Nataša Rašković, Crveni bedževi: Aktivizam je fenomenalan način da se bude živ

U žestokoj konkurenciji po zagađenosti gradova u Srbiji, Smederevo je jedan od retkih u kome se o problemu zagađenja ne ćuti. Dela se i bori. Višegodišnja borba, naravno, nije počela sama od sebe. Ljudi su ti koji su je pokrenuli. Osvešćeni, informisani, kreativni, prkosni. Među njima je i Nataša Rašković iz organizacije Protok 21 koja je pokrenula inicijativu Crveni bedževi. Oni su organizovali satirične akcije, protestovali, postavili semafor zagađenja u Smederevu, otvorili društveno-aktivistički centar. Na osnovu bogatog vlastitog iskustva, Nataša za PROMENI govori o značaju aktivizma, izazovima, trenucima sreće, podršci.

– Zbog čega je aktivizam važan?

Aktivizam je reč prevedena iz engleskog, od glagola to act – kome najviše odgovara naš glagol delati. Aktivisti su delatnici, ljudi koji deluju. Ima li društva bez delanja? Ima li dana bez delanja? Ako hoćemo – ima li života bez delanja? Važnost aktivizma veća je  što je društvo u kome se on stvara više letargično. Naše društvo sklono je inerciji, apatiji, uljuljkavanju u zonu komfora, čak i kad ona nije zdrava i povoljna. To što vidimo da se kreativnost življenja na raznim poljima budi u Srbiji poslednjih godina – u dobroj meri je zato što postoje mnogobrojni aktivisti i aktivistkinje širom naše zemlje. Kako ćemo znati da nešto može da se menja, ako ne probamo? Aktivizam tu igra ključnu ulogu jer daje različite modele. Građanski delatnici utabavaju staze za neke nove aktivne građanke i građane.

– Koja je bila inicijalna kapisla da pokrenete inicijativu?

Inicijativa Crveni bedževi krenula je kao vid građanske borbe za čist vazduh. Inicijalna kapisla bila je njeno visočanstvo – informacija. Naše do tada uopšteno znanje da je naš grad zagađen produbilo se novim informacijama, znanjem o tome šta kažu izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine, a pre svega – izveštavanjem u realnom vremenu sada već poznatih aplikacija AirVisual i AirCare. Kad se bavite društvenom promenom, što smo mi u tom trenutku već bili činili na drugim poljima, informacije o pet puta većoj zagađenosti vazduha u danima i prostoru vašeg života – presudno će usmeriti sve vaše snage na podizanje teme o zagađenju vazduha u gradu. Stoga smo prvi period naše borbe potrošili na prosleđivanje iste te moćne inicijalne kapisle ka drugima – informacije. Trebalo je vremena da uz informaciju od nas dođe i poverenje u nas, ali važnost teme – javno zdravlje svih nas, bila je i sada je neoborivi pokretač i motivator.

– Da li ste nekada (i kada) poželeli da odustanete?

Odustajanje nikada nije bila opcija. Potpuno smo svesni da način mora da postoji. Naše društvo, kao i sva druga, ima svoje specifičnosti, i treba uporno tragati za modelima saradnje i napretka, jer oni moraju postojati. Nekad nije kontekst dobar, nekad vreme, nekad ljudi. Naše je da isprobavamo. Da, aktivisti su istraživači i pronalazači puteva za društveni napredak.

– Koji su bili najveći izazovi tokom aktivističke borbe?

Naša borba išla je sve vreme na dva fronta: borba ZA sugrađanke i sugrađane, saveznike u daljem delanju, i – borba SA donosiocima odluka, radi bržeg i efikasnijeg činjenja ka rešenju. Prvi front nas nikad nije izneverio. Očekivani rizici, kao što je nezainteresovanost i nepoverenje, postepeno se prevazilaze. S druge strane, velika očekivanja da donosioci odluka moraju i treba da imaju odgovornosti da ozbiljno pristupe problemu i da oberučke prihvate našu inicijativu da zajedno ubrzamo rešenje – ispostavili su se kao (moja lična) zabluda. Verovala sam da je presudan i njihov interes u svemu tome, a onda saznala da nekada oni nemaju kapaciteta da shvate svoj sopstveni interes u saradnji sa građanskim organizacijama.  Uvek smo ipak težili da ne preskočimo nijedan dostupan građanski alat, od dopisa, sastanaka, peticija, istraživanja, analiza… Iako smo probijali često taj nevidljivi “zid”, postojali su trenuci ozbiljne isfrustriranosti. Date sve od sebe, istražite temu do temelja, osmislite rešenje, pokušavate da oformite širi front za diskusiju… I onda… budete ignorisani. Dugo budete ignorisani. Međutim, tada podsetimo sebe da je naša borba – maraton i da je sasvim u redu da se malo uspori u nekim delovima trke, zbog lošeg terena.

– Najznačajniji trenutak, odnosno trenutak u kom ste pomislili da je vredelo truda?

Vredelo je truda? Preko 100 ljudi po najjačoj dunavskoj košavi došlo na protestnu šetnju! Mnogobrojni građani koji prilaze štandu da potpišu peticiju i zahvaljuju se na svemu što radimo za sve nas! 167 pojedinačnih donatora za naš LED ekran, koji smo zajedno kupili! Puštanje Semafora zagađenja u rad. Gradska uprava podlegla pritisku – piše po stoti put projekte za sredstva za konverziju kotlarnica (nema veze, samo kad su krenuli)… Otvaranje društvenog centra GRAD! Najljupkija satisfakcija dolazi kad svoju ideju ili inicijativu čujete od nekog drugog, koga ne poznajete, na primer – od taksiste. Pismo mlade osobe lično meni, na adresu udruženja, koja podržava moj rad i inspiriše se za svoje dalje delanje… I ko zna kad sve još! Da ne vredi, ne bi valjalo.

– Po(r)uka budućim aktivistima…

Aktivizam je fenomenalan način da se bude živ. Vidiš-predložiš-osmisliš-nađeš saveznike-rešavaš! Svaki “budući” aktivista ili aktivistkinja već sad je to u srcu i čeka svoj trenutak. A zašto čekati? Ko oseti u sebi polet da nešto poboljša, samo neka krene. Koliko god mislili da naše ideje nisu nešto posebno, i da “od toga nema ništa”, važno je samo da se krene. Kad želimo promenu, put se otvara sam. Dakle, samo kreni!

– Podrška kroz promeni.rs nam je značajna zbog…

Podrška jeste ključna za rast. Jedan od najvećih izazova aktivistkinja i aktivista u Srbiji danas je nedovoljna vidljivost. Toliko mnogo se radi, a tako malo vidi na nacionalnim frekvencijama i u tradicionalnim medijima. Promeni.rs prati naš rad od početka. Zahvaljujući ovom vidu podrške, naše aktivnosti su poznate većem broju ljudi, ali još bitnije – specifičnoj publici aktivnih građana, preko potrebnih našem društvu. Svaki ključni korak u našem rastu ispraćen je kroz ovaj jedinstveni medij, zbog čega osećamo neizmernu zahvalnost.

„Deklaracija za čist vazduh“ – Smederevci se i dalje bore protiv aerozagađenja

Iako je trenutno najveća opasnost za zdravlje ljudi u čitavom svetu koronavirus, ne treba zaboraviti na probleme koji postoje mnogo pre pandemije, a koji će izvesno postojati i nakon nje. Jedan od njih je aerozagađenje, sa kojim se godinama unazad bore mnogi gradovi u Srbiji, a grad koji često meri zabrinjavajuće stepene zagađenja je i Smederevo.

Na zagađenje vazduha u svom gradu godinama upozoravaju „Crveni bedževi“, koji trenutno, tokom Meseca čistog vazduha, prikupljaju potpise sugrađana kroz deklaracije o čistom vazduhu. Oni od rukovodstva grada traže da daje tačne informacije o zagađenju vazduha i uključi građane u donošenje odluka po pitanju aerozagađenja. Oni su u centar grada postavili Kocku čistog vazduha, pored koje prikupljaju potpise i nastupima umetnika animiraju svoje sugrađane i informišu ih o ovoj značajnoj temi.

 „Iako smo zbog pandemije odložili i modifikovali neke aktivnosti, cilj nam je ostao isti, da sakupimo 3.000 potpisa naših sugrađana u vidu izjave, odnosno deklaracije o čistom vazduhu. Njome će, na prvom mestu, zahtevati od gradske uprave da na našem trgu postave semafor zagađenja i da on u svakom trenutku pokazuje koliko je realno zagađenje i šta se sme, odnosno ne sme raditi pri takvom zagađenju. Podsećam da Smederevo ima vazduh treće kategorije već godinama unazad i da imamo problem sa brojnim zagađivačima“, kaže dr Branislav Todorović, specijalizant onkologije i član „Crvenih bedževa“.

On dodaje da se građani, pored toga što zahtevaju semafor zagađenja, podsećaju da imaju pravo da učestvuju u kreiranju javne politike na temu zagađenja, odnosno da donose odluke o temama koje se njih tiču, u skladu sa ustavom i zakonima.

U animiranje sugrađana o aerozagađanju „Crvenim bedževima“ se priključio veliki broj volontera, a jedna od njih je i Anđela Joksimović, koja kaže da na taj način želi da promeni nešto u svom gradu.

„Već se naširoko zna da je Smederevo veoma zagađen grad i želim da učestvujem i pomognem da se to promeni. Mislim da je svaki pojedinac jako bitan i da svako treba da se uključi kako bismo nešto menjali. Moji vršnjaci su svesni problema aerozagađenja, zbog toga što se dosta spominje i u medijima i na drguštvenim mrežama i svi pričaju o tome, pogotovu u zimskom periodu. Ne poznajem lično nekog ko zbog zagađenja ima zdravstvene probleme, ali znam da ih ima dosta. Svakome treba svež i čist vazduh i to je jedini razlog zbog koga treba potpisati deklaraciju“, poručuje ova volonterka iz Smedereva.

Dr Todorović podseća da je zagađenje vazduha u ovom gradu stalni problem, koji se aktuelizuje tokom grejne sezone.

„Problem zagađenja vazduha nastajao je decenijama unazad i ne može se rešiti za jedan dan ili godinu. Ne treba ga zaboraviti ni tokom letnjih meseci, a dešavaju se nažalost i neki incidenti kojih smo skoro bili svedoci, počev od Železare i otpadne rude, pa do požara koji zagađuju vazduh i u ovom periodu. Korona jeste ugušila sve druge probleme, ali se polako širi interesovanje ljudi, splašnjava epidemija i nadam se da upravo u ovom trenutku možemo da podsetimo građane da će već za par meseci vazduh svakodnevno biti opasan za zdravlje“, upozorava Todorović i podseća da već postoje brojne studije koje pokazuju koliko je zagađen vazduh opasan po zdravlje: „Ja se sve nadam da ljudi to ne znaju, jer onaj ko zna, ne može da ignoriše takve podatke. PM čestice su najveći problem u našem gradu i direktno su povezane sa mnogim bolestima pluća, počev od hronično-opstruktivne bolesti, preko astme i na kraju karcinoma. Drugi zagađivači, poput teških metala, utiču na razne aspekte poremećaja zdravlja, počev od pluća, pa do sistemskih oboljenja“.

Prema njegovim rečima, rešavanje svakog problema, pa i ovog, mora početi od pojedinca, od toga da svako bude svestan u kakvoj životnoj sredini živi i šta može da uradi da je ne zagađuje više, nego da je na neki način očisti.

„Jeste odgovornost na donosiocima odluka, jer su više instance više i odgovorne, ali pokušavamo da kod svakog građanina probudimo svest da počne od sebe, da izmeni svoje malo okruženje. Jedino na taj način ujedinjeni možemo da menjamo celokupnu sliku našeg grada, koja nije povoljna“.

Crveni bedževi kao inicijativa organizacije „Protok 21“ se tri godine unazad kroz različite edukativne i informativne akcije, prikupljanje potpisa, protestne šetnje bore za zaštitu životne sredine. Kao organizacija se bave i drugim temama kao što su održivi razvoj uopšte, a u planu im je proširenje delatnosti i na otpad, zaštitu od buke, zaštitu vode i slično.