Snežana Manić, udruženje Lav: Otvorili smo vrata ’’nevidljivima’’

Budući da sistem, zbog komplikovanih administativnih procedura, neretko zatvara vrata siromašnima i ljudima na društvenoj margini, nekoliko entuzijastkinja iz Pirota, odlučilo je da im ta vrata otvori. Aktivistikinje udruženja Lav iz Pirota su prepoznale probleme velikog broja ’’nevidljivih’’ i pokrenule inicijativu Otvorena vrata. Isprva su ih socijalne  službe gledale kao rivalke, ali  su im one pokazale da su im, zapravo, partneri koji su na istom zadatku. O ovom, ali i o drugim izazovima i prilikama za Aktivistički leksikon govori jedna od Lavica Snežana Manić.

 Zbog čega je aktivizam važan?

  U  svakom  društvu koje teži demokratskom uređenju i nenasilnom rešavanju problema svakog pojedinca, ali i zajednice u celini – aktivizam bi trebalo da igra jednu od ključnih uloga. Budući da je cilj svakog aktivizma da se najrazličitijim aktivnostima unapredi stanje, podigne svest ljudi o najrazličitijim problemima, prevenira ili zaštiti od nasilja dovoljno govori o značaju aktivizma u stvaranju boljih uslova života na čitavoj planeti.

   Koja je bila inicijalna kapisla da pokrenete inicijativu?

 Realizujući brojne projekte koji su podrazumevali aktivnosti na terenu i neposredni kontakt sa građanima, došli smo do poražavajućih podataka da aktuelni sistem socijalne zaštite zbog administrativnih i zakonskih procedura ne prepoznaje sve one kojima je neophodna pomoć i podrška društva. Broj onih koji su “nevidljivi” za sistem je veći od broja korisnika socijalne zaštite. Tako smo, na primer, u selu Izvor koje je udaljeno samo nekoliko kilometara od Pirota naišli na porodicu (majka stara 70 godina i sin 47 godina) koji nemaju nikakve prihode, nemaju socijalno niti zdravstveno osiguranje. Oni žive ispod svakog dostojanstva. Nemaju pravo na socijalnu pomoć jer je majka od roditelja nasledila 10 ari zemlje koja je nepristupačna za obradu, a ne može ni da se proda.Sin je završio višu školu, ali nikada nije uspeo da dođe do stalnog zaposlenja. Život u takvim uslovima je doveo do toga da je psihički oboleo i sada niko ni ne želi da ga zaposli. Majka je hronični srčani bolesnik. Oboje su bez lične karte i zdravstvene knjižice  što znači da nemaju osnovne uslove za lečenje. Njihov život zavisi od dobre volje komšija koji im donesu po nešto od hrane, obuće i odeće. Zbog neplaćenih računa za utrošenu električnu energiju, oni su godinama bez struje. Ovo je samo jedan, ali najdrastičniji primer koji nas je naterao da pokrenemo inicijativu za  podizanjem svesti javnosti o kvalitetu života tzv. “nevidljivih”  kategorija stanovništva kao i o potrebi da se  ovakvi slučajevi uključe u sistem socijalne zaštite.

– Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

 Upravo u pomenutom slučaju nam se desilo da doživimo neprijatnosti koje su nas navele da se zapitamo zašto nam je sve ovo potrebno. Kao što sam več navela, sin je psihički oboleo pa je, najpre, pristao da nam govori o problemima sa kojima se majka i on svakodnevno suočavaju. Međutim, kada smo to sve zabeležili, on se razbesneo I pretio nam da to ne objavljujemo niti o tome govorimo u javnosti. Na sreću, predsednik Mesne zajednice nam je izašao u susret te je on govorio u njihovo ime kao i u ime meštana sela koji su voljni da im pomognu.

– Koji su bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

 Ono što je za nas bio izazov jeste činjenica da predstavnici ustanova u oblasti socijalne zaštite naše aktivnosti najčešće doživljavaju kao mešanje u njihov posao i nas,  aktivistkinje, doživljavaju kao rivale, umesto kao partnere. Za nas je bilo gotovo nezamislivo da u ustanovama socijalne zaštite nisu čuli za pojedine slučajeve na koje smo naišli na terenu. Kad smo im to predočili njihov odgovor je najpre bio: Ko su ti ljudi? Kako ste došli do njih? Zašto se najpre nisu obratili nama? Trebalo nam je vremena da pokažemo da smo na istom zadatku i da nam je namera da se borimo za bolji položaj najranjivijih kategorija ljudi, a ne populizam .

– Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

 Posle višemesečne kampanje na terenu i u medijima, lokalna samouprava nas je prepoznala kao kredibilne zagovarače i partnere tako da imamo predstavnika u radnoj grupi za društvene delatnosti u izradi Plana razvoja grada Pirota od 2021– 2028. godine. To nam je prilika da probleme uočene na terenu pretočimo u konkretne predloge za podršku i pomoć koji će ući u strateške dokumente Grada Pirota za socijalnu zaštitu.

– Po(r)uka budućim aktivistima…

 Moć aktivizma u kreiranju javnih politika je velika i zato nikada ne odustajte. I kada vam se čini da svi vaši napori ne daju rezultate, kad-tad će neko prepoznati vaše namere i rezultati neće izostati.

– Podrška kroz promeni.rs nam je značajna zbog…

 Podrška kroz promeni.rs nam je značajna zbog toga što smo dobili priliku da otvorimo kancelariju gde je svako ko je u problemu ili poznaje nekog ko je “nevidljiv” za sistem može da dođe, razgovara sa nama, iznese problem, predloži rešenje. Dakle, inicijativa “Otvorena vrata” opravdala je naziv u svakom smislu te reči. Kancelarija je nastavila sa radom i posle završetka projekta, uprkos tome što nam je pomalo otežano finansiranje zakupa i ostalih troškova. Očekujemo da će neki donator prepoznati naše namere i rezultate koje želimo postići i da će podržati neku sličnu inicijativu. To bi nama, ali i ljudima koji žive ispod granice dostojanstva olakšalo život.

Tinejdžeri na sedenću: Jubilarna peta škola pletenja u Pirotu

Jubilarna peta škola pletenja za decu, starije, ali i turiste održana je protekle nedelje tokom  Pirotskog leta u Muzeju Ponišavlja u ovom gradu. Cilj škole jeste očuvanje i negovanje tradicije, a ove godine je pripremljen rad sa motivima pirotskog ćilima po kome je Pirot inače poznat.

Kako kaže predsednica udruženja “Kraljičin vez” Milica Bačević koja je pokrenula inicijativu, ovo je mali jubilej škole pletenja koju je otvorio bugarski konzul u Nišu. 

“On je bio predstavnik turista iz Bugarske koji su prve tri godine dolazili kod nas. Poslednje tri godine ih nema u tolikom broju zbog kovida, ali smo  imali polaznike iz Nemačke. Radionice traju četiri dana, što je malo da se nauči pletenje, ali je dovoljno da se savladaju prve veštine i neki noviteti u pletenju. Prvih godina smo imali samo nekoliko tinejdžera, već druge i treće godine imali smo i mlađe i starije korisnike, sa iskustvom i bez iskustva. Imali smo i polaznike koje su od samog starta sa nama, i kod nas su naučili da pletu i usavršili svoje veštine, pa smo na bazarima koje smo imali, postavili njihove radove na prodaju, što je za nas pokazatelj da smo uspeli da očuvamo zanat od zaborava, kao i tradiciju našeg kraja, ali i da donesemo zaradu, što je i bio cilj”, kaže Bačevićeva.

Ove godine pripremili su rad motiva pirotskog ćilima na pletenim proizvodima. 

“Nastavićemo da učimo, iscrtali smo šeme i oni će nastaviti u toku godine da se bave time, da usavršavaju tehnike, i već naredne godine očekujemo više motiva i složenije stvari koje ćemo da radimo”, ističe ona.

Ovogodišnja škola pletenja održava se u okviru pirotskog leta.

Članica Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima iz Pirota Vesna Stanković ističe da sa udruženjem “Kraljičin vez” sarađuje već tri godine u okviru škole pletenja. 

“Nama je značajna saradnja zbog socijalizacije korisnika, ali i drugih aktivnosti koje pletenje može da pomogne u razvoju dece, ali i zbog održavanja tradicije i povratka starom zanatu. Sam ambijent u muzeju je jako prijatan, a kroz rad i aktivnosti koje imamo, mi možemo našem programu uvesti dodatnu aktivnost – pletenje. Najmlađi korisnici motaju vunicu i razvijaju svoju motoriku, stariji koji su spretni koriste i igle”, dodaje Stankovićeva.

Jedna od prvih članica udruženja “Kraljičin vez” Slavica Pančić kaže da je udruženje poraslo, jer su na početku bile samo njih četiri. 

“Ja sam se priključila još od prvog dana u školu pletenja. Imali smo goste, bile su devojčice iz Valjeva. Ove godine je nešto manje, jer je kraj sezone, ali imamo naše verne drugare koji svake godine dolaze. U početku smo bile četiri, sada nas je mnogo više, udruženje raste i nama to mnogo znači. Milica nas okupi jednom godišnje, lepše bi bilo da je više puta, ali za to nema sredstava. Znamo i da zapevamo posle štrikanja, uživamo u prelepom ambijentu. Ja sam već baka i zaista koristim ove dane da ih provedem lepo”, ističe Pančićeva. 

 

Iz ovog udruženja dodaju da će se škola pletenja nastaviti i ubuduće da radi na očuvanju starog zanata u ovom kraju.

Inicijativa “Otvorena vrata Pirot” za pomoć najugroženijima u ovom kraju

Udruženje žena “Lav” u poslednje četiri godine, uz podršku brojnih donatora, samostalno ili u partnerstvu, realizuje brojne projekte koji se bave položajem socijalno ugroženih lica na području Pirotskog okruga. Inicijativa “Otvorena vrata” koju je pokrenulo ovo udruženje postoji skoro pet godina i želja im je da najugroženiji najpre postanu vidljivi za zajednicu, a da se potom javnim zagovaranjem izbore da dobiju mesto koje zaslužuju u strateškim dokumentima. 

Istraživanja koja su sproveli pokazala su im da lica, koja sistem socijalne zaštite prepoznaje i koja imaju kakvu takvu podršku države, žive u veoma teškom položaju, ali da ima i mnogo onih koji su “nevidljivi” za društvo i koji zbog komplikovane administrativne procedure ili nedorečenih zakona nisu u mogućnosti da ostvare osnovna ljudska prava, kaže jedna od članica inicijative Snežana Manić

“Ciljevi inicijative su da agresivnom medijskom kampanjom kao i u direktnim kontaktima sa Piroćancima ali i šire, stanovnicima Pirotskog okruga podignemo svest o  postojanju velikog broja lica u stanju socijalne potrebe među kojima ima mnogo onih koji žive ispod svake granice siromaštva”, dodaje Manićeva. 

U prva dva meseca formirali su mrežu podrške koju čini desetak uglednih Piroćanaca, koji će, kako navodi Manićeva, svojim imenom i delom pomoći u promociji projekta i ostvarenju zacrtanih ciljeva. 

“Iznajmili smo prostor koji je otvoren za sve, kako ljude koji su u stanju socijalne potrebe tako i za one koji imaju želju i volju da se priključe ovoj inicijativi. Završeno je idejno rešenje za flajer i promo material, očekujemo odobrenje i ovih dana sve ide u štampu. Ako sve bude išlo po planu za nekih desetak dana bismo mogle da krenemo sa uličnim akcijama. Imale smo preliminarne sastanke sa predstavnicima relevantnih institucija i lokalne samouprave, medija i drugih NVO, i načelno smo dogovorili zajednički doprinos u realizaciji inicijative. Predstoje nam gostovanja u medijima, snimanje reportaža koje će biti emitovane na regionalnoj TV Pirot i javna tribina”, ističe Manićeva.

Udruženje žena “Lav” otvorilo je širom vrata za sva pitanja, predloge i sugestije, kako od strane socijalno ugroženih gradjana tako i od ostatka populacije. 

“Brojni projekti koje smo realizovali u poslednjih pet godina doprineli su da nas lokalna samouprava prepozna kao partnere, odnosno članove radne grupe za unapređenje društvenih delatnosti. Očekujemo da će rezultati ove saradnje doprineti unapređenju procesa donošenja odluka i razvoja javnih politika u gradu Pirotu”, ističe.

Pored osam stalnih i aktivnih članica Udruženja žena “Lav” i desetak volonterki, članovi inicijative su i potpisnici mreže podrške, predstavnici institucija socijalne zaštite, Udruženja mentalno nedovoljno razvijenih lica, novinari, kao i svi Piroćanci koje će javnom kampanjom animirati da se svi priključezajedničkoj borbi za bolji položaj ranjivih kategorija stanovništva.

“Ova inicijativa značajna je pre svega za najsiromašniji deo populacije jer ćemo javnom kampanjom učiniti da budu vidljiviji u društvu i doprineti da ostvare neka svoja prava. Za protekla dva meseca, koliko traje projekat, već smo mapirali neke osnovne probleme sa kojima se suočavaju marginalizovane grupe, a za koje u postojećim strateškim dokumentima grada do sada nije postojalo rešenje. Budući da su članice udruženja do sada uspešno realizovale brojne akcije u gradu i da smo stekle kredibilitet, grad nas je prepoznao kao partnere u borbi za unapređenje društvenih delatnosti”, kaže Manićeva. 

U toku je izrada Nacrta strategije socijalnog razvoja grada Pirota, koju je inicijativa inicirala javnim zagovaranjem kroz projekat “Zajedno do cilja”, tako da će aktivnim učešćem u radnoj grupi i konstruktivnim predlozima doprineti da se sve marginalizovane grupe obuhvate ovim dokumentom. 

Škola pletenja za tinejdžere i osobe sa smetnjama u razvoju u Pirotu

Udruženje “Kraljičin vez” iz Pirota četiri godine organizuje školu pletenja, čime pokušavaju da sačuvaju tradiciju svog kraja. U rad su uključeni tinejdžeri, ali i udruženje osoba sa smetnjama u razvoju. Kako kaže Milica Bačević iz ovog udruženja, pletenje ima dokazano blagotvorno terapeutsko dejstvo na njih.

Ove godine se škola organizovala u drugačijem formatu zbog pandemije koronavirusa.

“Škola pletenja se zove Tinejdžeri na sedenću, ali nisu tinejdžeri jedini učesnici na ovim radionicama. Inače, naziv je spajanje modernog i tradicionalnog što u stvari jeste cilj projekta. Kako bi smo sačuvali stari zanat, mi smo na moderan način pozvali učesnike da dođu. Odredili smo da to budu tinejdžeri iz razloga  što je to najteža grupa za pokretanje i odvajanje od nekog modernijeg života, od telefona, kompjutera, društvenih mreža, ali svakako imali smo i mlađe i starije polaznike. Bili su tu i oni koji su prvi put se susreli sa iglama i koncima a bili su i oni koji su već nešto znali pa su te svoje veštine samo nadogradili i naučili neke nove”, kaže Bačevićeva. 

Škola je održana početkom septembra. 

“Tri dana se plelo, četvrti dan je bila izložba gde su učesnici izložili svoje radove. Bilo je negde oko 50-ak polaznika na radionicama. Mi smo učesnicima podelili konce i igle, obezbedili smo im sav materijal. Kasnije smo im dali taj materijal da ponesu kući da vežbaju, pošto neki nisu mogli da završe svoje radove za tako kratko vreme”, ističe ona. 

Kako bi radovi bili vidljivi, otvorili su Fejsbuk stranicu koja se zove Proizvodi sa sedenće.

“Tu izlažemo naše prozvode odnosno proizvode naših učesnika, gde svi ljudi mogu da kupe, da vide i da kupa te proizvode po simboličnima cenam.. Na taj način pokušavamo da pokažemo ljudima koliko je bitan ručni rad, i dajemo im mogućnost da sami određuju  cene, da vide koliko se njihova mašta, njihov trud  isplate, pa kasnije cene ono što je ručno izrađeno”, kaže Bačevićeva. 

Udruženje Kraljičin vez postoji kao neformalna grupa već četiri godine. Čini je grupa turizmologa koja se trudi da sačuva prirodne i društvene resurse važne  za razvoj turizma ovog kraja.

“Zvanično smo se registrovali prošle godine, ali to ne znači da nismo do sada radili na razvoju turizma, odnosno na pomaganju činiocima da razviju turizam u našem gradu. Naše udruženje, posle samo godinu dana, ne broji samo turizmologe, mi postajemo mešovita grupa, što je i neophodno za razvoj turizma, ali svakako trudimo se da sagledamo i neke druge aspekte, kao na primer sada ove poteškoće oko kovida”, dodaje ona.

Godinama unazad dobro saradjuju sa udruženjem osoba sa smetnjama u razvoju u Pirotu. 

“Oni dovode svoje korisnike na naše radionice, koje su za ova lica vid terapije. Oni imaju i  socijalnu sigurnost jer se osećaju prihvaćenim od društva. Već dve godine su tu sa nama i nama to predstavlja veliku čast da možemo da radimo i sa njima”, ističe Bačevićeva. 

Škola pletenja se završila, ali ovo udruženje sarađuje i sa drugim organizacijama, sa kojima planiraju da prirede nove izložbe.

“Ali naravno u skladu sa tim koliko nam ova situacija dozvoli, jer sve manje manifestacija se organizuje. Nemamo mogućnosti da promovišemo ono što radimo na takav način, ali, eto koristimo internet. Mi smo realizovali još jednu ideju, reč je o Pirotskoj pijaci, to je prva pijaca takvog tipa u Srbiji. Napravljena je 23. marta, ima negde oko 18 hiljada pratilaca što je za naš grad veliki uspeh, i negde oko 200 objava. Nju smo otvorili u periodu kada je počela pandemija, mi smo zatvaranjem granica izgubili kupce, pošto smo najbliži granici sa Bugarskom, nama su Bugari bili redovni gosti i redovni kupci domačih proizvoda”, kaže ona. 

Škola pletenja će se organizovati i dogodine, a sve u skladu sa trenutnom situacijom zbog pandemije koronavirusa.