Na “Dorćol park festu” počelo prikupljanje potpisa za izgradnju parka

Mesto za igru, trčanje, pevanje, za radionice i male pozorišne predstave – ovako Dorćolci vide budući park u svom naselju. Sve ove ideje i predloge koje su dale komšije iz kraja predstavljene su na “Dorćol park festu”. U toku je i prikupljanje potpisa za izgradnju parka koji je na ovom mestu planiran još pre 20 godina, ali nikada nije izgrađen.

Udruženje “Komšije sa Dorćola” je zajedno sa “Ekonautom” preduzelo prve korake kako bi deo Dorćola, u blizini Sportske gimnazije, dobio komšijski park. Na “Dorćol park festu” su u okviru radionice “Kakav park želimo” pitali građane kako vide uređenje zelenog prostora na uglu Mihizove i Herceg Stjepana u Beogradu. Kako bi to zaista bilo mesto za sve generacije svoje predloge davali su i najmlađi na radionicama, kaže Srđan Cvetić iz ovog udruženja.

“Videćemo šta su deca zamislila kako treba da izgleda parkić, dobiće nagrade svi koji su napravili najbolje ideje, odnosno koji su bili najbolji. Suštinski, jako smo zadovoljni, jer je veći odziv nego što smo očekivali”, navodi Cvetić.

Tokom ovog jednodnevnog festivala promovisana je zaštita životne sredine, a na radionicama su deca u posebno osmišljenim žardinjerama pravila takozvanu urbanu baštu. Sa mališanima je na radionicama bila Sabina Kerić, iz udruženja Ekonaut. 

“Dogovorili smo se sa udruženjem da radimo na zagovaranju parka koji želimo da ovde bude. Organizovali smo radionicu koja treba da simulira proces kada se prave parkovi uz učešće građana. Kod nas ti procesi još uvek nisu utvrđeni, praktično, ne postoje, a zapravo bi trebalo da budu vrlo važan alat kada se donese odluke kako će se neki prostor koristiti, ko su njegovi korisnici i da, zapravo, to budu ljudi koji taj prostor koriste ili ka njemu gravitiraju. Pružili smo mogućnost da kažu svoje mišljenje, da kažu šta treba tu da bude – da li treba da se sedi, da li treba da bude mesta za sadnju”, ističe Kerićeva. 

Zelenilo i biljke doprinose i borbi protiv klimatskih promena, jer je, kako kaže, potrebno više otvorenih površina i otvorene zemlje. 

“Imamo malo sušu, pa malo poplave, i to treba uzeti u obzir kada se projektuju prostori. Jako malo faktora utiče na uređenje prostora i to su zapravo neki sebični interesi lokalnih investitora ili ljudi koje zanima samo da naprave neki profit, da obrnu neki novac kroz preskupe stanove koje više ni ne znamo ko plaća ni na koji način”, kaže Kerićeva. 

Dorćolci čekaju park skoro 20 godina

Plan za ovaj prostor rađen je 2004. godine. Ideja je bila da se parkom od 1000 kvadrata ozeleni Stari grad koji inače ima malo zelenila. Međutim, realizacija ovog plana nadležnima do sada nije bila prioritet. 

“Postojala je i inicijativa da se, umesto parka, izgradi 2.000 kvadrata stambenog prostora. Stanovnici su se tada pobunili, stavili svoje primedbe i komisija je 2013. godine usvojila iste te primedbe i ostavila ovde park. Tako da je i dalje po važećem planu ovde park, sada samo čekamo kada će se steći uslovi da se realizuje. Ova inicijativa je zaista nešto lepo, i ja sam došla da to podržim”, kaže urbanistkinja Zorica Alavantić.

Glavni problem kod izgradnje parka su imovinsko-pravni odnosi, tačnije nekoliko parcela različitih vlasnika i oronuli objekti navode iz ovog udruženja. Kako kažu taj problem može da reši jedino Grad Beograd, a potom bi udruženje moglo da napravi park. 

“Kada budemo sakupili dovoljno potpisa koji su na nivou Starog grada pokrenućemo građansku inicijativu. Predložićemo gradskom pravobraniocu da pokrene postupak po predlogu za eksproprijaciju. U tom postupku, gradski pravobranilac bi trebao da konstatuje da postoji javni interes da ovde postoji park i da predloži da grad reši te imovinske odnose na ovoj parceli, formira sve što je potrebno i da obešteti te ljude koji se nalaze trenutno ovde, koji su se javili i koji su zainteresovani”, objašnjava Srđan Cvetić.

Inače, udruženje “Komšije sa Droćola” se više od dve godine protivi projektima koji, kako kažu, nisu po meri građana, koji su suprotni od urbanističkih planova i propisa. Zalažu se za održivi razvoj i zdraviju životnu sredinu. Cilj im je da se što veći broj građana uključi i učestvuje u javnim raspravama, jer je to, smatraju, najbolji način da dođu do rešenja koja su u javnom interesu. 

 

“Komšije sa Dorćola” pokrenule su inicijativu za parkić u ovom delu grada

Kako bi napravili parkić u svom kraju, “Komšije sa Dorćola” pokrenuli su inicijativu “Želimo parkić”. Ova inicijativa bavi se urbanim džepovima koji su zapušteni decenijama unazad, a koji postoje u urbanističkim planovima. Planiraju da ožive i naprave mesto za decu i starije koji će moći da uživaju u ovom kraju. 

Kako kaže Srđan Cvetić inicijativa je nastala zbog jedne zajedničke akcije koja je krenula pre dve godine u vezi sa urbanističkim planovima koji su se sprovodili na donjem Dorćolu. 

“Mi smo se tu okupuli iz što bi se reklo lokalne zajednice da bukvalno iskažemo jednu vrstu protesta u vezi sa trolejbuskim saobraćajem koji se tada sprovodio ulicama koje mislimo da nisu bile adevatne i primetili smo tek u fazi izvođenja da se nešto dešava tako da smo izašli da iskažemo vrstu neko građanskog protesta”, kaže Cvetić. 

Tada su tražili da im se dostave sve informacije u vezi sa tim projektima koji su se izvodili.

“U tim postupcima pokušali smo da se uključimo kao građani. Formirali smo građansko udruženje da bi mogli kao pravno lice da ukažemo na neke nedostatke i da zatražimo neke informacije za koje mislimo da nam nikad nisu predočene. Samim tim došlo je do toga da se ti projekti zaustave na nekih godinu – godinu i po dana u izvođenju, a kasnije smo se žalili i došli do Upravnog suda gde se sada vodi i pravni spor u vezi sa tim građevinskim dozvolama za koje mislimo da su nezakonite”, ističe Cvetić.

Jedan vid urbanističih džepova predstavlja i deo kod Sportske gimnazije na Dorćolu. Oni su u urbanističkom planu pronašli da je taj deo namenjen zelenim površinama. 

“Suštinski, to su urbani džepovi koji su iz nekog da li privatnog interesa, investitorskog interesa ostavljeni da tako propadaju gde bi grad trebao da reši imovinsko-prave odnose i da omogući da se na tim parcelama naprave ili parkovi ili urbane bašte što smo mi pokrenuli preko nekih građanskih anketa u kojima hoćemo da aktiviramo sve ljude i lokalnu zajednicu da se uključe u taj projekat i da kažu šta bi zapravo želeli da bude na Dorćolu”, ističe on.

Na Dorćolu, kaže, nema dovoljno ni zelenih površina a za sada ima samo jedan parkić. 

“Od grada nismo dobili nikakve informacije, za sada, oni su se samo zainteresovali u čišćenju ovog dela parcele koji je jedna četvrtina, koja bi trebalo da se kasnije formira u veliki park. Grad je rekao da nema trenutno para, što mislimo da nije suštinski problem. Građani, oni stariji, znaju za neke projekte, koji su stari i 20 godina. Mi smo čak došli do nekih urbanista koji su radili na tom projektu i rekli su da to definitivno treba da se uradi, ali da prosto iz nekog drugog interesa nije došlo do izvođenja. Najmlađi naši sugrađani, deca i ljudi sa kućnim ljubimcima, su najviše zainteresovani za to i mi smo njima kroz tu anketu omogućili da nacrtaju na primer šta bi želeli ovde da bude što će biti jako interesantno da vidimo koja su sva rešenja”, kaže Cvetić. 

Iz inicijative pozivaju sve da im se priključe, i starije i mlađe, jer bi najviše voleli da dođu ljudi sa decom zato što žele da bude akcenat na deci koja će zapravo crtati i koji će zamisliti idejno park. 

“Mislimo će deca imati najbolje ideje i njihove želje su nam nekako najbitnije. Naravno, i najstariji su nam bitni, želimo i za njih da napravimo negde gde bi oni mogli da na javnoj površini se okupe i da se druže. Biće neke male nagrade za sve učesnike i za one koji budu imali najbolje ideje ćemo spremiti posebne nagrade, i ono što je najbitnije, na kraju, da se družimo, da se upoznamo i da se svi starograđani i Dorćolci zapravo dođu i da vidmo kako bi izgledao najnoviji odosno najmađi park na Dorćolu”, dodaje Cvetić.

Do sada su imali skupljali potpise, jednu vrstu peticije koja se obavlja na Dorćolu. Uskoro planiraju festival, na kome će se promovisati zaštita životne sredine, koja je, kako kaže Cvetić, ozbiljno narušena i zagađena. 

“Imamo tu anketu koja se dešava i preko društvenih mreža, Fejbuka, Instagrama, ljudi popunjavaju anketu i mi ćemo na kraju videti šta najviše ljude interesuje. 19. septembra biće organizovan festivač na ovom delu koji je sada raščišćen, gde ćemo napraviti neku vrstu radionica, gde će nam naši prijatelji iz Ekonauta pomoći oko urbanih bašti i uopšte nekih biljaka koje bi mogle da se zasade u ovom urbanom jezgru”, ističe on. 

Za potrebe inicijative konkurisali su preko sajta promeni.rs gde su od organizacije “CRTA” dobili i materijalnu, ali i i savetodavnu pomoć. 

“Mnogo nam je značilo, jer je ovo pre svega grupa ljudi koji su entuzijasti, koji se bave različitim strukama. Niko od nas nije urbanista, ali mislimo da možemo da skrenemo pažnju kroz tu neku zajedničku akciju i da nekako napravimo kampanju koja će biti ostvariva i skladu sa zakonom, tako da definitivno nam mnogo znači ko god nam pomogne, a CRTA nam je tu dosta pomogla”, ističe on.

U narednim danima je planirana akcija čišćenja ovog dela prostora kako bi sve bilo spremno za predstojeći festival.