Radio Plac iz Subotice počeo sa radom, autorska muzika primarni deo programske šeme

Radio Plac zamišljen je kao glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost u Subotici i po formi je community radio, odnosno radio zajednice. Počeo je sa radom februara ove godine, a za sada emituju jednu ili dve emisije dnevno, uz jednu reprizu tokom sedmice, dok ostatak programa čini muzički sadržaj. Na radiju Plac možete isključivo slušati autorsku muziku sa svih strana sveta koja nije pod ugovorima sa izdavačkim kućama i autori je samostalno dele i šire slušaocima. 

Ideja onlajn radija nastala je tokom istraživanja avangardnih umetničkih pokreta s početka 20. veka i opšteg raskida sa dominantnom tradicijom koja je dovela do masovnog stradanja u Prvom svetskom ratu, kaže urednik “Radio Plac” Petar Mitrić

“Avangardni umetnici su prigrlili fenomen radija kao novotariju velikog potencijala, koja bi mogla biti sredstvo za emitovanje i razmenu ideja među ljudima sa kraja na kraj sveta. Njihova ideja radija je aktivno uključivala slušaoce u stvaranje programa. Istovremeno su izražavali bojazan da bi ovako potentan izum mogao biti i sredstvo manipulacije ukoliko se emituje iz jednog centra moći, čemu svedočimo od uspona fašizma do danas”, kaže Mitrić. 

Shvatanje radija kao sredstva za razmenu ideja od početka je bila vodilja njihovog malog poduhvata i ono što ih je najviše zanimalo je eksperimentisanje sa radiofonskim izrazom i istraživanje mogućnosti radija kao medija umetnosti. Okosnicu radija Plac je u početku činio mali krug prijatelja koji su savetima i idejama pomogli tehničko i uredničko postavljanje zamišljenog koncepta. 

Ideja se brzo širila i sastavili su malu redakciju koju čine: muzički urednik Predrag Vitner, autori emisija Gordana Vukov Ciganjik, dr Ivana Primorac, Glorija Lindeman, Armand Mesaroš, Boris Čegar, saradnici sa nekadašnjeg Radija Net1zen Darko Kovačević i Robert Gombaš, te gotovo svi članovi Centra za savremenu kulturu i umetnost iz Subotice. 

“Nedavno smo, zajedno sa Aleksandrom Gubašem, autorom podkasta Van Centra, pokrenuli online radionicu za kreiranje radijskog sadržaja, gde se prijavilo desetak ljudi iz različitih delova Srbije i sad nastavljamo saradnju i stvaramo nove sadržaje koji će uskoro biti u programu. Sličnu radionicu smo organizovali i na mađarskom jeziku i trenutno radimo na stvaranju mađarske redakcije. Urednik programa na mađarskom je Csongor Szasz, filmski i televizijski reditelj”, dodaje on.

Prve radijske ideje su iznedrile nekoliko emisija koje sada čine okosnicu programa. 

“Ontologija radija je posvećena promišljanju radija kao fenomena i mogućnosti šta bi on mogao biti. Nulti sektor predstavlja razgovore sa ljudima čiji životi i zanimacije prolaze ispod radara medijskog prostora. Među njima su zaljubljenici u ribolov ili ptice pevačice, strip crtači i ilustratori anderground miljea, radio amateri. Bosonoga deca je emisija koju kreiraju Gordana Vukov Ciganjik, dr Ivana Primorac i Glorija Lindeman i posvećena je savremenim pedagoškim metodama i svetskim modelima vaspitanja dece”, ističe on. 

Predrag Vitner je autor emisije ‘Sa magnetofonskih traka’ u kojoj predstavlja stare, izgubljene i zaboravljene zvučne zapise iz privatnih arhiva zabeleženih na ovom formatu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Emisija “U gostima” predstavlja razgovore sa umetnicima i ljudima otvorenog duha sa kojima sarađuje Centar za savremenu umetnost. 

“Upravo smo završili serijal posvećen Društvenom centru Rojc iz Pule i sada razgovaramo sa umetnicima okupljenim oko Zavoda Sploh iz Ljubljane. U saradnji sa Aleksandrom Gubašem iz Beograda emitujemo ‘Van centra’ podkast o ljudima koji ne sede skrštenih ruku i koji je posvećen samostalnim inicijativama građana širom Srbije sa ciljem poboljšanja kvaliteta života u svojim sredinama. U saradnji sa TV KRPELJ iz Vršca smo emitovali razgovor sa Nandorom Ljubanovićem-Kiklopom o počecima fanzinske i andergraund scene u SFRJ s kraja 70-tih”, dodaje on.

Svaka od emisija se nakon emitovanja može čuti na njihovoj mixcloud stranici i na sajtu Centra.

Razvojem interneta razvijao se i free culture pokret, društvena zajednica koja propagira slobodnu distribuciju autorskih umetničkih dela putem modela Creative Commons licenciranja. 

“Na taj način je njihovo autorstvo zaštićeno pod određenim pravilima i ne dopušta se korišćenje u komercijalne svrhe. Postoje ljudi koji se muzikom bave amaterski i ne žele da učestvuju u biznis modelima savremenog izdavaštva, niti da budu vezani za izdavačke kuće i na kraju krajeva žele sami da budu vlasnici svog dela. Iz te nepregledne baze naš muzički urednik Predrag Vitner pronalazi i izdvaja zaista izvrsne komade”, kaže on. 

Poseban deo programa čine setovi posvećeni lokalnoj, subotičkoj sceni u periodu od kraja sedamdesetih do danas, gde postoje vrhunski bendovi i autori koji su retko dolazili do šire publike. 

“Takođe, imamo emisiju posvećenu improvizovanoj muzici Subotice, gde urednik Armand Mesaroš predstavlja zvučne zapise zajedničkog sviranja različitih muzičara iz našeg grada snimljenih u poslednjih petnaestak, dvadeset godina. U narednom periodu planiramo da pokrenemo sličnu emisiju koja bi uključivala nezavisne autore iz celog regiona i prostora nekadašnje Jugoslavije, jer se i sam supkulturni fenomen s kraja sedamdesetih kod nas razvijao uporedo na tom prostoru i po senzibilitetu je sličan”, završava Mitrić.

Važno je napomenuti da Radio Plac nema informativni karakter u klasičnom smislu reči i njegovi saradnici se ne bave novinarstvom. 

“Tema je život ljudskog bića u savremenom okruženju, njihove ideje i pogledi na stvarnost i život uopšte. Kao deo Centra za savremenu kulturu i umetnost posebno smo usmereni ka istraživanju savremenih tendencija na polju umetnosti. Kao radiofonsko glasilo, koje počiva na čulu sluha, Radio Plac otvara prostore imaginacije i ima za cilj da inspiriše i povezuje ljude sličnih senzibiliteta. Na kraju krajeva, javni medijski prostor odavno počiva na trouglu seksa, nasilja i profita i tim putem stvaramo iskrivljenu sliku o čoveku i svetu koji nas okružuje. U tom vrtlogu smo često ubeđeni da mrzimo jedni druge, a zapravo se i ne poznajemo. Uzori nam postaju utvare iz medijskog prostora, dok nam stvarni svet iščezava iz zagrljaja”, kaže Mitrić.

Za sada su stvorili bazu na sajtu Centra za savremenu kulturu i umetnost iz Subotice, a ukoliko je neko zainteresovan da na svoj sajt ubaci i plejer za njihov radio kažu da bi bili zahvalni.

Radiom do boljeg položaja umetnika i kulturnih radnika, ali i buđenja mladih

Nakon skoro godinu dana pripreme, proteklog leta formirano je krovno udruženje “Centar za savremenu kulturu i umetnost, Subotica – Kortárs Kulturális és Művészeti Központ, Szabadka”, čiji su članovi  shvatili da se položaj nezavisnih umetnika i kulturnih radnika može poboljšati samo kroz udruženo i planirano delovanje. Trenutno su u procesu stvaranja radio sadržaja – snimaju se emisije, prikuplja muzički sadržaj, a od januara 2021. godine trebalo bi da počne sa radom radio na adresi Centra, koji će predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, i na taj način upoznati javnost sa njihovim stvaralaštvom.

Kako kaže jedna od članica udruženja Gordana Vukov Ciganjak, u procesu su animiranja sagovornika i intenzivno rade na sakupljanju autorskih dela koji ne podležu autorskim pravima.

“Kroz projekat “Izgradnja zajednice kroz kulturne prakse”, Udruženja građana Klara i Rosa, podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, nameravamo ostvariti saradnju sa umetničkom skupinom iz Slovenije (Zavod Sploh, Ljubljana), Hrvatske (KC ROJC, Pula) i Mađarske (Szabadkikoto, Pečuj). Putem radija ćemo predstaviti značajan broj umetnika iz regiona, upoznati se sa njihovim stvaralaštvom i načinima funkcionisanja, samoodrživosti, uporediti okolnosti i pokušati učiti iz primera dobrih praksi”, kaže sagovornica.  

Veruju da možemo unaprediti sredinu u kojoj živimo, ukoliko se okrenemo onome što najbolje znamo.

“Nema svrhe baviti se kritikom i negativnim viđenjem stvarnosti ukoliko ne nudimo rešenje. Evidentno je da je kultura u nezavidnom položaju, jer se sistemski radi na urušavanju svega što je vredno. Evidentno je da su lokalni umetnici i savremena kultura nepravedno nepodržani i da samostalni nezavisni projekti teško uspevaju da se održe jer ne postoji prostor u gradu za probe i stvaranje, a kasnije i za izvođenje. Tačno je da je na konkursu Grada Subotice za dodelu sredstava u kulturi, novac pre svega namenjen nacionalnim i tradicionalnim programima, kao i da na republičkom nivou sredstva odlaze u Beograd, a na pokrajinskom u Novi Sad”, kaže Vukov Ciganjik.

Oni su odlučili da pokušaju udruženo, planirano, otvoreno i pozitivno da grade zajednicu kroz kulturne programe i akcije, verujući da će na taj način uspeti da u bliskoj budućnosti stvore uslove za ulazak u fizički prostor koji bi bio finansijski samoodrživ, te bi time pružao različite sadržaje sugrađanima.

“Subotički je govoriti oba jezika sredine i to je nešto na čemu insistiramo u realizaciji naših projekata. Dok se ne steknu uslovi za ulazak u fizički prostor radimo na stvaranju simboličkog prostora razmene, slobode izražavanja, stvaranja, istraživanja i okupljanju zajednice oko zajedničke ideje. Takođe, jedan od bitnih strateških zadataka naše inicijative je redefinisanje javnog prostora i upotreba javnog prostora u svrhu  kulturnih dešavanja, jer izuzev činjenice da sada drugi prostor nemamo, smatramo da je javni prostor – prostor svih nas, i da to mogu biti mesta okupljanja i razmene, koja mogu doprineti i razvoju urbanog duha”, dodaje naša sagovornica.

Ona ističe da je evidentno da Subotici nedostaje nezavisni kulturni prostor koji bi bio prostor razmene, produkcije i prezentacije, mesto koje bi fizički i simbolički predstavljalo ostrvo slobode izražavanja, istraživanja, pomeranja granica, razvoja kritičke misli i aktivizma kao i učenja i umrežavanja, prostor otvoren za različite društvene grupe u kom se promovišu dvojezičnost i programi za sve sugrađane.  

Centar je osnovalo deset umetničkih udruženja iz Subotice: UG Klara i Rosa, Pozorišno udruženje ‘Letnji bioskop – Nyári Mozi’ Színházi Közösség, Udruženje građana ‘Artrust’, ‘Etnofest’, NoWave Films, Udruženje građana ’Junior muzički studio’, Udruženje građana ‘Authentic Vojvodina’, Udruženje građana ‘Iuventus Ventus’, Udruženje građana ‘Simposion’, Udruženje građana ‘Szab-Way Szinházi Szervezet’. Osnivači Centra su glumci, likovnjaci, muzičari, kulturni i omladinski radnici.

Strukturu udruženja Centra za savremenu kulturu i umetnost čini Koordinaciono telo, Skupština i Savet, koji se sastoji od eminentnih imena iz regiona koji će takođe biti velika podrška u radu. Savet čine Igor Štiks, Špela Trošt, Slađana Petrović Varagić, Iva Čukić, Višnja Kisić, Jasmina Prolić i Sabolč Tolnai.

Radio Plac – buduće digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost

Organizacija kulturnih dešavanja, povezivanje različitih aktera, umrežavanje umetnika i razmena znanja gotovo da je bila nemoguća u ovoj godini, te su inspirisani idejom stvaranja simboličkog prostora koji ne poznaje prostorne granice niti zabrane okupljanja tokom pandemije, osmislili onlajn Radio Plac, digitalno glasilo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Subotica, koji uskoro počinje sa radom. Ovaj radijski program podržan kroz program Fondacije Jelena Šantić, a sve to zbog neophodnosti aktiviranja mladih i uključivanja u društvene tokove. Naime, različita istraživanja ukazuju da veći kulturni kapital koji pojedinac poseduje doprinosi povećanju aktivizma i zainteresovanosti za učešće u društvenim promenama. 

Pasivnost je prisutna i kod drugih društvenih grupa, ne samo kod mladih u Subotici, kao i negativna kritika, o čemu svedoče anonimni komentari na lokalnim portalima i društvenim mrežama, čime se samo pojačava polarizacija društva, kažu u ovom udruženju.

“Duboko verujemo da kultura i umetnost mogu biti sredstvo društvene promene kroz povezivanje i osnaživanje sugrađana koji se svakodnevno dele u tabore (jezik, nacija, političko opredeljenje, obrazovanje…) i aktiviranje svih sugrađana da promišljaju sadašnji trenutak, rešavaju aktuelne probleme i žive autentično. Insistirajući na programima koji su dvojezični i prožeti međuetničkom saradnjom, utiremo put razvoju kulture koja spaja, a ne razdvaja”, ističe sagovornica.

Osim muzičkog izbora, sastavljenog isključivo od neobjavljene muzike, amaterske muzike i slobodne muzike, radio je usmeren ka beleženju radiofonskih zapisa svakodnevnog života ljudi u zajednici. Brehtovo viđenje radija kao mogućnosti komunikacije među ljudima čini okosnicu ovog poduhvata, kaže ona.

“On mora biti sredstvo izražavanja zajednice u okviru koje deluje. U tom smislu, on razvija amaterizam i podstiče aktivno učestvovanje slušalaca u stvaranju programa. Kao deo Centra za savremenu kulturu i umetnost, Radio Plac će kontinuirano predstavljati i aktuelno delovanje umetničkih udruženja i samostalnih umetnika iz Subotice i regiona i širiti prostor za novo promišljanje radija kao mogućeg stvaralačkog medija.”

Eksperimentalni prostor radio inicijative biće prostor umetnosti, predstavljanja najrazličitijih umetnika i autora, razgovora sa marginalizovanim društvenim grupama (pecarošima, pekarima, kasirkama, poštarima itd), online časova filozofije, bajki za decu, razgovora o slobodi, autentičnog dramskog i muzičkog programa, sirovog zvuka atmosfere fabrike, pijace, ulice, kafića… Centar za savremenu kulturu i umetnost je tačka okupljanja svih građana, prostor istraživanja, promišljanja, oslobađanja i povezivanja, koji kroz kreativne i edukativne programe aktivno okuplja i uključuje čitavu zajednicu te doprinosi promenama u društvu, ističu u udruženju.

“Prvi korak ka našem cilju je bilo okupljanje umetnika i umetničkih udruženja u Centar za savremenu kulturu i umetnost. Drugi korak je uspostavljanje partnerskog odnosa sa privatnim sektorom i podrška IT zajednice. Naredni korak je, posebno važan u doba pandemije, uspostavljanje digitalnog prostora komunikacije, stvaranja, edukacije i istraživanja kroz uspostavljanje onlajn radija koji ne poznaje prostorne granice te otvara mogućnosti za brojne saradnje. Važan korak je redefinisanje javnog prostora za promociju kulture i umetnosti i uključivanje sugrađana u naše inicijative jer je ovo neposredan, živ i inkluzivan upliv kulture i umetnosti u živote građana. Od izuzetne važnosti je izgradnja tima i uključivanje novih aktera, naročito mladih, u sprovođenje naše misije – stvaranja najpre simboličkog nezavisnog prostora za izražavanje a potom i fizičkog mesta okupljanja, razmene, produkcije i promocije”, dodaju.

Centar je promovisan u septembru, projektom Udruženja Klara i Rosa “Kvartitura”, kroz organizaciju sedam kulturnih dešavanja (radionice, koncerti, projekcija filma) u javnom prostoru u različitim delovima grada (ulica, park, šetalište, igralište), što je bila svojevrsna decentralizacija kulture i promocija lokalnih umetnika. Ideja je bila, kako kažu, da svakog prvog i trećeg petka u mesecu organizuju kulturni program u prostoru jednog od udruženja osnivača u omladinskom klubu “Kerul” u Subotici. Međutim, usled pogoršanih epidemioloških okolnosti, odustali su od te namere. 

Svi programi organizacija članova su ujedno i programi Centra. Predstavnici UG Etnofest su tokom oktobra organizovali autentične koncerte u vozovima kao i koncerte na neobičnim mestima  u okviru svog projekta “Trubaduri 2020”, navodi ona.

“Organizovan je i Šablon matinee & pop up store,  umetnički koncept koji spaja synth wave, new beat, acid house, electro clash techno ritmove sa prodajnom izložbom tokom koje su posetioci mogli da podrže lokalne umetnike. No wave films nas je uveo u svet avangardnog i eksperimentalnog američkog filma, što je bio svojevrstan edukativan program za sve zainteresovane. UG Letnji biskop je takođe u oktobru organizovalo zanimljivu radionicu za studente sa novosadske Akademije na svom imanju na Kelebiji. UG Iuventus Ventus kontinuirano radi sa mladima u Omladinskom kulturnom centru Kerulj be i okuplja značajan broj volontera. UG Klara i Rosa nastoji da strateški planira i piše projekte koji vode ka struktuiranom funkcionisanju Centra. Letos je na Kelebiji održan i trodnevni trening na kome su se članovi Centra povezali i radili na razvijanju strategije za delanje. Trening je podržala Rekonstrukcija, Ženski Fond, a facilitatorka je bila članica Saveta Iva Čukić, arhitekta i aktivistkinja iz Ministarstva prostora – Institut za javne politike”, kaže Vukov Ciganjik.

Dugoročno će raditi na cilju aktivnog uključivanja što većeg broja aktera, kroz mapiranje potreba zajednice, komunikaciju, obuku, saradnju na različitim nivoima kao i kroz razvoj sadržaja za zajednicu (radionice, osnaživanje u pokretanju njihovih inicijativa, obuke i edukacije za tim Centra, razvoj publike, produkcija sadržaja, izdavaštvo (časopis, studije, CD, ploče), onlajn radio, filmove, spotove, kulturna dešavanja (koncerti, predstave, izložbe, performansi, projekcije filmova, tribine, razgovori, književne promocije i večeri…), edukativne programe (radionice, obuke, treninzi, forum razgovori, istraživanja), primenjenu umetnost.