, razvoja kritičke misli i aktivizma kao i učenja i umrežavanja, prostor otvoren za različite društvene grupe u kom se promovišu dvojezičnost i programi za sve sugrađane.  

Centar je osnovalo deset umetničkih udruženja iz Subotice: UG Klara i Rosa, Pozorišno udruženje ‘Letnji bioskop – Nyári Mozi’ Színházi Közösség, Udruženje građana ‘Artrust’, ‘Etnofest’, NoWave Films, Udruženje građana ’Junior muzički studio’, Udruženje građana ‘Authentic Vojvodina’, Udruženje građana ‘Iuventus Ventus’, Udruženje građana ‘Simposion’, Udruženje građana ‘Szab-Way Szinházi Szervezet’. Osnivači Centra su glumci, likovnjaci, muzičari, kulturni i omladinski radnici.

Strukturu udruženja Centra za savremenu kulturu i umetnost čini Koordinaciono telo, Skupština i Savet, koji se sastoji od eminentnih imena iz regiona koji će takođe biti velika podrška u radu. Savet čine Igor Štiks, Špela Trošt, Slađana Petrović Varagić, Iva Čukić, Višnja Kisić, Jasmina Prolić i Sabolč Tolnai.

Radio Plac – buduće digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost

Organizacija kulturnih dešavanja, povezivanje različitih aktera, umrežavanje umetnika i razmena znanja gotovo da je bila nemoguća u ovoj godini, te su inspirisani idejom stvaranja simboličkog prostora koji ne poznaje prostorne granice niti zabrane okupljanja tokom pandemije, osmislili onlajn Radio Plac, digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Subotica, koji uskoro počinje sa radom. Ovaj radijski program podržan kroz program Fondacije Jelena Šantić, a sve to zbog neophodnosti aktiviranja mladih i uključivanja u društvene tokove. Naime, različita istraživanja ukazuju da veći kulturni kapital koji pojedinac poseduje doprinosi povećanju aktivizma i zainteresovanosti za učešće u društvenim promenama. 

Pasivnost je prisutna i kod drugih društvenih grupa, ne samo kod mladih u Subotici, kao i negativna kritika, o čemu svedoče anonimni komentari na lokalnim portalima i društvenim mrežama, čime se samo pojačava polarizacija društva, kažu u ovom udruženju.

“Duboko verujemo da kultura i umetnost mogu biti sredstvo društvene promene kroz povezivanje i osnaživanje sugrađana koji se svakodnevno dele u tabore (jezik, nacija, političko opredeljenje, obrazovanje…) i aktiviranje svih sugrađana da promišljaju sadašnji trenutak, rešavaju aktuelne probleme i žive autentično. Insistirajući na programima koji su dvojezični i prožeti međuetničkom saradnjom, utiremo put razvoju kulture koja spaja, a ne razdvaja”, ističe sagovornica.

Osim muzičkog izbora, sastavljenog isključivo od neobjavljene muzike, amaterske muzike i slobodne muzike, radio je usmeren ka beleženju radiofonskih zapisa svakodnevnog života ljudi u zajednici. Brehtovo viđenje radija kao mogućnosti komunikacije među ljudima čini okosnicu ovog poduhvata, kaže ona.

“On mora biti sredstvo izražavanja zajednice u okviru koje deluje. U tom smislu, on razvija amaterizam i podstiče aktivno učestvovanje slušalaca u stvaranju programa. Kao deo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Radio Plac će kontinuirano predstavljati i aktuelno delovanje umetničkih udruženja i samostalnih umetnika iz Subotice i regiona i širiti prostor za novo promišljanje radija kao mogućeg stvaralačkog medija.”

Eksperimentalni prostor radio inicijative biće prostor umetnosti, predstavljanja najrazličitijih umetnika i autora, razgovora sa marginalizovanim društvenim grupama (pecarošima, pekarima, kasirkama, poštarima itd), online časova filozofije, bajki za decu, razgovora o slobodi, autentičnog dramskog i muzičkog programa, sirovog zvuka atmosfere fabrike, pijace, ulice, kafića… Centar za savremenu kulturu i umetnost je tačka okupljanja svih građana, prostor istraživanja, promišljanja, oslobađanja i povezivanja, koji kroz kreativne i edukativne programe aktivno okuplja i uključuje čitavu zajednicu te doprinosi promenama u društvu, ističu u udruženju.

“Prvi korak ka našem cilju je bilo okupljanje umetnika i umetničkih udruženja u Centar za savremenu kulturu i umetnost. Drugi korak je uspostavljanje partnerskog odnosa sa privatnim sektorom i podrška IT zajednice. Naredni korak je, posebno važan u doba pandemije, uspostavljanje digitalnog prostora komunikacije, stvaranja, edukacije i istraživanja kroz uspostavljanje onlajn radija koji ne poznaje prostorne granice te otvara mogućnosti za brojne saradnje. Važan korak je redefinisanje javnog prostora za promociju kulture i umetnosti i uključivanje sugrađana u naše inicijative jer je ovo neposredan, živ i inkluzivan upliv kulture i umetnosti u živote građana. Od izuzetne važnosti je izgradnja tima i uključivanje novih aktera, naročito mladih, u sprovođenje naše misije – stvaranja najpre simboličkog nezavisnog prostora za izražavanje a potom i fizičkog mesta okupljanja, razmene, produkcije i promocije”, dodaju.

Centar je promovisan u septembru, projektom Udruženja Klara i Rosa “Kvartitura”, kroz organizaciju sedam kulturnih dešavanja (radionice, koncerti, projekcija filma) u javnom prostoru u različitim delovima grada (ulica, park, šetalište, igralište), što je bila svojevrsna decentralizacija kulture i promocija lokalnih umetnika. Ideja je bila, kako kažu, da svakog prvog i trećeg petka u mesecu organizuju kulturni program u prostoru jednog od udruženja osnivača u omladinskom klubu “Kerul” u Subotici. Međutim, usled pogoršanih epidemioloških okolnosti, odustali su od te namere. 

Svi programi organizacija članova su ujedno i programi Centra. Predstavnici UG Etnofest su tokom oktobra organizovali autentične koncerte u vozovima kao i koncerte na neobičnim mestima  u okviru svog projekta “Trubaduri 2020”, navodi ona.

“Organizovan je i Šablon matinee & pop up store,  umetnički koncept koji spaja synth wave, new beat, acid house, electro clash techno ritmove sa prodajnom izložbom tokom koje su posetioci mogli da podrže lokalne umetnike. No wave films nas je uveo u svet avangardnog i eksperimentalnog američkog filma, što je bio svojevrstan edukativan program za sve zainteresovane. UG Letnji biskop je takođe u oktobru organizovalo zanimljivu radionicu za studente sa novosadske Akademije na svom imanju na Kelebiji. UG Iuventus Ventus kontinuirano radi sa mladima u Omladinskom kulturnom centru Kerulj be i okuplja značajan broj volontera. UG Klara i Rosa nastoji da strateški planira i piše projekte koji vode ka struktuiranom funkcionisanju Centra. Letos je na Kelebiji održan i trodnevni trening na kome su se članovi Centra povezali i radili na razvijanju strategije za delanje. Trening je podržala Rekonstrukcija, Ženski Fond, a facilitatorka je bila članica Saveta Iva Čukić, arhitekta i aktivistkinja iz Ministarstva prostora – Institut za javne politike”, kaže Vukov Ciganjik.

Dugoročno će raditi na cilju aktivnog uključivanja što većeg broja aktera, kroz mapiranje potreba zajednice, komunikaciju, obuku, saradnju na različitim nivoima kao i kroz razvoj sadržaja za zajednicu (radionice, osnaživanje u pokretanju njihovih inicijativa, obuke i edukacije za tim Centra, razvoj publike, produkcija sadržaja, izdavaštvo (časopis, studije, CD, ploče), onlajn radio, filmove, spotove, kulturna dešavanja (koncerti, predstave, izložbe, performansi, projekcije filmova, tribine, razgovori, književne promocije i večeri…), edukativne programe (radionice, obuke, treninzi, forum razgovori, istraživanja), primenjenu umetnost.