„Kreativni pogon“ pomaže udruženjima iz malih mesta da stvore svoju kulturnu zonu

Oni koji žele da stare, oronule objekte pretvore u nove „tačke kulture“ u Vojvodini, ali i ostalim manjim mestima širom Srbije, a ne znaju kako to da urade, sada se mogu obratiti „Kreativnom pogonu“ iz Novog Kneževca. Naime, ovo udruženje želi da svoja znanja i iskustva tokom stvaranja „kulturne zadruge“ u njihovom mestu, podele sa drugima. Njihova želja je da bude više mesta gde umetnici mogu da izlažu svoje radove, ali i predstave druge aktivnosti koje imaju.

Od kada su 2020. godine osnovali nezavisnu kulturnu stanicu u mestu Novi Kneževac, dešavaju se, kako kaže Jasmina Vladisavljev iz „Kreativnog pogona“, razne lepe stvari. Opremanje su pomogali i donatori iz dijaspore, a udružili su se i mali privrednici i zanatlije da bi kreirali jedan lep prostor.

„’K3’ je prostor koji će pružiti utočište za rad i razvoj dobrih ideja hrabrim grupama, udruženjima, inicijativama i pojedincima koji žele da sačuvaju prirodu, kulturno nasleđe i zajednička dobra. Ovo je prostor u kom će svako moći da nađe svoje mesto bez obzira na različitosti“, navode iz udruženja „Kreativni pogon“.

Sam naziv inicijative nastao je jer se prostor koji su renovirali nalazio u kulturnoj zadruzi, pa je ideja bila ustvari da se ovaj prostor nazove „Kulturna zadruga“. Međutim, skraćenicu koju su koristili na ćirilici je „КЗ“, te je nastala anegdota kada je neko ušao rekao „Ej, gde ste К3“, te su tako odlučili da ostane taj naziv.

„U suštini je ostao taj naziv, a zadrugarstvo je i dalje ostalo kao lajt motiv celog projekta jer pozivamo ljude da se uključe kao kulturni kooperanti, kako ih mi nazivamo“, kaže Dragan Jajić iz „Kreativnog pogona“.

Voleli bi, kažu, da svako malo mesto koje se nalazi van centra ima jedan ovakav prostor. Svoje iskustvo i znanje koje poseduju sada žele da prenesu i ostalima koji su zainteresovani da otvore ovakve „tačke kulture“ u svojim gradovima i mestima.

„Treba da budu uključeni svi građani, privreda, lokalna samouprava, da se renoviraju prostori da ljudi imaju svoje ‘K3’ mesto kao tačku kulture u kojoj se okupljaju, razmenjuju informacije i rešavaju svoje probleme“, ističe Jajić.

U prethodnom periodu stupili su u kontakt sa brojnim inicijativama, ali i pojedincima. Tako su imali priliku da model koji je uspostavljen u „Kulturnoj zoni“, njihovom prostoru i nezavisnom, aktivističkom i multifunkcionalnom centru u Novom Kneževcu, sprovedu i u drugim malim mestima u Srbiji.

„Bilo je dosta aktivnosti, bili smo u niz malih mesta, stupili smo u kontakt sa mnogo inicijativa, pojedinaca, bili smo uglavnom u mestima u Vojvodini. Imali smo pozive iz šire Srbije, ljude koji su zainteresovani da pokrenu svoje ’K3’ mesto kao tačku kulture, da renoviraju neke prostore, tako da smo podosta imali kontakata sa inicijativama“, kaže on.

Prijava tokom apliciranja za ovaj projekat na kome rade, je bio jako ozbiljan posao kom su se, kako kažu, ozbiljno posvetili i pokušali što bolje da se pripreme, a podrška koju su dobili od strane projekta Tvoje mesto u Srbiji im dosta znači.

„Jedna takva podrška nekome ko pokušava da svoje iskustvo podeli sa celom Srbijom i malim mestima je veoma značajna“, kaže Jajić.

U prostoru „К3“ održana izložba „Skeč“

„K3“ je mesto koje su prepoznali umetnici iz cele Vojvodine, a među njima je i umetnik Ede Šinkovič. Pre nego da održi svoju izložbu „Skeč“ u Budimpešti, on je sa građankama i građanima Novog Kneževca podelio skicu tj. trejler same izložbe. Kako kaže, u pitanju su rimejkovi odnosno obrade plakata.

„Tu ima najviše kolaža, sa različitim tematikama – deo umetnosti prve pomoći koja se zasniva na plakatima, plakati zaštite na radu i prve pomoći koji se mogu naći na radnim mestima u Mađarskoj, a tu su plakati iz doba socijalizama“, ističe Šinkovič.

Rimejkom, odnosno obradom postojećeg plakata, pokušava da ga oživi ponovo, i da to ponovo, kako kaže, vrati publici koja je to doživela kao plakat, a da ga potom ona doživi kao umetnički rad.

„U današnje doba sa bilo koje strane da gledamo umetnost. Ona treba da odgovara na promene u društvu, na raznorazne probleme koji nas dotiču, pre svega po pitanju očuvanja životne sredine. Zato tu ima eksponata i od konoplje, zato što se industrijskom konopljom i bavim, kao i njenom obradom. Tu ima i aspekta korone, a sve su to odgovori na krizne momente današnjice u suštini, kako može da reaguje jedan likovni umetnik sa svojom nekakvom slobodom, ali opet da prenese neke poruke pozitivizma, ali sa dubokom analizom ili samoanalizom“, kaže on.

Iz udruženja pozivaju i ostale umetnika da im se jave i budu deo „tačke kulture“ u Novom Kneževcu time što će izlagati svoje radove ili predstaviti neke druge aktivnosti koje imaju.

Radiom do boljeg položaja umetnika i kulturnih radnika, ali i buđenja mladih

Nakon skoro godinu dana pripreme, proteklog leta formirano je krovno udruženje “Centar za savremenu kulturu i umetnost, Subotica – Kortárs Kulturális és Művészeti Központ, Szabadka”, čiji su članovi  shvatili da se položaj nezavisnih umetnika i kulturnih radnika može poboljšati samo kroz udruženo i planirano delovanje. Trenutno su u procesu stvaranja radio sadržaja – snimaju se emisije, prikuplja muzički sadržaj, a od januara 2021. godine trebalo bi da počne sa radom radio na adresi Centra, koji će predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, i na taj način upoznati javnost sa njihovim stvaralaštvom.

Kako kaže jedna od članica udruženja Gordana Vukov Ciganjak, u procesu su animiranja sagovornika i intenzivno rade na sakupljanju autorskih dela koji ne podležu autorskim pravima.

“Kroz projekat “Izgradnja zajednice kroz kulturne prakse”, Udruženja građana Klara i Rosa, podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, nameravamo ostvariti saradnju sa umetničkom skupinom iz Slovenije (Zavod Sploh, Ljubljana), Hrvatske (KC ROJC, Pula) i Mađarske (Szabadkikoto, Pečuj). Putem radija ćemo predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, upoznati se sa njihovim stvaralaštvom i načinima funkcionisanja, samoodrživosti, uporediti okolnosti i pokušati učiti iz primera dobrih praksi”, kaže sagovornica.  

Veruju da možemo unaprediti sredinu u kojoj živimo, ukoliko se okrenemo onome što najbolje znamo.

“Nema svrhe baviti se kritikom i negativnim viđenjem stvarnosti ukoliko ne nudimo rešenje. Evidentno je da je kultura u nezavidnom položaju, jer se sistemski radi na urušavanju svega što je vredno. Evidentno je da su lokalni umetnici i savremena kultura nepravedno nepodržani i da samostalni nezavisni projekti teško uspevaju da se održe jer ne postoji prostor u gradu za probe i stvaranje, a kasnije i za izvođenje. Tačno je da je na konkursu Grada Subotice za dodelu sredstava u kulturi, novac pre svega namenjen nacionalnim i tradicionalnim programima, kao i da na republičkom nivou sredstva odlaze u Beograd, a na pokrajinskom u Novi Sad”, kaže Vukov Ciganjik.

Oni su odlučili da pokušaju udruženo, planirano, otvoreno i pozitivno da grade zajednicu kroz kulturne programe i akcije, verujući da će na taj način uspeti da u bliskoj budućnosti stvore uslove za ulazak u fizički prostor koji bi bio finansijski samoodrživ, te bi time pružao različite sadržaje sugrađanima.

“Subotički je govoriti oba jezika sredine i to je nešto na čemu insistiramo u realizaciji naših projekata. Dok se ne steknu uslovi za ulazak u fizički prostor radimo na stvaranju simboličkog prostora razmene, slobode izražavanja, stvaranja, istraživanja i okupljanju zajednice oko zajedničke ideje. Takođe, jedan od bitnih strateških zadataka naše inicijative je redefinisanje javnog prostora i upotreba javnog prostora u svrhu  kulturnih dešavanja, jer izuzev činjenice da sada drugi prostor nemamo, smatramo da je javni prostor – prostor svih nas, i da to mogu biti mesta okupljanja i razmene, koja mogu doprineti i razvoju urbanog duha”, dodaje naša sagovornica.

Ona ističe da je evidentno da Subotici nedostaje nezavisni kulturni prostor koji bi bio prostor razmene, produkcije i prezentacije, mesto koje bi fizički i simbolički predstavljalo ostrvo slobode izražavanja, istraživanja, pomeranja granica, razvoja kritičke misli i aktivizma kao i učenja i umrežavanja, prostor otvoren za različite društvene grupe u kom se promovišu dvojezičnost i programi za sve sugrađane.  

Centar je osnovalo deset umetničkih udruženja iz Subotice: UG Klara i Rosa, Pozorišno udruženje ‘Letnji bioskop – Nyári Mozi’ Színházi Közösség, Udruženje građana ‘Artrust’, ‘Etnofest’, NoWave Films, Udruženje građana ’Junior muzički studio’, Udruženje građana ‘Authentic Vojvodina’, Udruženje građana ‘Iuventus Ventus’, Udruženje građana ‘Simposion’, Udruženje građana ‘Szab-Way Szinházi Szervezet’. Osnivači Centra su glumci, likovnjaci, muzičari, kulturni i omladinski radnici.

Strukturu udruženja Centra za savremenu kulturu i umetnost čini Koordinaciono telo, Skupština i Savet, koji se sastoji od eminentnih imena iz regiona koji će takođe biti velika podrška u radu. Savet čine Igor Štiks, Špela Trošt, Slađana Petrović Varagić, Iva Čukić, Višnja Kisić, Jasmina Prolić i Sabolč Tolnai.

Radio Plac – buduće digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost

Organizacija kulturnih dešavanja, povezivanje različitih aktera, umrežavanje umetnika i razmena znanja gotovo da je bila nemoguća u ovoj godini, te su inspirisani idejom stvaranja simboličkog prostora koji ne poznaje prostorne granice niti zabrane okupljanja tokom pandemije, osmislili onlajn Radio Plac, digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Subotica, koji uskoro počinje sa radom. Ovaj radijski program podržan kroz program Fondacije Jelena Šantić, a sve to zbog neophodnosti aktiviranja mladih i uključivanja u društvene tokove. Naime, različita istraživanja ukazuju da veći kulturni kapital koji pojedinac poseduje doprinosi povećanju aktivizma i zainteresovanosti za učešće u društvenim promenama. 

Pasivnost je prisutna i kod drugih društvenih grupa, ne samo kod mladih u Subotici, kao i negativna kritika, o čemu svedoče anonimni komentari na lokalnim portalima i društvenim mrežama, čime se samo pojačava polarizacija društva, kažu u ovom udruženju.

“Duboko verujemo da kultura i umetnost mogu biti sredstvo društvene promene kroz povezivanje i osnaživanje sugrađana koji se svakodnevno dele u tabore (jezik, nacija, političko opredeljenje, obrazovanje…) i aktiviranje svih sugrađana da promišljaju sadašnji trenutak, rešavaju aktuelne probleme i žive autentično. Insistirajući na programima koji su dvojezični i prožeti međuetničkom saradnjom, utiremo put razvoju kulture koja spaja, a ne razdvaja”, ističe sagovornica.

Osim muzičkog izbora, sastavljenog isključivo od neobjavljene muzike, amaterske muzike i slobodne muzike, radio je usmeren ka beleženju radiofonskih zapisa svakodnevnog života ljudi u zajednici. Brehtovo viđenje radija kao mogućnosti komunikacije među ljudima čini okosnicu ovog poduhvata, kaže ona.

“On mora biti sredstvo izražavanja zajednice u okviru koje deluje. U tom smislu, on razvija amaterizam i podstiče aktivno učestvovanje slušalaca u stvaranju programa. Kao deo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Radio Plac će kontinuirano predstavljati i aktuelno delovanje umetničkih udruženja i samostalnih umetnika iz Subotice i regiona i širiti prostor za novo promišljanje radija kao mogućeg stvaralačkog medija.”

Eksperimentalni prostor radio inicijative biće prostor umetnosti, predstavljanja najrazličitijih umetnika i autora, razgovora sa marginalizovanim društvenim grupama (pecarošima, pekarima, kasirkama, poštarima itd), online časova filozofije, bajki za decu, razgovora o slobodi, autentičnog dramskog i muzičkog programa, sirovog zvuka atmosfere fabrike, pijace, ulice, kafića… Centar za savremenu kulturu i umetnost je tačka okupljanja svih građana, prostor istraživanja, promišljanja, oslobađanja i povezivanja, koji kroz kreativne i edukativne programe aktivno okuplja i uključuje čitavu zajednicu te doprinosi promenama u društvu, ističu u udruženju.

“Prvi korak ka našem cilju je bilo okupljanje umetnika i umetničkih udruženja u Centar za savremenu kulturu i umetnost. Drugi korak je uspostavljanje partnerskog odnosa sa privatnim sektorom i podrška IT zajednice. Naredni korak je, posebno važan u doba pandemije, uspostavljanje digitalnog prostora komunikacije, stvaranja, edukacije i istraživanja kroz uspostavljanje onlajn radija koji ne poznaje prostorne granice te otvara mogućnosti za brojne saradnje. Važan korak je redefinisanje javnog prostora za promociju kulture i umetnosti i uključivanje sugrađana u naše inicijative jer je ovo neposredan, živ i inkluzivan upliv kulture i umetnosti u živote građana. Od izuzetne važnosti je izgradnja tima i uključivanje novih aktera, naročito mladih, u sprovođenje naše misije – stvaranja najpre simboličkog nezavisnog prostora za izražavanje a potom i fizičkog mesta okupljanja, razmene, produkcije i promocije”, dodaju.

Centar je promovisan u septembru, projektom Udruženja Klara i Rosa “Kvartitura”, kroz organizaciju sedam kulturnih dešavanja (radionice, koncerti, projekcija filma) u javnom prostoru u različitim delovima grada (ulica, park, šetalište, igralište), što je bila svojevrsna decentralizacija kulture i promocija lokalnih umetnika. Ideja je bila, kako kažu, da svakog prvog i trećeg petka u mesecu organizuju kulturni program u prostoru jednog od udruženja osnivača u omladinskom klubu “Kerul” u Subotici. Međutim, usled pogoršanih epidemioloških okolnosti, odustali su od te namere. 

Svi programi organizacija članova su ujedno i programi Centra. Predstavnici UG Etnofest su tokom oktobra organizovali autentične koncerte u vozovima kao i koncerte na neobičnim mestima  u okviru svog projekta “Trubaduri 2020”, navodi ona.

“Organizovan je i Šablon matinee & pop up store,  umetnički koncept koji spaja synth wave, new beat, acid house, electro clash techno ritmove sa prodajnom izložbom tokom koje su posetioci mogli da podrže lokalne umetnike. No wave films nas je uveo u svet avangardnog i eksperimentalnog američkog filma, što je bio svojevrstan edukativan program za sve zainteresovane. UG Letnji biskop je takođe u oktobru organizovalo zanimljivu radionicu za studente sa novosadske Akademije na svom imanju na Kelebiji. UG Iuventus Ventus kontinuirano radi sa mladima u Omladinskom kulturnom centru Kerulj be i okuplja značajan broj volontera. UG Klara i Rosa nastoji da strateški planira i piše projekte koji vode ka struktuiranom funkcionisanju Centra. Letos je na Kelebiji održan i trodnevni trening na kome su se članovi Centra povezali i radili na razvijanju strategije za delanje. Trening je podržala Rekonstrukcija, Ženski Fond, a facilitatorka je bila članica Saveta Iva Čukić, arhitekta i aktivistkinja iz Ministarstva prostora – Institut za javne politike”, kaže Vukov Ciganjik.

Dugoročno će raditi na cilju aktivnog uključivanja što većeg broja aktera, kroz mapiranje potreba zajednice, komunikaciju, obuku, saradnju na različitim nivoima kao i kroz razvoj sadržaja za zajednicu (radionice, osnaživanje u pokretanju njihovih inicijativa, obuke i edukacije za tim Centra, razvoj publike, produkcija sadržaja, izdavaštvo (časopis, studije, CD, ploče), onlajn radio, filmove, spotove, kulturna dešavanja (koncerti, predstave, izložbe, performansi, projekcije filmova, tribine, razgovori, književne promocije i večeri…), edukativne programe (radionice, obuke, treninzi, forum razgovori, istraživanja), primenjenu umetnost.