U Kraljevu počeo A.N.F.I teatar: Predstave, izložbe i crtanje murala do 15. oktobra

Sedmi festival alternativnog stvaralaštva mladih A.N.F.I. TEATAR, otvoren je sinoć u Kraljevu izložbom stripa ZELENBABA Vladimira Pajića u Kulturnom centru „Evergreen“. Ove godine festival će trajati nešto duže nego obično, do 15. oktobra, a tokom narednih mesec dana posetioci će moći da vide šest predstava, tri izložbe i po jednu promociju ilustracija i performans. 

“Biće menjanja lokacija, biće puno maski i nepozorišnih trenutaka, ali će pozorište pobediti!”, stoji na Fejsbuk najavi ovog događaja.

Otvaranju je, prema rečima Tijane Rosić iz udruženja građana GRUPA GRUPA, koja je organizator ovog festival, prisustvovalo svega 30-ak ljudi, ali je atmosfera, kaže, bila odlična, a utisci sjajni.

“Festival će se održati uz sve mere opreza koje zahteva novonastala situacija vezana za COVID19, tako da je sve organizovano u određenom rasporedu. Predstave su odvojene i ograničen je broj gledalaca, izložbe su takođe za ograničen broj ljudi, tako da je u tom smislu sve po pravilima. Što se tiče kulture, gotovo da nema potrebe pominjati koliko je kultura bitna, naročito sada kada je nije bilo nekoliko meseci. Mislim da je ovo pravo vreme da se ona vrati, u bilo kakvom obliku”, kaže Rosić.  

Za večeras je zakazana promocija strip-satire Milana Doga, na platou iza knjižare Laguna od 20 časova, a sutra se igra prva predstava „Kiseonik“, po tekstu Ivana Viripajeva, u režiji Milije Mazaraka, u Čika Ljubinoj 2. Na istom mestu u petak se igra i predstava „Ostrvo“, po tekstu Meše Selimovića, a u subotu, 19. septembra predstava „Životinjska farma“, po tekstu Džordža Orvela, u režiji Patrika Lazića. Predstava „O Srđanu: Koje nacionalnosti je istina?“ zakazana je za nedelju, 20. septembar, takođe u Čika Ljubinoj 2, dok će se u staroj Hali sportova igrati predstava „Urednik“, po tekstu Sare Radojković, a u režiji Vojkana Arsića. 

Za sve predstave, osim za „Urednik“, broj posetilaca je, iz bezbednosnih razloga, ograničen na 60, a propusnice su podeljene ljudima koji su pomogli festival, zdravstvenim radnicima i volonterima Crvenog krsta, kažu organizatori festivala. 

Milica Šolajić Popović će svoju izložbu fotografija predstaviti od 1. do 15. oktobra u KC „Evergreen“. Izložba „Priroda u pozitivu“, koja veliča prirodu i njene lepote, u organizacija „National Geographic“ i Delegacije Evropske unije u Srbiji, trajaće d 21. do 30. septembra u holu bioskopa „Kvart“.

Čitav festival posvećen je herojima borbe protiv COVID-a 19, i upravo zbog toga GRUPA GRUPA želi da tokom njegovog trajanja oslika mural u čast Voje Blagojevića, kako bi festival dobio idenditet po lokalnom heroju i legendi Kraljeva. Navode da se “čika Voja” oduvek zalagao za afirmisanje Kraljeva, a takvu misiju ima i ova grupa, koja želi da svojim radom mlade zadrži u ovom gradu i pruži im priliku da doprinesu svojoj zajednici kroz umetničko delovanje. 

Udruženje građana GRUPA GRUPA postoji već 11 godina i aktivno se bavi pozorišnim stvaralaštvom u Kraljevu, tako što angažuju mlade stvaraoce iz ovog grada i okoline i stvaraju alternativne vidove pozorišne, likovne i muzičke umetnosti. 

Foto: Milica Šolajić Popović

Kruševačko Gnezdo – od mesta za proslave do alternativnog kulturnog centra

Priča o kruševačkom Gnezdu, nekada napuštenoj zgradi, sada alternativnom kulturnom centru, zabeležena je u dokumentarnom filmu, koji su snimili Fakiri sa juga.

Film ima nekoliko poglavlja i prikazuje muziku koja se u Gnezdu izvodi, volontiranje, aktivizam, utiske ljudi iz tog kraja, priču o izgradnji krova… Nastao je od materijala koji su Fakiri prikupljali prethodne tri godine, fotografišući i snimajući događaje.

„Želeli smo da gledaocima objasnimo šta je Gnezdo i šta mi to ovde radimo, jer imam osećaj da šira zajednica grada Kruševca ne zna da mi uopšte postojimo. Ovim filmom ljudima objašnjavamo ko smo, šta radimo i kako da se i oni u to uključe, jer je Gnezdo na raspolaganju svim građanima Kruševca“, objašnjava Nenad Dimitrijević, jedan od Fakira sa juga.

Projekciji je prisustvovalo 70-80 ljudi i reakcije su bile odlične, kaže Dimitrijević, naročito posle poglavlja Komšiluk, jer su ljudi bili oduševljeni baba-Smiljkom i njenim pogledom na Gnezdo.

„Imamo čak i fotografije sa venčanja iz ’80-ih godina, što je bilo i pre mog rođenja, kada je ovde bio restoran u kom su se organizovale svadbe, ispraćaji i slično“.

Kao centar za alternativnu kulturu, Fakiri se bave pre svega umetnošću i umetničkom produkcijom, za šta su u Gnezdu stvorili sopstvenu platformu.

„Nama ne odgovaraju galerije, muzeji i slično, zbog toga što to nameće čistoću i okvir, a nama se taj okvir ne sviđa. Alternativna kultura se u moderno doba uglavnom svodi na ruševine i na zgrade kojima je promenjena namena. Tu imate slobodu kakvu nikada nećete imati u muzeju, možete da zakucate ekser, da izbušite rupu, da ofarbate zid, dok vam u muzeju ili galeriji to nikada ne bi dozvolili. Ovako možete da pravite eksperimente, jer imate mnogo veću umetničku slobodu“, priča Dimitrijević.

Fakiri kažu da bi voleli da njihovu platformu koriste i drugi umetnici, koji bi svoj umetnički sadržaj podelili sa njima. Osim za umetnost, Gnezdo je otvoreno i za alternativno obrazovanje, nauku, aktivizam, podizanje svesti…

Planiraju da organizuju edukativni ekološki interaktivni festival, za koji će teme biti objavljene na internetu pre festivala.

„Publika će imati mogućnost da unapred pita predavača ono što je najviše zanima, a predavač će detaljno i precizno pripremiti odgovore. Festival će se zvati ’Hoću da znam’, a obuhvataće projekcije filmova i interaktivna predavanja. Na ovaj način videćemo šta u stvari zajednica želi da zna“.

Dimitrijević kaže da alternativna kultura mora da bude avangardna, mora da iznenadi posmatrača, mora da iskoči iz svih okvira i da nastavi tamo gde staje mejnstrim kultura. To je naročito bitno u današnje vreme, kada je mejnstrim kultura pod tvrdom kontrolom i slabo razvijena, zaključuje on.