Udruženje Roma “Danica”: Edukacijom protiv rasizma i diskriminacije

Kako bi spoznali svoja prava, ali i prepoznali svakodnevnu diskriminaciju i rasizam, udruženje Roma “Danica” pokrenulo je inicijativu “Otvoreno o pravima u romskoj zajednici”. Inicijativa deluje na teritoriji Pančeva, ali i u drugim manjim ruralnim sredinama. Kroz razne edukacije i radionice pokušaće da spreče rane ugovorene brakove, ali i da pomognu romskoj zajednici da preko pravne zaštite ostvare svoja prava.

Gde se Romkinje i Romi najčešće susreću sa diskriminacijom, ko diskriminiše i kako se sa njom izboriti? Ovo su neka od pitanja na koja će članice udruženja “Danica” pokušati da odgovore na radionicama koje će u narednih par meseci biti organizovane u banatskim naseljima.

“To je ono što obeležava rad ove organizacije – rad u malim ruralnim sredinama. To će biti Kačarevo, Dolovo i Jabuka gde zapravo i organizacija deluje, tako da mislim da je vrlo važno da govorimo uvek i da podsećamo da se ne primenjuju dvostrukti aršini za nas Rome i ne-Rome”, dodaje Danica Jovanović, jedna od članica udruženja Roma “Danica”.

Da problemi i rasizam neretko dolaze iz škole, nekada čak direktno od učitelja, izjavila je jedna od učesnica prve radionce. Naime, meštanka naselja Jabuka u Pančevu, Dobrila Ristić, rekla je da je njena ćerka diskriminaciju na svojoj koži osetila sa 13 godina. 

“Tadašnja razredna joj je rekla da treba da se sprema za udaju, a ne da uči školu. Ona se  jako razočarala i imali smo problem da je prestala da ide u školu i prosle toga se udala sa 19 godina”, kaže Ristićeva.

Ovo je bila prva od devet radionica na kojima će članice udruženja razgovarati o tome kako da pripadnici romske populacije prepoznaju gde se njihova prava krše i kome mogu to da prijave. Cilj je da se pomoć pruži građankama i građanima koji žive u mestima, gde kako kaže Jovanovićeva, niko ne zalazi i niko ništa ne radi.

“Želimo da radimo i sprečavamo rane, ugovorene brakove koji postoje u romskoj populaciji ovde u Banatu. Žene i devojke moraju da prepoznaju svoja prava, diskriminaciju, rasizam i fašizam kako bi same sebe zaštitile”, dodaje Jovanovićeva. 

Diskriminacija najčešća u državnim ustanovama

Jovanovićeva tvrdi da Romkinje i Romi imaju probleme tokom školovanja, u zdravstvu, kao i u čitavom sistemu države Srbije. Sistem, kaže, ne prepoznaje potrebe i specifičnost romske populacije.

“Jedno dete kada krene iz romskog naselja u školu, tu je specifičnost, odakle je start jednog deteta. Jer, ako mi pričamo o deci da imaju isti start u životu, pa nemaju isti start. Ako dete dođe prljavo i ako dođe iz blata, to nije bitno, ali je bitno njegovo znanje, zapravo. Treba da se ceni i njegov trud da dođe iz ovog naselja, da nauči i da bude ravnopravano sa drugom decom. E, to sistem treba da prepozna”, kaže Jovanovićeva.

Pravna služba udruženja do sada je i više puta reagovala, a neki od njih stizali su i do Evropskog suda za ljudska prava.

“Mi smo razne procese pred sudom zajedno sa Yucomom radile i naša pravna služba je neke procese pokrenula pred državom. Neki su slučajevi stizali i do Strazbura, i čekamo odgovore i takve. Ja ne znam koliko ste obavešteni za onaj linč 2010. godine koji je bio prema romskoj populaciji ovde u Jabuci. Tada su se sve nevladine organizacije uključile, sistem tada nije reagovao, samo su nevladine orgnizacije reagovale. Tu su bile ‘Žene u crnom’ zajedno sa našom banatskom mrežom, koje su došle prve i jedine da pomognu i da budu sa Romkinjama i Romima u tom linču koji su doživeli”, ističe Jovanovićeva.

Kako bi sakupili što više podataka i informacija o slučajevima kada su Romi na bilo koji način bili ugroženi, osmislili su flajere sa upitnicima, koje dele na radionicama i uličnim akcijama. Uz pomoć sajta promeni.rs su za relizaciju ove ideje dobili savetodavnu, logističku, ali i materijalnu pomoć.

“Pre svega, zahvaljujemo se Nacionalnoj koaliciji za decentralizaciju koja je podržala ovaj projekat, ali i ‘Grupi 484’ i fondaciji ‘Jelena Šantić’. Ovo je mali grant koji ima puno aktivnosti, a jedna od njih jeste ulična akcija i podela materijala. U okviru materijala imamo pitanje: ukoliko ste preživeli diskriminaciju, molim vas podelite vaše iskustvo. One su same pisale svoje iskustvo ovde i mi ćemo ta iskustva podeliti na završnoj konferenciji i da prezentujemo sve institucijama. Važna tema i važni realni životi ljudi jer mali koraci, svaki mali korak koji uradimo za ove ljude za njih je vrlo važan”, kaže ona. 

Imovina, nasilje nad ženama, rani brakovi, devojčice koje su prodate po ugovorenim brakovima – su stvari protiv kojih će se udruženje i nadalje boriti. Kako bi bilo što efikasniji pokušaće da u rešavanje ovog problema uključe sve relevantne institucije koje u svom domenu mogu pomoći.